Krajnje je vrijeme da društvo promijeni svoj odnos prema obrazovanju

TEMA BROJA: ŠTRAJK U HRVATSKOME ŠKOLSKOM SUSTAVU

Krajnje je vrijeme da društvo promijeni svoj odnos prema obrazovanju

U sindikatima okupljenima u Vertikalu obrazovanja – a to su Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti – odmah su reagirali, naveliko se počelo pričati o pritiscima na Vladu koja je, prema njihovu mišljenju, prevarila zaposlene u odgoju i obrazovanju i znanosti, sve češće se spominjao štrajk kao krajnje sredstvo pritiska. Prošloga su se tjedna sve te najave i obistinile... Pišu Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Vedran Mornar, Branimir Mihalinec, Vilim Ribić, Sanja Šprem, Željko Stipić, Branka Martinec, Željka Frković, Čedo Majstorović, Domagoj Bujadinović, Biljana Pavelić, Vlatko Mićković...

UMJESTO UVODNIKA

Ima i mogli bi života biti, kažu

S onu stranu cinizma (i cinika) raznih vrsta i stupnjeva, ne čine li vam se pretjeranima, pa i grotesknima, brojne izjave što poput gljiva nakon kiše niču (i javno odjekuju) u prigodi sadašnjega štrajka djelatnika u obrazovanju i znanosti. Zar nisu mnoge od njih dušu dale za ilustraciju na koje sve načine, s kojih polazišta, kakvim promišljanjem i kojim zaključcima sagledava se naš obrazovni prostor?

Opet su, dakako, najglasniji oni što – željni vlastite medijske promocije – javnost tobože upozoravaju da se osvijesti, da spozna… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Cjeloviti ljudski razvoj i poštovanje ljudskog dostojanstva ne mogu se nametnuti, nego se stvaraju i ostvaruju od strane svakog pojedinca, obitelji i u zajedništvu s ostalim ljudima i u pravednom odnosu prema ambijentu u kojemu se ljudsko društvo razvija. To pretpostavlja i zahtijeva pravo na obrazovanje, pa i za djevojčice koje su u nekim područjima isključene – da se na prvom mjestu poštuju i osnaže prava obitelji na odgoj i pravo crkvi i ostalih društvenih sastavnica na potporu i suradnju s obiteljima u odgoju djece. Tako shvaćen odgoj, u osnovi je ostvarenja Agende 2030 i za ozdravljenje okoliša. Vladajući imaju učiniti sve kako bi svi imali minimalnu materijalnu i duhovnu osnova za učinkovito održavanje njihova dostojanstva, osnivanje i održavanje obitelji – temeljne stanice svakoga društvenog razvoja. Apsolutni minimum na materijalnoj razini su: kuća, posao i zemlja; a na duhovnoj razini to je sloboda duha, koja podrazumijeva slobodu vjere, pravo na obrazovanje te ostala građanska prava.

Papa Franjo (iz govora u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku)

http://www.ika.hr; 25. rujna 2015.

MEĐU NAMA

Ne vjeruj Danajcima...

Sve ovo izrečeno u više navrata iz novinarskog kuta gledanja na probleme predstavlja još jedan politički „biser? premijera Zorana Milanovića kojemu je smiješna borba za plaće, za malo bolji odnos cjelokupnog društva prema obrazovanju – prevažnoj djelatnosti u svakom suvremenom društvu koje iole drži do sebe – kao što ga valjda na smijeh tjera i srozano dostojanstvo osamdesetak tisuća prosvjetara. Njemu je također smiješno da djeca ne idu u školu, iako je to zapravo tužno, baš kao što je žalosno da sindikati moraju posezati za štrajkom kao krajnjim oblikom borbe za prava svojih članova, jer u zemlji nemaju s kime voditi dijalog... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Rijeka: Otvoren 9. Tjedan cjeloživotnog učenja

Učenje povećava kvalitetu života

I ovogodišnji Tjedan cjeloživotnog učenja 2015. usredotočen je na motiviranje građana, bez obzira na dob, razinu obrazovanosti, radni status i sve druge okolnosti, da se uključe u proces cjeloživotnog učenja. U sklopu općega cilja podizanja svijesti o važnosti učenja i motiviranja građana za što većim sudjelovanjem u aktivnostima učenja, posebice se važno usredotočiti na osobe koje su, zbog bilo kojeg razloga, iz tog procesa isključene...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

Kvalitetne promjene i rasterećenje kurikuluma

Za našu školu najteži je trenutak bila najava zatvaranja škole zbog nepovoljne demografske situacije u središtu grada, a posljedice smo osjećali godinama. Tek smo se ove godine malo oporavili i upisali nešto više učenika. Svih smo se proteklih godina morali stoga znatno više truditi i isticati u zajednici svoje prednosti. Stoga u našoj školi učenik nije samo broj…

• Agencija za mobilnost i programe Europske unije

Nagrade i priznanja Europska oznaka jezika

U povodu obilježavanja Europskog dana jezika Agencija za mobilnost i programe Europske unije drugu godinu zaredom dodijelila je nagrade i priznanja „Europska oznaka jezika? za inovativne projekte u nastavi i učenju jezika. Kako je rekla Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe Europske unije, cilj dodjele je podizanje svijesti o važnosti jezične raznolikosti u Europi i poticanje zanimanja opće javnosti za usavršavanje jezičnih vještina…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i poremećaji mokrenja

Nemojte nametati djetetu osjećaj srama i krivice

Enureza (enuresis) je ponavljano, nevoljno mokrenje tijekom dana ili moći u krevet ili odjeću u dobi nakon 4. ili 5. godine života, u dobi kad bi osoba već trebala kontrolirati mokrenje. Dijagnoza enureze postavlja se ako se nekontrolirano mokrenje pojavljuje redovito (barem dvaput tjedno) tijekom dužega razdoblja (nekoliko mjeseci). Ako mokraća pobjegne danju ili noću u dužim razmacima, nema potrebe za liječenjem jer se najčešće radi o promjeni djetetove rutine…

• Zagreb: Konferencija o volontiranju u školama

Učitelji kao stvarni kreatori i nositelji promjena

Istraživanje Foruma za slobodu odgoja je pokazalo da 60 posto mladih, srednjoškolaca, smatra kako u Hrvatskoj Hrvati trebaju imati veća prava od nacionalnih manjina, što dokazuje kronični nedostatak razvoja građanskih kompetencija…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Izvannastavne aktivnosti: Dječje folklorno stvaralaštvo

Od malih nogu odgajati čuvare hrvatske folklorne baštine

Rad dječje folklorne skupine izvannastavna je ili izvanškolska aktivnost koja u djeteta razvija veliki broj sposobnosti i vještina. Dječjeg folklorno stvaralaštvo treba poticati i razvijati, ali i usmjeravati i kontrolirati kako bi bilo konstruktivno i sadržajno primjereno, za što je potrebno veliko iskustvo i znanje voditelja, o čijemu stručnom i pedagoško-metodičkom pristupu ovise rezultati, opstojnost, a velikim dijelom i osnivanje dječjih folklornih skupina… Pišu Anita Petanjek-Macan, dipl. učiteljica mentorica i Denis Vincek, dipl. bibliotekar i dipl. novinar, Osnovna škola Ante Kovačića, Zlatar

• Suvremena nastava: (Ne)znanje učenika i način učenja

Ne učiti dugo, nego pametno

Koliko smo se puta mi nastavnici pitali na koji to način učenici uče kada je razina pokazanoga znanja često ispod očekivanoga, a i sami učenici ostali zatečeni i nezadovoljni svojim (ne)znanjem? Odgovor leži u načinu na koji učenici usvajaju nastavno gradivo. Često učenje traje dugo, predugo... Međutim, nije vrijeme to koje određuje uspješnost učenja, treba učiti pametnije! Evo nekoliko savjeta za pametno učenje... Piše Sanja Pavlović Šijanović, prof. informatike mentorica, Gimnazija Vukovar, Vukovar

• Suvremena škola: Interaktivna nastava u matematici

Put prema učenikovoj samostalnosti

Aktivno učenje i interaktivna nastava usmjerena je na učenika i omogućava učenicima da uz međudjelovanje s nastavnikom otkrivaju matematičke zakonitosti i sami dolaze do zaključaka. Dva primjera rada u osnovnoj i srednjoj školi najbolji su pokazatelj na koji se način nastava matematike prilagođava učenicima i njihovim potrebama... Pišu mr. sc. Marko Obradović, prof. matematike, Slatina i Marijana Špoljarić, mag. educ. math. et inf., Visoka škola Virovitica

• Nastava književnosti: Književnost za djecu i mlade

Između umjetnosti i odgajanja

O temi podjele književnosti na onu za djecu i mlade i onu za odrasle izdašna je tema o kojoj bi se moglo nadugo i naširoko pisati i govoriti. Gdje je granica gdje dječji svijet prestaje, tko ju određuje i iscrtava? Postoji li literatura koja je namijenjena za djecu i mlade? Postoji li literatura samo za odrasle? Vrijedi li još misao Otona Župnčiča da najbolja djela za odrasle ne moraju, a često i nisu najbolja za djecu, a da je svako dobro djelo za djecu dobro i za odrasle... Piše Nikola Šimić Tonin, književnik, književni i likovni kritičar, Zadar

REGIJA

• Srbija: Centar za istraživanje i inovacije zapadnoga Balkana – WISE

Regionalnom suradnjom do unaprjeđivanja znanosti

Ministar prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srđan Verbić sudjelovao je na Ministarskoj konferenciji povodom potpisivanja ugovora o osnivanju Centra za istraživanje i inovacije zapadnoga Balkana – WISE u Splitu. Ministar Verbić tom je prilikom rekao da je Republika Srbija u proteklim godinama ostvarila značajne rezultate u Okvirnim programima Europske unije, a posebno u Horizontu 2020. – Ipak, u usporedbi s razvijenijim zemljama, Srbija ima relativno mali broj istraživača... Prema MPNTIR priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Svjetski dan audiovizualne baštine 2015.

Digitalizacija spašava „sjećanje svijeta”

Mnogi su zvučni zapisi, pokretne slike i drugi audiovizualni materijali nepovratno izgubljeni zbog zanemarivanja, prirodnoga propadanja i tehnološke zastarjelosti, pa je Svjetski dan audiovizualne baštine prigoda da se osvijesti važnost audiovizualnih dokumenata kao sastavnoga dijela nacionalnog identiteta svake zemlje... Priredio Ivan Rodić

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Biti učitelj - najljepši je poziv na svijetu / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Razredna vijeća u petim razredima / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Može li ravnatelj nenajavljeno dolaziti na sat nastavnicima? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Zakrpe / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Dnevnik čitanja i osobne zabilješke u mrežnom učenju / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Deset koraka do zdravijeg srca / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Crikvenica: OŠ Zvonka Cara | Bit ćemo znamen boljega svijeta

• Samobor: OŠ Milana Langa | Projekt o jeziku

• Rijeka: OŠ «Nikola Tesla» | Šišmišijada

• Zagreb: Sveučilište u Zagrebu | Novih 292 doktora znanosti i umjetnosti

MEDIJI

• WEB | Informiranje o obrazovnim i karijernim putovima http://e-usmjeravanje.hzz.hr/

• KAZALIŠTE | Premijera Palčice u Zagrebačkom kazalištu lutaka

• TV | Boli glava (uzaludno?) (Otvoreno, HTV1)

• KNJIGE | Critical Learning in Digital Networks, urednici Petar Jandrić & Damir Boras, Springer International Publishing, New York, 2015

• ČASOPISI | Kaj, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Dopunska škola u župnome dvoru / akademik Stjepan Damjanović
[…] Od moje kuće u Strizivojni do vrpoljačke škole bilo je više od tri kilometra pa sam, uostalom kao i velika većina, svaki dan dobro pješačio. Samo su neki imali bicikl i ponekad su me povezli jer sam bio pripravan pomoći u rješavanju zadaća, testova i drugih muka.

Moji u kući bili su uvjereni da je osmi razred zadnji u mome školovanju, samo je moja majka priželjkivala da krenem dalje. Pomogao je župnik, manje time što me hvalio kao učenika, više time što je objašnjavao da će naše seljačko imanje pod mojom komandom sigurno propasti jer se jasno vidi da me slabo zanimaju zemljoradnja i stočarstvo. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Čudotvorna kutija / Josip Vitanović (1891., ulomci)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA SŠ BEDEKOVČINA

Bez prozvodnih zanimanja nema gospodarskoga napretka

Učenici i djelatnici dosad su proveli trinaest europskih projekata, a tri su u tijeku. Ostvareno je 137 mobilnosti učenika i 57 mobilnosti nastavnika, pri čemu su učenici i nastavnici posjetili 13 zemalja Europske unije uz dobivena sredstva u iznosu većem od 387 tisuća eura. Učenici su u više navrata odradili strukovnu praksu u Leipzigu i jednu u Lisabonu… Piše Branko Nađ