Mijenjanje životnih navika – jedna od najvažnijih uloga obrazovanja

TEMA BROJA: OBRAZOVANJE I HIV – RAZVOJ I PERSPEKTIVE

Mijenjanje životnih navika – jedna od najvažnijih uloga obrazovanja

Cilj obrazovanja nije samo naučiti čitati, pisati i računati. Obrazovanje može, i treba, mijenjati život! Stoga obrazovanje ima i presudnu ulogu u traženju učinkovitoga odgovora na epidemiju HIV-a u svijetu, pri čem iskustveno učenje, kao metoda i oblik rada, može najdjelotvornije pridonijeti osuvremenjivanju obrazovanja i približiti ga učenicima i njihovim potrebama, pomažući im da steknu potrebne kompetencije koje će im pomoći da u svakome trenutku budu sposobni odabrati zdrav način života i uspješno se uhvatiti u koštac s sa svakodnevnim životnim poteškoćama – ističe se u najnovijoj UNESCO-ovoj studiji posvećenoj ulozi obrazovanja u prevenciji HIV-a... Priredio Ivan Rodić

UMJESTO UVODNIKA

Da ne bude: Pakao, to su drugi!?

Doista, tobože „maheri” i navodno znalci, oni se u zadnje vrijeme agresivno nameću medijima, nesvjesni da time – jadni – javno razotkrivaju bijedu vlastitih misaonih obzora, vrlo deficitarnih u ovome ili onome pogledu, primjerice glede pitanja puke terminologije ili kad je posrijedi poznavanje suvremenih inozemnih obrazovnih koncepata i/ili sustava... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Unatoč pohvalnoj i ohrabrujućoj podlozi u zakonodavstvu i većem broju međunarodnih konvencija, ravnopravno uključivanje djece Roma, s dostojanstvom i poštovanjem, u obrazovanje, uključujući i predškolski odgoj, nije zadovoljavajuće, kako pokazuju ovaj i drugi izvještaji. Još uvijek postoji bezbroj izazova na svim razinama obrazovnog sustava koji stvaraju prepreke pristupu djece takvim uslugama i programima.

Socijalno uključivanje djece Roma (RECI+): Izvještaj za Hrvatsku. – Zagreb, 2015.

http://www.romaeducationfund.hu/sites/default/files/publications/reci_croatia_report_cro-final_web.pdf

MEĐU NAMA

Škola kao povod za primitivne šale

Doista je ružno kumrovečke učenike nazivati „mladim titoistima? i tako im odmah prilijepiti etiketu s krajnje negativnom konotacijom, želeći ih valjda omalovažiti ili poniziti čak i u situaciji kad su posve zasluženo, na temelju vlastite pameti i znanja koje su pokazali, pobijedili na vjeronaučnoj olimpijadi najveće dijeceze u Hrvatskoj – Zagrebačke nadbiskupije. I to treba poštivati, jer nisu oni na natjecanje došli s crvenim maramama i titovkom na glavi. I nitko ih ne treba pljuckati samo zato što su ime i svjetonazor čovjeka čije ime nosi njihova škola nespojivi s katoličkom doktrinom. Ako to nikada nije smetalo organizatorima vjeronaučne olimpijade, zašto bi trebalo smetati novinarima i biti im šlagvort za neslane viceve? Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• ASOO: Obrazovanje odraslih

Nova platforma okupljanja andragoške struke

Među novijim značajnim inicijativama/projektima što ih podupire Europska komisija u području obrazovanja odraslih postupno nastaje profilira se i osnažuje EPALE – višejezična zajednica stručnjaka za obrazovanje/poučavanje odraslih, okupljenih oko internetske platforme i na njoj (http://ec.europa.eu/epale). Njezina je svrha poboljšanje kvalitete i načina pružanja usluga poučavanja/učenja odraslih u Europi, uspostava snažnog paneuropskog sektora obrazovanja odraslih...

• MZOS: Konferencije „Kvalitetno obrazovanje za romsku djecu”

Povećati broj romske djece u predškolskom odgoju

Oko 65 posto osoba koje su sudjelovale u istraživanju nema nikakvu naobrazbu, samo 24 posto ih ima osnovnu školu, a srednju školu tek njih osam posto. Malo optimističnije u tom beznađu zvuče podatci da je broj romske djece upisane u osnovnu školu u porastu, budući da ih je 2009. godine bilo upisao 4186, a 2013. godine njih 5470...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i iskrenost

Djeca bi radije bila rekla istinu nego lagala

Postoje različite vrste odgoja i svaki ima prednosti i mane. Sve će moralne vrijednosti biti korisne djeci kad postanu adolescenti, ali i kasnije u odrasloj dobi. Odgoj djece nije jednostavna stvar, a iskrenost je pri tome vrlo važna. Znamo da su djeca često okrutno iskrena, što je znak da nemaju skrivene namjere kada pričaju s nekime. Kad bi odrasli slijedili njihov primjer i bili iskreni što je to više moguće, većina nesporazuma lako bi se izbjegla…

• Zagreb: Udruga Pragma

Svjetski dan socijalne pravde

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je i dalje jedna od najviših u Europi (19,5 posto), a velik dio građana živi u uvjetima teške materijalne oskudice i ne mogu zadovoljiti temeljne životne potrebe koje se smatraju nužnima za dostojanstven život. Hrvatska izdvaja 9 posto manje BDP-a za socijalnu zaštitu od drugih zemalja Europske unije u kojoj se izdvaja prosječno 29 posto BDP-a za ove potrebe…

• Projekt: „Nasilje ostavlja tragove – zvoni za nenasilje”

Pravodobnim reagiranjem spriječiti nasilje

Rezultati istraživanja pokazuju da je međuvršnjačko nasilje vrlo složen problem, jer je često teško razlučiti tko trpi nasilje, a tko ga provodi. Visoka je pojavnost nasilja, osobito verbalnog, koje uključuje ogovaranje, vrijeđanje, izrugivanje, omalovažavanje, socijalno isključivanje, dok se ono fizičko pojavljuje rjeđe. Indikativno je da se vršnjačko nasilje događa uglavnom izvan škole, sve češće na internetu i društvenim mrežama…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Obrazovne institucije u projektima EU: Institut za društvena istraživanja, Zagreb

Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju kurikuluma

U proteklih desetak godina u Hrvatskoj su ostvarene pretpostavke za uvođenje značajnih promjena nacionalnoga kurikuluma i obrazovnog sustava. Definiran je Hrvatski nacionalni obrazovni standard, prihvaćen je Hrvatski kvalifikacijski okvir, izrađen je Nacionalni okvirni kurikulum, a nedavno je donesena i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Za uspješnu realizaciju reforme kurikuluma, školama i obrazovnom sustavu općenito potrebna je podrška u jačanju kompetencija za kvalitetan razvoj kurikulumske kulture... Piše Marijan Šimeg

• Hrvatski naš svagda(š)nji: Dubrovački govor

Smiješno u ozbiljnome

Hoćemo li se smijati jeziku naših starih ili ćemo ga nastojati sačuvati češćom uporabom i radom s mladima, ostaje na vrijednim prosvjetarima. U ovim modernim vremenima mi smo valjda jedini i zadnji na braniku vrijednosti onoga što su nam ostavili naši preci... Piše Maja Milošević, prof. hrvatskoga jezika mentorica, Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik

• DV „Maksimir”, Zagreb: Odgoj za višeetničnost i višekulturnost

Učenje o suživotu od malih nogu

Humanost nije nešto s čime se dijete rađa već je to stav prema kojemu svi društveni odnosi moraju počivati na uvažavanju ljudske prirode kao specifične vrijednosti svakog pojedinca. Za takav humanistički pristup od kojeg polazi vrtićki kurikulum vrlo su prikladni programi ranoga učenja stranih jezika s djecom rane i predškolske dobi koji se u DV Maksimir provode već dvadesetak godina... Prilog pripremile Sandra Zjačić-Ljubičić, Marija Jukić, Jadranka Barać, Silvana Bagarić, DV Maksimir, Zagreb

• Iz dnevnika školskog psihologa: „Otkrivanje istine” o jednome prekrasnome zvanju (2)

Pozitivna psihologija u prvome planu

Cilj je rada školskoga psihologa pridonijeti razvoju obrazovanja usmjerena na učenika, omogućiti razvoj osnovnih sposobnosti učenika, koje su preduvjet cjeloživotnoga učenja i uspjeha općenito, pomoći učenicima, učiteljima i roditeljima da razviju svoje potencijale i sačuvaju psihičko zdravlje. Sukladno suvremenim trendovima, fokus njegovoga rada nije usmjeren na poteškoće i probleme, nego na pozitivne strane učenika... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, OŠ Kman – Kocunar, Split

REGIJA

• BiH: Program Europske unije za oporavak od poplava

EU financira obnovu predškolskih i školskih ustanova

Financijska sredstva Europske unije koriste se za nabavu edukativnih materijala poput udžbenika i didaktičke opreme za kabinete, laboratorije i radionice te namještaja za kabinete, opreme za dvorane za tjelesni odgoj i igračke... Prema Dnevnom Avazu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Cycling for libraries: Inicijativa entuzijastičnih finskih knjižničara

Biciklom za knjižnice i u 2015. godini

Ovom se inicijativom želi skrenuti pozornost što šire javnosti na važnost knjižnica te njihove građe i usluga za cjelokupno društvo, ali i upozoriti na potrebu njihove prilagodbe suvremenim društvenim tokovima te njihova odgovaranja na nove izazove i potrebe i korisnika knjižnica i čitavoga društva... Prema Cycling for libraries priredila I. Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Kako tehnologija pomaže učenicima s teškoćama / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Građanski odgoj i lokalna zajednica / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Korištenje dijela godišnjeg odmora već početkom godine / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Facebook u obrazovanju - vaša odluka / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Znanstvenofantastični pogled na obrazovanje / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što je sezonska depresija / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zlatar: DV Tratinčica | Vesela pokladnja zbivanja

• Zagreb: Učenički dom Škole za primalje | Maskenbal

• Sveti Ivan Žabno: OŠ «Grigor Vitez» | Poštar prijepodne, poštarica poslijepodne

• Varaždin: Prva gimnazija | Skupljali slikovnice u knjižnici

MEDIJI

• WEB | Kreće pilot-projekt nacionalnoga strateškog programa e-Škole http://www.carnet.hr

• TV | Disleksija, i kako ju svladati (Svaki dan dobar dan - HTV1)

• KAZALIŠTE | Premijera «Bijelog jelena» u ZKL-u

• KNJIGE | Panonski ljetopis 2014., urednik dr. Robert Hajszan, izdavač Panonski institut, Pinkovac – Güttenbach, Gradišće (Burgeland), Austrija, 2014.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Poučak

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Ustrojni štatut za šegrtske škole u Hrvatskoj i Slavoniji / 1892.

[…] Školski red
§. 16. Kad koji mladić stupi u zanat, te se u tu svrhu najavi kod obrtne oblasti radi sklapanja ugovora [...], obvezan je radi evidencije u pratnji svoga majstora neodvlačno se prijaviti ravnateljstvu šegrtske škole, gdje će biti primljen u školu [...]
Radi kontrole dužna je obrtna oblast početkom svakoga mjeseca svaki slučaj takve najave i sama bez svakoga odlaganja priobćiti ravnateljstvu šegrtske škole.
§. 17. Čim se šegrt u školu najavi, dobije posebnu upisnicu, u kojoj je natiskan školski red i disciplinarni propis.
Upisnicu ima šegrt uvjek uza se, a svrha joj je, da gospodar šegrtov u svako doba može doznati: kako šegrt polazi školu, kako u njoj napreduje i kako se ponaša.
[...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Međunarodni kongres za osnovno obrazivanje u Parizu g. 1900 [1900.]

REPORTAŽA | 140 GODINA OŠ PEĆINE, RIJEKA

Svako zlo za neko (veće) dobro

Odvajanje škole u Kostreni rezultiralo je dramatičnim padom broja učenika, pa je škola počela upisivati djecu s teškoćama u razvoju, posebice slijepe i slabovidne. Danas je OŠ Pećine možda najopremljenija i najkompetentnija škola za rad s tom djecom, uz posebnu taktilnu stazu u školi i vrhunski opremljenu knjižnicu za djecu oštećena vida… Piše Branko Nađ