Kvalitetom i ustrajnošću protiv nasilja u školama i zajednici

TEMA BROJA: PREVENCIJA NASILJA U ŠKOLAMA

Kvalitetom i ustrajnošću protiv nasilja u školama i zajednici

Kako spriječiti vršnjačko nasilje te kako se s tim problemom nose stručnjaci i vlade u Europi i središnjoj Aziji neke su od tema dvodnevne međunarodne konferencije pod nazivom „Stop nasilju među djecom: od inspirativnih praksi do škola i zajednica bez nasilja?, održane prošloga tjedna, koju su organizirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ured UNICEF-a za Hrvatsku. Na konferenciji su se okupili brojni stručnjaci iz Europe i svijeta koji se bave problemom vršnjačkog nasilja...
Pišu Marijan Šimeg i Ivica Buljan; za Temu broja govore Vedran Mornar, Valentina Otmančić, Clarice Da Silva e Paula, Reidar Thyholdt, Nina Ferenčić, Jasenka Pregrad...

UMJESTO UVODNIKA

Kad se hoće da sutra bude bolje nego danas

Dan i ne započnemo punom snagom, a glasovi izvana (inozemni) kažu nam da kao društvo/država nismo na pravom putu: neučinkovita kontrola proračuna, previše ranih odlazaka u mirovinu, izostanak poticaja gospodarstvu, loše upravljanje državnom imovinom, problemi sudstva… To da su najvažnija pitanja biti ili ne biti? A o obrazovanju ni riječi!

Dobro, možda onima izvana obrazovanje nije niti će biti prioritet. Zar ne kažu (i ponavljaju) da si to sami uredimo, kako mislimo da je najbolje… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Hrvatski znanstvenik Marin Soljačić, profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu, donira pet tisuća dolara koje će dobiti maturantica, odnosno maturant koji na državnoj maturi najbolje riješi test iz matematike na A razini i iz fizike.

Večernji list, 22. svibnja 2015., str. 24

Mislim da je dobro stimulirati mlade na početku njihove karijere, time se daje poticaj za dalje i pokazuje da se vrijedi potruditi. Nagrada je dobar način podupiranja uspješnosti.

Akademik Vlatko Silobrčić

Podržavam da se djecu nagradi, ali ne samo za matematiku ili fiziku... Bilo bi dobro da se netko odluči nagraditi maturanta koji je postigao najbolji rezultat iz hrvatskog i iz stranog jezika. Naravno da su nagrade poticaj, a svaki je poticaj dobar.

Petar Mladinić, ravnatelj V. gimnazije

Večernji list, 23. svibnja 2015., str. 5.

MEĐU NAMA

Protokol za maturalnu večeru

Druga priča dolazi iz Knina, gdje već drugi tjedan ne jenjavaju napadi na dvije profesorice i ravnatelja Srednje škole Lovre Montija koji su tijekom priprema za maturalnu večer, pozivajući se na hrvatski Ustav, izrazili uvjerenje da katoličkom svećeniku i blagoslovu učenika nije mjesto u službenom programu maturalne večeri, jer bi prema njihovu mišljenju to predstavljalo diskriminaciju manjinskih skupina u multietničkom grad u kojem Srbi čine najmanje četvrtinu stanovništva. Ovaj je prijedlog naišao na burnu reakciju i odmah se sve ispolitiziralo, opet su u igru uvedeni i crveni, i crni, i komunisti, i bezbožnici... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• HAZU: Obilježena stota godišnjica rođenja Ivana Supeka

Karizmatska osoba koja je obilježila s epohu

U povodu stote godišnjice rođenja akademika Ivana Supeka, u utorak 19. svibnja u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održana je svečana akademija koju su zajednički organizirali HAZU, Sveučilište u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković. O životu i djelu akademika Supeka govorio je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, koji je istaknuo da je akademik Supek bio karizmatska i svestrana osoba renesansnog tipa koja je ostavila trag na mnogim područjima i obilježila epohu u kojoj je djelovao...

• Nova Gradiška: Suradnja gimnazija iz Nove Gradiške i Bjelovara

Planiranje i izvođenje suradničke nastave

Gimnazije iz Bjelovara i Nove Gradiške već trinaest godina vrlo uspješno surađuju u zajedničkom projektu pod nazivom „Planiranje i izvođenje suradničke nastave?. U projektu im se 2007. godine pridružila i Gimnazija Požega, pa svake godine jedna gimnazija bude domaćin zajedničkom okupljanju učenika i nastavnika triju uglednih škola. Valja reći da je cilj projekta unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog procesa u skladu s nastupajućim promjenama u školstvu i potrebama moderne škole, što podrazumijeva suradnju predmetnih nastavnika i njihovih stručnih aktiva kroz izradu kurikuluma i novih oblika i metoda rada...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i igre u parkovima

U dječjim parkovima opreza nikad dosta

Prema podatcima objavljenima u SAD-u, svake godine više od 200 000 djece bude hospitalizirano zbog ozljeda nastalih u parkovima i na dječjim igralištima. Mnoge od njih mogle su biti spriječene da su djeca bila pod dobrim nadzorom. Igralište je zabavno i sigurno mjesto za dijete samo ako se provjeri oprema i slijedi nekoliko jednostavnih sigurnosnih naputaka…

• Predstavljamo: Goethe-Institut Kroatien u Zagrebu

Najbolji promicatelj njemačkog jezika i kulture

Kao neovisna kuturna institucija Goethe-Institut djeluje u 94 države diljem svijeta te postavlja međunarodno priznate standarde u nastavi njemačkog jezika kao stranog jezika. Također provodi tečajeve stranog jezika i ispite, izrađuje materijale za poučavanje, educira nastavnike, potiče međunarodnu kulturnu suradnju te sudjeluje u znanstvenim istraživanjima i jezično-političkim inicijativama…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Mitnica, Vukovar: Briga o darovitima

Male zvijezde puno znaju

Potencijalno darovite učenike važno je u sustavu prepoznati, sustavno ih pratiti i poticati. S tim je ciljem i proveden projekt posvećen darovitim učenicima. Učenici su iznosili svoja iskustva o tome što znači biti darovit. Podijelili su s nama svoja promišljanja, iskustva, kako ih vide drugi, kada su prepoznali svoju darovitost, ali i s kojim se poteškoćama nose… Piše Jelena Cvrković, školska knjižničarka, OŠ Mitnica, Vukovar

• Obrazovne institucije u projektima EU-a: Institut za razvoj obrazovanja

Osigurati iste mogućnosti i prilike za sve studente

Institut za razvoj obrazovanja preporučuje uvođenje novosti u hrvatski sustav visokog obrazovanja – oznake kvalitete za pravednost – koja bi se dodjeljivala visokim učilištima koja unaprjeđuju pravednost... Piše Ivica Buljan

• Suvremena škola: Projektna nastava, kompetencije i cjeloživotno učenje (2)

Poticanje samostalnog učenja i djelovanja

Projektni oblik nastave omogućuje izbor područja i tema prema osobnom interesu i sposobnostima učenika, učenici uče na izvornoj stvarnosti, koriste se suvremenim znanstveno-istraživačkim metodama i pri tome rade interdisciplinarno, timski. Projektna je nastava primjenjiva u redovitoj nastavi, terenskoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima, obradi interdisciplinarnih sadržaja, a neizostavna je u radu s nadarenim učenicima... Piše mr. sc. Andreja Marcetić, defektologinja, soc. pedagoginja, Učenički dom Tina Ujevića, Zagreb, voditeljica ŽSV-a za građanski odgoj

• Ekonomsko-birotehnička škola, Slavonski Brod: Gradu na dar za njegov dan

Moj brat, moj grad

Dan grada Slavonskoga Broda posljednjih godina redovito obilježavaju i učenici Ekonomsko-birotehničke škole. Prigodom ovogodišnje proslave javnosti su predstavili rezultate svoga rada na dvojezičnom multimedijskom projektu Kud plovi ovaj Brod, a pripremljena je i posebna e-zbirka lirskih pjesama, putopisa i fotografija, koja je posvećena rijeci Savi. Jer u Brodu sve počinje i završava s rijekom Savom... Piše Ivana Opačak, prof. hrvatskoga i engleskog jezika, Ekonomsko-birotehnička škola, Slavonski Brod

REGIJA

• Srbija: Konferencija Stručno usavršavanje za bilingvalno obrazovanje

Dvojezična nastava na srpskom i engleskom u vojvođanskim školama

Glavni je cilj dvojezične nastave stjecanje ne samo stručnih kompetencija, dakle ovladavanje stručnom terminologijom u svakom pojedinačnom programu, nego i odličnih jezičnih i komunikacijskih kompetencija. U tom se smislu srpski i engleski jezik ne isključuju, već se dopunjuju... Prema Blicu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Nizozemska: U 22 škole diljem zemlje djeca uče samo uz pomoć moderne tehnologije

Škole Steve Jobs – revolucija u obrazovanju?

Nizozemski istraživač tržišta i poduzetnik Maurice de Hond prije dvije je godine sa skupinom suradnika osnovao fondaciju O4NT i obrazovnu organizaciju koja je stvorila takozvane škole Steve Jobs. U njima je cjelokupan obrazovni sustav zasnovan na modernim tehnologijama... Prema Stevejobschool.nl priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Prepisivanje kao poželjan oblik ponašanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Dopunski rad / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Tko sve može raditi u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Kakve nam digitalne kompetencije trebaju / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Stručni razvoj učitelja i nastavnika u digitalno doba / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Ususret godišnjem odmoru / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Bjelovar: DV Ciciban | Veselimo se proljeću i ljetu

• Zlatar Bistrica: Osnovna škola | Šetnja Starim kontinentom

• Bistra: Osnovna škola | Predstavljena zbirka domoljubnih pjesama

• Babina Greda: Osnovna škola | Dan škole i 240 godina školstva

MEDIJI

• WEB | Naši vrhunski u programiranju http://hsin.hr/acm_icpc_finale_2015/izvjestaj.php

• IZLOŽBA | DV «Zvjezdice mira» Rijeka u HŠM-u

• TV | Najvažnije: pokrenuti gospodarstvo (Javna stvar, HTV1)

• KNJIGE | Viktoria Franić Tomić i Slobodan Prosperov Novak, Književnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj: Tekstovi, pisci dokumenti, hrestomatija za studente, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2015.

• ČASOPISI | Napredak, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Propis o obdržavanju izpita zrelosti na hrvatsko-slavonskih gimnazijah (II.) / 1888.
[…] §. 20. Mjerilom za prosudjivanje pismenih radnja i ustmenih odgovora izpitnikâ jest u obće naučna svrha, koja se u gimnaziji na temelju naučne osnove polučiti ima. Pri tom se ipak izpitatelji neimaju ograničiti na gradivo posljednje godine niti ga pretežno izticati, nego nasuprot držati pred očima obrazovanost, koja proizlazi iz svega gimnazijskoga nauka, položiv osobitu važnost na to, da izpitnik pokaže, na koliko je sposoban naučeno gradivo samostalno upotrebiti. S toga se od izpitnika nesmije niti ukupno niti iz pojedinih predmeta zahtievati više, nego li je ustanovami naučne osnove propisano, a pri prosudjivanju zrelosti neima se toliko paziti na pojedine odgovore iz svakoga predmeta, koliko na dokazanu cielim izpitom duševnu zrelost izpitnika za uspješan polazak sveučilištnih nauka. Zato treba da izpitatelj, gdje je to iole moguće, pita pregledno i samo stvari važne i bitne, i da se kani svih potankosti, naročito kod onih predmeta, kojih se znanje poglavito osniva na pamćenju. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Mladi učitelj / Peter Rosegger (1890., ulomci)

REPORTAŽA | 45 GODINA OSNOVNE ŠKOLE „GRIGOR VITEZ”, OSIJEK

Na kraju grada, ali u središtu zbivanja

Ponosni smo na dobre rezultate u obrazovanju, na naše projekte razredne i predmetne nastave, humanitarne akcije, sportske aktivnosti, Društvo za zaštitu životinja Zlatna kuna, učenički list Pjegice i razvoj poduzetništva kod učenika. Našim humanitarnim akcijama ne možemo pomoći svima, ali možemo mnogima, ističe ravnateljica Ljiljana Mance … Piše Irena Doležal