Pripremamo sadržaj…
Sredinom prosinca protekle godine UNESCO je objavio izvješće posvećeno promicanju i osnaživanju kulturne raznolikosti u svijetu. Izvješće pod naslovom Novo promišljanje kulturnih politika naglašava potrebu temeljite promjene kulturnoga pejzaža u svijetu deset godina od usvajanja Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. Brojne teme kojih se dotiče ovo izvješće, pogotovo one koje se odnose na ravnopravnost spolova, ulogu civilnoga društva, slobodu izražavanja, pristup ranjivijim skupinama... zanimljive su i s obzirom na njihov odgojno-obrazovni kontekst, pa upravo stoga spomenuto izvješće prenosimo u skraćenom obliku i u našemu listu... Priredio Ivan Rodić
Tragom napomene iz prošloga, blagdanskoga izdanja da je za nama čak tri tisuće brojeva Školskih novina (što s ponosom ističemo želeći to u zadovoljstvu s čitateljima podijeliti), sada ne možemo prešutjeti da 14. siječnja bilježimo rođendan Novina, šezdeset i šesti po radu.
S prvim brojem Školskih novina pred sobom (godina bijaše 1950.) mogao bi tko pomisliti kako je u ono vrijeme sve bilo (ili se s današnjeg motrišta čini), ako ništa drugo – jasnije i jednostavnije. Partija je odredila ciljeve… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Iz Otvorenog pisma mandataru Tihomiru Oreškoviću
Evidentno je da nema „tučnjave” Domoljubne koalicije i Mosta za sustav odgoja i obrazovanja. Za prosperitet Republike Hrvatske njima je očito najvažnije tko će kontrolirati represivni aparat i prošlost. Zato od Vas očekujemo da Vi preuzmete odgovornost i odaberete kandidata za ministra znanosti, obrazovanja i športa. To mora biti osoba koja dolazi iz sustava, dobro poznaje sustav i spremna je na promjene.
Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske
(Zagreb, 10. siječnja 2016.)
Kako vrijeme prolazi, a pogotovo od postbožićnih dana kad smo saznali ime nestranačkog mandatara za sastavljanje Vlade, odnosno budućeg premijera, sve manje slušamo o tome kojih će se reformi Vlada što hitnije prihvatiti, a sve više o tome tko je koga uhodio, tko je koga vrbovao i pritiskao u kasnim noćnim satima. No, ne saznajemo ništa o tome kako buduća Vlada kani poticati povećanje proizvodnje, kako stimulirati izvoz, kako smanjiti porezno opterećenje i građana i gospodarskih subjekata, kako uvesti reda u poljoprivredi, kojim mjerama pomoći turizmu da bude još profitabilniji i da u državni proračun donese još više novca... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• Sveučilište u Zagrebu
• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)
• Zagreb: Dječji vrtić «Maksimir»
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i skijanje
• Moravice: PŠ Nikole Tesle
• Agencije za znanost i visoko obrazovanje: Što mladi žele studirati
• Ususret najavljenoj kurikularnoj reformi
Jasno definirani odgojno-obrazovni ishodi koji nisu temeljeni isključivo na razvoju kognitivnih sposobnosti, nego i vještina, stavova, inovativnosti, odgovornosti itd., zacijelo će olakšati postavljanje jasnijih ciljeva poučavanja i učiteljima i roditeljima, a u konačnici i djeci. Isto tako jasno određeni kriteriji procjene razine usvojenosti sadržaja pružat će mogućnost objektivnijega i pravednijega vrjednovanja napredovanja učenika. Ipak, određeni propusti i nedorečenosti zahtijevaju cjelovitije odgovore, dorade i dodatna pojašnjenja...
• Predškolsko obrazovanje: Primjena IKT-a u radu s djecom s posebnim potrebama
• Zdravstveni odgoj: Prevencija karijesa u predškolskoj ustanovi
Karijes je bolest koja se ne nasljeđuje, već se nasljeđuje sklonost ka njegovu razvoju, a dodatno pogoduju nedostatna higijena usne šupljine i loše prehrambene navike. Nastanak karijesa je krajnji rezultat djelovanja bakterija koje se hrane zubnim naslagama nastalim taloženjem hrane koja nije otklonjena pranjem zubî. Želimo li da naša djeca imaju zdrave zube i lijep osmijeh, prvih nekoliko godina o njima se moraju brinuti odrasli... Piše Dražena Demeter, zdravstvena voditeljica, Dječji vrtić Ivanić Grad
• BiH: Vršnjačko nasilje
Kontrolu, prevenciju i oštro kažnjavanje vršnjačkog nasilja treba zakonski jasnije regulirati. Roditelji nasilne djece trebaju odgovarati. Gdje su bili profesori i pedagozi!? I oni snose odgovornost! - samo su neki od komentara na portalima i društvenim mrežama na kojima građani traže veću zaštitu djece u školskim klupama... Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan
• Razgovor: Usporedba hrvatskih i finskih škola
U prošlim brojevima Školskih novina objavili smo u nekoliko nastavaka članak prof. Zdenke Blaslov iz Pomorske škole u Splitu o finskom školstvu, poglavito onom srednjoškolskom. U međuvremenu je drugi suradnik Marijan Biruš razgovarao s finskom pripravnicom Noorom Harkio koja je, nakon tromjesečnog boravka u našim školama, pokušala usporediti hrvatske i finske škole... Razgovarao i snimio Marijan Biruš
• PSIHOLOGIJA | Što sam teže radio, imao sam više sreće / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Provedba školskih natjecanja / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Procedura u slučaju nestanka pečata škole / Olivera Marinković, dipl. iur.
• RIJEČ | Sibilarizacija u imena i prezimena / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Transformacijsko učenje u digitalnom okruženju / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Kako izbjeći utjehu iz hladnjaka? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Makarska: Srednja strukovna škola | Mjesec borbe protiv ovisnosti
• Donja Voća: OŠ Andrije Kačića Miošića | Novi uspjeh učeničke zadruge «Hižica»
• Koprivnica: Knjižnica Fran Galović | Izložba učenički linoreza
• Jarmina: OŠ Matija Gubec | Biološka raznolikost istočne Hrvatske
• WEB | Webinari, najveći dosad (kažu) http://www.kurikulum.hr/7-1-2016-snimke-strucnog-usavrsavanja-sto-donosi-kurikularna-reforma/
• GLAZBA | Hrvatska glazbena mladež u 2016.
• KNJIGE | Školstvo na prostoru Dalmatinske zagore: zbornik radova sa znanastveno-stručnog skupa, Kulturni sabor Zagore i Filozofski fakultet u Splitu, Split, 2015.
• ČASOPISI | Čakavska rič, Mogućnosti
Neophodno je uključivanje škola na međunarodne projekte, jer učenici i učitelji stječu nove spoznaje i iskustva u učenju i poučavanju, šire vidike na planu tolerancije i prihvaćaju kulturne različitosti. Ipak, postoje značajni problemi oko financiranja projekata iz programa Europske unije, govori ravnateljica Dubravka Dužević… Piše Branko Nađ