Misliti Hrvatsku kao društvo stvaranja

TEMA BROJA: KREATIVNOST – POKRETAČ DRUŠTVA

Misliti Hrvatsku kao društvo stvaranja

Kako više uključiti kreativnost u predtercijarno obrazovanje, koja će biti uloga kreativne grupe predmeta u budućem kurikulumu, kako uključiti kreativnost i inovativnost u visokoškolsko obrazovanje, može li se uopće potaknuti kreativnost unutar postojećeg obrazovnoga sustava, kako potaknuti društvene i gospodarske promjene pomoću kreativnih resursa, kakva bi trebala biti komunikacija između gospodarstva i obrazovanja... – na ta kao i na druga važna pitanja koja su povezana s razvojem obrazovanja i njegovom ulogom pokretača razvoja pokušalo se naći odgovor na okruglome stolu Kreativnost kao pokretač društva...
Priredili Marijan Šimeg i Ivan Rodić za Temu broja govore Damir Boras, Miljenko Šimpraga, Boris Jokić, Mislav Grgić, Davor Majetić, Neven Budak...

UMJESTO UVODNIKA

Jesmo li mi doista iznimka?!

Nije mi, dakako, ni nakraj pameti tvrditi da smo ok(r)uženi posvemašnjim besmislom, niti da svjedočimo općim rasapima vrijednosti i svakovrsnom ludilu, te da je o zločinima dopušteno suditi onima što nisu mjerodavni. No siguran sam da glas s vrha izvršne vlasti vaše i moje države itekako griješi (i pogrješno predmnijeva uzroke) kad govori da je nezaposlenost u nas „elementarna nepogoda, čak i pitanje nacionalne sigurnosti”, kao što sam siguran da je potpuno besplodno, nepotrebno i štetno, površno suprotstavljati (danas!) ustaše i partizane, „jugoslavenčine” i „hrvatine”, u dubokoj gospodarskoj krizi kad (opet) ničega dobroga ne može donijeti najava tobožnjega smanjivanja rashoda za zaposlene (i) u obrazovanju za 10 posto... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Budimo pošteni. U razvijenim zemljama 70 posto poslova, prema izjavama poslodavaca, mogu pokriti prvostupnici. Onda dolazimo u Hrvatsku, koja muku muči s recesijom, i onda naši poslodavci kažu da samo 11 posto poslova mogu pokriti prvostupnici, a za sve ostalo trebaju masteri, magistri, da ne kažemo doktori znanosti. Nije li vam to barem malo sumnjivo? […]

Eto, ja gledam svoje ministarstvo i odgovorno mogu reći da barem polovicu poslova koji se u Ministarstvu rade mogu pokriti ljudi sa završenim trogodišnjim fakultetom, jer je puno tehničkih stvari koje zbilja ne zahtijevaju najviši stupanj obrazovanja. I kad već spominjem Ministarstvo, zbilja mi smeta što se u javnosti stvara jedna percepcija da u toj državnoj upravi ljudi ne rade, da su preplaćeni […]

Ti ljudi odgovorno rade, puno rade, a nisu zbilja preplaćeni. […]

Plaće savjetnika u Ministarstvu budu po 4 000 kuna.

Prof. dr. sc. Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta

Kako vlada Vlada / Hrvatski radio, I. program, 4. ožujka 2015.

MEĐU NAMA

Bizarnosti iz školskih klupa

Sedam mjeseci nakon predaje potpisa za donošenje Zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom sektoru, na svom zasjedanju krajem veljače Sabor je odlučio predloženo referendumsko pitanje uputiti na provjeru ustavnosti. Dakle, trakavica se nastavlja, radna mjesta spomenutih djelatnika barem su privremeno spašena, no vlast i dalje smatra da su upravo ti djelatnici kamen oko vrata državnom proračunu i na svaki ih se mogući način želi otarasiti pa je Vlada donijela odluku o zabrani zapošljavanja službenika i namještenika u javnim ustanovama. I kako to izgleda u praksi... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Predstavljena e-Platforma za obrazovanje odraslih u Europi

Poslanje platforme da učini vidljivima sve aktivnosti učenja i obrazovanja odraslih neovisno o tome provode li se u formalnim, neformalnih ili nekim drugim oblicima te da poveže stručnjake i sustave obrazovanja odraslih u 30 europskih zemalja...

• Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Stipendije za žene u znanosti

Nagrađene mlade znanstvenice priključile su se skupini u kojoj su 34 izvanredne hrvatske mlade znanstvenice već nagrađene prijašnjih godina. Nove stipendistice, nagrađene u završnoj fazi izrade svojih doktorskih disertacija u području prirodnih znanosti, bile su, prema sudu Izbornoga povjerenstva, najbolje od 58 izvrsnih znanstvenica mlađih od 35 godina, koje su se prijavile na Nacionalni program...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i mucanje

Rana prevencija najučinkovitija

Mucanje je oblik disfluentnosti – poremećaj u govornom toku. U većini slučajeva takvo mucanje nestane samo od sebe do pete godine života, kako dijete uči govoriti i koordinirati mišiće koji se koriste pri govoru. U drugim slučajevima, mucanje može potrajati duže. Iako ne postoji lijek protiv mucanja, postoji mnogo učinkovitih tretmana i načina na koji se može pružiti podrška djetetu dok ono ne svlada govorne probleme…

• Donja Voća: Osnovna škola Andrije Kačića Miošića

Sanja Pilić oduševila voćanske učenike

Autorica četrdesetak naslova i dobitnica brojnih nagrada većinu svoga opusa posvetila je najmlađima u slikovnicama (Vidiš da se moram zabavljati, Znatiželjna koka, Zaljubljeni medo, Jupi, došao je Sveti Nikola, Princeza, Djed Mraz darove nosi, Stigao je brat, Priča o vučiću Grgi, Vuk Grga i njegova obitelj, Maša i gosti, Maša i nova učenica, Maša i životinje, Maša i Božić), ali i starijoj djeci te tinejdžerima u romanima i pričama od kojih je čak šest uvršteno u lektirne naslove (3. razred: Nemam vremena, E baš mi nije žao, Hoću i ja; 5. razred: Mrvice iz dnevnog boravka; 8. razred: O mamama sve najbolje i Sasvim sam popubertetio)…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Suvremene obrazovne tehnologije: UČIONICA BUDUĆNOSTI (Future Classroom Lab)

Promicanje znanstvenog obrazovanja i istraživačkog učenja

Naša stalna suradnica mr. sc. Nataša Ljubić Klemše nedavno je u Bruxellesu (Brusselsu) u Zajednici europskih ministarstava obrazovanja (European Schoolnet) sudjelovala na radionici Scientix u učionici budućnosti (Future Classroom Lab), na kojoj je sudjelovalo oko sedamdeset sudionika iz gotovo svih zemalja Europske unije i šireg europskog prostora koji su tijekom iznimno dobro osmišljena zajedničkog vremena imali mogućnost za razmjenu mišljenja o životu i radu u informacijskome društvu... Piše mr. sc. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica, I. OŠ Bjelovar

• Hrvatske škole u projektima EU: Hrvatska udruga za ranu intervenciju

Uključiti djecu s teškoćama u razvoju u redovite vrtiće u Hrvatskoj

Cilj je ovog projekta unaprijediti sustav podrške za djecu s teškoćama u razvoju u predškolskom sustavu, što će se postići kroz ostvarivanje specifičnih ciljeva, a to su unaprjeđenje profesionalnih vještina odgojitelja u radu s djecom, roditeljima i pomagačima, unaprjeđenje profesionalnih kompetencija inkluzijskih pomagača, osnaživanje obitelji te senzibilizacija javnosti i širenje ideje o zajedničkom odrastanju sve djece. Dakle, korisnici projekta prvenstveno su djeca i njihove obitelji, no i odgojitelji i inkluzijski pomagači, kao i lokalna zajednica te društvo u cjelini... Piše Ivica Buljan

• OŠ Augusta Šenoe, Zagreb: Projekt «100. dan škole»

Učenje učiniti zabavnim

Obilježavajući stoti dan škole učenici su kroz aktivnosti toga dana stjecali kompetencije komuniciranja na materinskom jeziku, razvijali su socijalna i građanska prava i dužnosti kao dio zajednice, razvijali i osvještavali vlastitu kulturološku dimenziju... Piše Danijela Klajn, učiteljica razredne nastave, OŠ Rugvica, Dugo Selo

• OŠ Gustava Krkleca, Zagreb: Abak u nastavi matematike

Stari Sumerani pobijedili elektroniku

Cilj projekta nije nužno potaknuti uvođenje abaka u svakodnevnu nastavu matematike. Ali, već i najjednostavniji oblik abaka može u potpunosti zamijeniti primjenu bojica, kockica ili raznobojnih štapića prilikom učenja zbrajanja i oduzimanja u nižim razredima osnovne škole... Piše Tatjana Tomec, učiteljica razredne nastave, predsjednica Udruge Abacus

REGIJA

• Crna Gora: Konferencija „Kvalitetno obrazovanje – unaprjeđenje sustava za osiguranje kvalitete”

Za kvalitetno obrazovanje potrebni su stručnost i fleksibilnost

Bez obzira na to koliko je država mala ili velika i koliko novca može uložiti u obrazovanje, nemoguće je ignorirati činjenicu da je obrazovanje važno. Obrazovanje za sve jedan je od središnjih stupova održivih Milenijskih razvojnih ciljeva, kazao je veleposlanik Velike Britanije u Crnoj Gori Ian Whitting... Prema MINA-i priredio Ivica Buljan

SVIJET

• SAD: Uvode se nove mjere štednje u visokom obrazovanju

Siromašni Amerikanci i skupi studiji

Američki predsjednik Barack Obama planira povećati državne subvencije za studentske stipendije. No, južne savezne države SAD-a ne slijede te smjernice... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učenici s malignom bolešću u školskim klupama / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Korekcije vremenika / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pedagoška mjera preseljenja u drugu školu / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Yammer kao učinkovita virtualna učionica / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Google Earth u nastavi / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što je cijepljenje ili vakcinacija (1.) / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Kaštela: Gradska knjižnica | Najuspješniji u literarno-likovnom-filmskom natječaju

• Čavle: Osnovna škola | Zavladalo peto godišnje doba

• Slavonski Brod: OŠ Bogoslav Šulek | Kako je potekla rijeka točkica

• Škabrnja: OŠ Vladimira Nazora | Slikovnica na recikliranom papiru

MEDIJI

• WEB | U službi cjelovite kurikularne reforme http://www.kurikulum.hr/

• TV | Svaka Vam čast, Arsene, majstore! (Moj zanat - dokumentarni film, HTV1)

• GLAZBA | Ususret 28. muzičkom biennalu Zagreb

• KNJIGE | Dinko Šimunović, Sabrana djela, Karijatide, Zagreb 2014.

• ČASOPISI | MFL, Matka, Meridijani

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Ustrojni statut za Žensku obrtnu školu u Zagrebu / 1885.
[…] § 1. Ženska obrtna škola imade dati djevojkam svih staleža priliku, da si u svakoj vrsti ženskoga ručnoga rada pribave toliko znanja i vještine, koliko im treba bud za kuću, bud za obrt, ili drugu samosvojnu privredu.
§ 2. Ženska obrtna škola u Zagrebu uzdržava se troškom gradske obćine.
§ 3. Učiteljsko osoblje ove škole imenuje se, postavlja i umirovljuje po ustanovah školskoga zakona od 14. listopada 1874. (§§ 112.. 113., 131., 132. i 136–144.).
§ 4. Neposrednu upravu ove škole vodi, dok se inače neodredi, ravnateljstvo gradske više
djevojačke škole, a nadzor nad školom dotične školske oblasti.. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma i Školskih novina

Uzgoj u drevnih Helena (2.) / Ljuboje Dlustuš [1907.]

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA II. OSNOVNE ŠKOLE, ČAKOVEC

Djeca ne smiju zaboraviti kako se igrati i uživati u djetinjstvu

Sustav je potrebno kurikularno osuvremeniti, rasteretiti djecu, program raščistiti. Djeca su „male žrtve” školskog sustava, onoga što pred njih stavljamo i od njih tražimo, a imaju veća opterećenja nego učitelji. I to nitko ne zamjećuje. U velikom su procjepu između onoga što objektivno mogu i onoga što netko od njih očekuje, smatra ravnatelj Vinko Grgić… Piše Branko Nađ