Korjenite promjene u hrvatskom školstvu nikad nužnije, ali – malo vjerojatne

TEMA BROJA: OBRAZOVANJE I TRŽIŠTE RADA

Korjenite promjene u hrvatskom školstvu nikad nužnije, ali – malo vjerojatne

Nacionalni obrazovni sustavi s tradicijom aktivnih promjena u obrazovanju na različite načine i s različitim uspjehom pokušavaju ili će pokušati odgovoriti na izazove usklađivanja obrazovanja i tržišta rada. Ako su predviđanja budućnosti točna (a rijetko kada jesu), uspješniji će pritom biti obrazovni sustavi koji se usmjeruju na razvoj funkcionalnih pismenosti i na individualne potrebe pojedinca, promoviraju šire općeprihvaćene društvene ciljeve te aktivno potiču sustavan razvoj generičkih znanja, vještina i stavova...
Piše Boris Jokić, Institut za društvena istraživanja, Zagreb

UMJESTO UVODNIKA

Hoćemo li pamtiti 2018. godinu?

U Vladi RH predstavljena je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ona bi, kad je riječ o novim kurikulumima, vjerojatno tek 2018. mogla svoj nastup u školama započeti, bude li priprema njene primjena tekla po planu, od javne rasprave o predloženom dokumentu i njegova usvajanja u Saboru, do valjana osiguranja svih važnijih sastavnica njene implementacije.... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Hrvatska je zemlja koja ima relativno nizak broj visokoobrazovanih građana u odrasloj populaciji i to je nešto što moramo mijenjati, ali u tome moramo biti racionalni i vrlo pametni.

Zoran Milanović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Ništa ovdje nije predviđeno da bi donijelo supstitucijalne promjene iduće godine ili za dvije godine. Ovo je dugoročna strategija, svaka odluka mora biti dobro promišljena, mora biti zasnovana na točnim pokazateljima. Sve ono što se predvidi da će se provesti, mora biti dobro pripremljeno.

Prof. dr. sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za znanost

www.vlada.hr, 16. rujna 2013.

MEĐU NAMA

Od obećanja se ne živi

Svaka novoizabrana vlast još u predizbornom pohodu na biračke simpatije i glasove u nas Hrvata obećava doslovce brda i doline, med i mlijeko, a među tim sjajnim, velebnim, gotovo sirenskim obećanjima, kao u pravilu, jednu od ključnih točaka zauzima odgojnoobrazovni sustav. To je valjda jedina djelatnost u koju se, pored nogometa, naravno, razumije svaki hrvatski građanin u rasponu od običnog smrtnika do premijera, resornoga ministra ili bilo kojeg činovnika u brojnom državnom aparatu. I čim se preuzme vlast od svojih prethodnika, krene se u zahvate u cijeloj obrazovnoj vertikali... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Vlada RH: Predstavljena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije

Dobar temelj za pozitivne pomake

Proces donošenja Strategije je uvijek lakši od njezine implementacije i provedbe i zato će se cijeli sustav – agencije, vrtići, škole, visoka učilišta – morati pokrenuti i raditi na promjenama, a resorno ministarstvo zajedno sa svim drugim ministarstvima dat će im u tome punu podršku…

• Kritičko mišljenje (nova kolumna)

Sprdnja ili kritika

U naše vrijeme učenici se suočavaju sa školom koja je izgubila racionalne osnove autoriteta i zato ju, i kada je svojim zahtjevima u pravu, doživljavaju naprosto kao organiziranu gnjavažu… Piše Žarko Puhovski

• Predškolski odgoj: Djeca i izljevi bijesa

Razumiju, a ne znaju se izraziti

Kada dijete ima izljev bijesa, treba mu pomoći da se smiri. Kako navode stručnjaci, osim vlastite smirenosti treba paziti da se dijete ne ozlijedi i da ne ozlijedi nekoga drugog te mu pomoći da smiri osjećaje i tako se postupno umiri. Ako je moguće, treba odvesti dijete na sigurno mjesto gdje se ne može ozlijediti …

• Razgovor:  Prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pripremamo promjene u obrazovanju učitelja

Važno je da se u novoj strategiji promijeni odnos prema edukacijskim znanostima i njihovoj interdisciplinarnosti na način da se praksa odgoja i obrazovanja doista utemelje na suvremenim spoznajama svih znanosti koje istražuju odgoj i obrazovanje...

• Udruge: Udruga učeničkih domova Republike Hrvatske

Za kvalitetnu podršku učenicima u učeničkim domovima

Uložili smo kao udruga, a i domovi pojedinačno velike napore kako bismo upoznali škole i širu zajednicu s našim radom te smo time pridonijeli boljem razumijevanju i boljoj suradnji sa školama i okruženjem. Daleko od toga da smo u potpunosti zadovoljni, ali idemo u pravom smjeru i nadamo se da će suradnja, međusobno razumijevanje i podrška biti sve bolji te će time pridonijeti većoj i kvalitetnijoj podršci našim učenicima i njihovim roditeljima, kaže Ljubica Banović, predsjednica Udruge...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Inkluzivno obrazovanje: Stanje, problemi, izazovi... (2)

Svako je dijete neponovljivo i jedinstveno

Inkluzivno se obrazovanje zasniva na poštivanju individualnih obilježja i potreba. Pri tom bi trebalo imati na umu kako je svako dijete neponovljivo i jedinstveno. Svako dijete ima svoje potencijale, vrijednosti, mogućnosti, prepreke i poteškoće po kojima se razlikuje od drugih. Svako je pojedino dijete vrijednost koju bi trebalo otkriti i razvijati... Piše Ankica Benček, učiteljica u mirovini, Zagreb

• Matematika na državnoj maturi 2013. - Pragovi (postotci rješivosti i intervali bodova)

Preispitati (i ne snižavati) kriterije ocjenjivanja

Analiza ocjenjivanja učeničkih radova iz matematike u svim dosad provedenim državnim maturama ostavlja dojam da se pragovi prolaznosti, odnosno ocjene, „štimaju” kako bi se izbjegla realnost eventualnih slabih rezultata, a rezultate „utrpalo” u normalnu raspodjelu... Piše Vinko Bajrović, prof., viši školski savjetnik za matematiku

• Iz dnevnika školskog psihologa: Vršnjačko nasilje (2)

Odgojnu prazninu najčešće ispunjava nasilje i ružne riječi

Stiješnjena u kut moćnim medijima i eksplozijom razvoja tehnike i tehnologije te geometrijskom progresijom umnožavanja znanja škola kao da gubi na snazi i djelotvornosti. To, međutim, ne znači da izgubljene bitke vode konačnom gubitku rata protiv nasilja svake vrste. Škola rat nikad neće i ne smije izgubiti. Za to ju naravno treba osuvremeniti, a to znači drugačije koncipirati. Djeca nam to odavno poručuju, ali ih se ne čuje... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman-Kocunar, Split

• Fleksibilnost i kreativnost u suvremenom obrazovanju (3)

U čemu je obični poštar pronašao smisao života?

Europsko društvo sa svojom velikom raznovrsnošću i brojnim kulturnim impulsima u stanju je osloboditi kreativnost pojedinca potrebnu za rješenje problema s kojima se suočava dvadeset i prvo stoljeće. Uvjet je revizija obrazovnih prioriteta u skladu s našom vizijom bolje budućnosti. Da bi se to ostvarilo, temelj obrazovanja moraju biti dva načina razmišljanja: osjećaj smisla i osjećaj autentičnosti... Piše David L. Brierley, Fakultet Rudolf Steiner, Sveučilište u Oslu

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Ukidanje prijevoza za više od 2000 mostarskih učenika

Roditelji najavili borbu za prava svoje djece

Nastava se održava otežano, a učenici koji pohađaju nastavu samo stagniraju, jer se ne radi novo gradivo dok većina učenika ne bude u školskim klupama… Prema Dnevni list priredio Ivica Buljan

• VELIKA BRITANIJA | Obrazovni pokret pod nazivom „škole razmišljanja”

Filozofija misli koja traje cijeli život

Za francuskog je filozofa iz 17. stoljeća Renea Descartesa teza „Mislim, dakle jesam” bila izjava koja je potvrđivala njegovo postojanje i u konačnici ga definirala. No, u učionici 21. stoljeća njegova slavna izreka dobiva novo značenje kao temelj rastućeg obrazovnog pokreta pod nazivom „škole razmišljanja”. U Velikoj je Britaniji 55 ustanova dobilo punomoć „škola razmišljanja”, a još više od sto radi ih na tome... Prema TES connect priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Vještina govorništva se uči / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Planiranje sata razrednika / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Oblici školovanja izvan školske ustanove / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Što s radnim knjižnicama nako ulaske Hrvatske u EU? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Odgajati za nove tehnologije / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Mogu li strojevi razmišljati? / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Višak kilograma - opasnost za zdravlje i džep / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Gospić: Pedeseta obljetnica gimnazijske mature | Ah, kako vrijeme leti...

• Zagreb: Učenički dom Škole za primalje | Izložba u Knjižnici Dugave

• Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile | Komemoracija za dr. Williama Glassera

• Gornja Stubica: OŠ Matije Gupca | Osjeti slavu olimpijskog pobjednika

MEDIJI           

• WEB | Školski svijet za +5 (http://www.skolskiportal.hr)

• TV | A što su, zapravo, rekli? (Kako nam se vode rasprave na javnom RTV-u)

• KAZALIŠTE | Koprodukcija Scene Gorica i Tvornike lutaka: Čudesna šuma

• KNJIGE | Ugrožene i zaštićene ptice Hrvatske - Zdravko Dolenec i Petra Dolenec, priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Književnost i dijete, ABC tehnike

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Koje znanje najviše vrijedi? / Herbert Spencer  (1820.-1903.)
[…] Pravo se je opazilo, da po vremenu nakit dolazi prije odiela. Narodi, koji se podvrgavaju velikoj tjelesnoj boli, da se krasno tetovišu (nabocaju), trpe skrajne nepogode podnebja, al ne kušaju, da ih ublaže. Humboldt nam pripovieda, da je Indijanac iz Orinoka posve bezbrižan za tjelesnu udobnost, a radi po četrnajest dana, da si ličila kupi za ličenje, te da mu se sviet divi; da se žena, koja se inače ne bi žacala izaći iz svoje kolibe ma i bez krpe odiela, ne bi nipošto usudila povriediti pristojnosti tim, da izadje nenaličena. Putnici opažaju, da divlja plemena mnogo više ciene bojadisano staklo i igračke, nego li pamučno platno i fino sukno. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Jutarnjeg lista, Škole i Školskih novina

Dojmovi iz New Yorka (1906.) / Ada Broch

REPORTAŽA | PRVI JUBILEJ SREDNJE ŠKOLE „BAN JOSIP JELAČIĆ”, ZAPREŠIĆ

Desetljeće znanja, kreativnosti i humanitarnosti!

Škola je prepoznata po ekstrakurikularnim programima, poglavito interdisciplinarnoj projektnoj nastavi i DSD programu, svome je gradu ponudila neke nove, vrlo vrijedne sadržaje te je u vrlo kratkom vremenu postala inkubator izvrsnosti, ističe ravnatelj Alan Labus… Piše Branko Nađ