Moraju li prosvjetari već desetljećima plaćati najveći danak krizi

TEMA BROJA: BORBA ZA PLAĆE U HRVATSKOM ŠKOLSTVU

Moraju li prosvjetari već desetljećima plaćati najveći danak krizi

U sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja oko 80 posto od svih zaposlenih su učitelji s višom ili visokom stručnom spremom. Ako želimo biti zemlja znanja i zemlja utemeljena na znanju, kao je onda moguće da ti isti učitelji imaju plaću koja je manja od prosječne plaće ostalih zaposlenika sa visokom stručnom spremom u državnim i javnim službama? I kako to da vlast, kad god se suoči s manjkom novca u državnom proračunu, uvijek taj manjak najlakše „pokrpa” ne samo smanjenjem plaća prosvjetarima nego i smanjenim ulaganjem u obrazovnu djelatnost? Zar nitko ne vidi da se tako pili grana na kojoj doista svi sjedimo...
Pišu Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Mirando Mrsić, Branimir Mihalinec, Željko Stipić, Vilim Ribić, Vladimir Milošević...

UMJESTO UVODNIKA

Ah, ta tehnička služba!

Sutradan, kad su novine već bile tiskane te na putu prema pretplatnicima i prodajnim mjestima, bilo nam je žao – ne zbog naknadno parafirana sporazuma i odustajanja od štrajka, nego zbog toga što smo objavili izvještaj s naslovom Štrajk počinje 5. lipnja, a traje do ispunjenja zahtjeva, što se – jasno je – pokazalo neistinitim, i to postupkom pregovaračkih strana, jedne i druge. Nakon toga na našoj smo mrežnoj stranici dali „ispravak”, nadajući se da će naši čitatelji razumjeti o čemu je riječ, koja je „vremenska dimenzija“ posrijedi, te da se isključi mogućnost namjernoga dezinformiranja javnosti ili „tehničkoga” propusta odnosno pogrješke... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Neprimjerena je i nedemokratska odluka da će novi pravopis biti (tada i tada) uveden u škole (tj. oktroiran), da će se po njem tiskati udžbenici unatoč recesiji, bez obzira na to što bi prijedlog novoga pravopisa mogao dobiti i neprolaznu ocjenu i biti odbačen (npr. na temelju negativnih recenzija). Potpuna nepoznanica ostaje i pravopisni rječnik uz sam prijedlog pravopisa.

Akademik August Kovačec, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU

Večernji list, 8. lipnja 2013.

MEĐU NAMA

Skandal do skandala

Skandalom u Hrvatskoj možete nazvati bilo što. Sve ovisi o kutu iz kojega promatrate svijet i događanja oko sebe. Netko skandalom može nazvati uvođenje zdravstvenog odgoja u redovni školski sustav, a netko može skandaloznom nazvati činjenicu da usprkos svim zaklinjanjima u obiteljski odgoj i kršćanske vrijednosti oko dvije tisuće adolescentica, koje bi se po svim propozicijama trebale do braka držati s dečkom isključivo za ruku, ipak nekako tajnovito uspijevaju zanijeti. Skandalom možete nazvati i nesmotrenost i nepažnju najodgovornijih i najsavjesnijih srednjoškolskih profesorica ili profesora koji su godinama ispitni koordinatori za državnu maturu i kojima se je u tri škole – u Splitu, Senju i Đakovu – dogodilo da umjesto kutije s ispitima za esej otvore i podijele kutiju s testovima za hrvatski jezik i tako izazovu prevelik stres ovogodišnjim maturantima... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Potpisan tzv. antikorupcijski sporazum s nakladnicima udžbenika

Predsjednik Zajednice nakladnika Neven Antičević ocijenio je da će sporazum pridonijeti suzbijanju korupcije na svim razinama. Sporazumom se zabranjuje bilo kakav oblik pritiska na učitelje pri izboru udžbenika, zabranjene su donacije, definirana maksimalna vrijednost (100 kuna) promotivnih darova, organizacija promotivnih jednodnevnih seminara koji se osam dana prije održavanja moraju prijaviti Ministarstvu, a za sudjelovanje na seminaru zabranjeno je isplaćivanje dnevnica i troškova noćenja.…

• Akademik Radoslav Katičić

Nered, nesigurnost i nedosljednost pod Khuenovim režimom

Khuen Héderváry postavljen je za bana sa zadatkom da slomi hrvatski otpor uključivanju u mađarsku državu i poravna putove za postupno dokidanje državnopravnoga statusa Hrvatske, poništavanje njezine realne autonomije. Suočen s otporom svih hrvatskih političkih snaga Khuen se oslonio na Srbe u Hrvatskoj. Njihovi političari podupirali su ga u izvršavanju toga zadatka, a on je za uzvrat pokazivao veliku susretljivost prema njihovim zahtijevanjima…

• Predškolski odgoj: Djeca i stidljivost

Sramežljivost se „liječi” sportom i druženjem

Već u dobi od četiri mjeseca stidljiva djeca na vanjsko stimuliranje reagiraju jače. Kada su otprilike u dobi od jedne godine plašljivija su od druge djece i nesigurna u susretu s nepoznatim stvarima ili osobama. Stidljiva djeca imaju bržu frekvenciju rada srca i luče više adrenalina (stresni hormon). Postoji mnoštvo faktora koji utječu na pojavu stidljivosti. Najčešći su fizički nedostatci, zatim problemi u govoru i jeziku, zlostavljanje u djetinjstvu, utjecaj nervoznih roditelja, promjena mjesta boravka u mladim danima, neugodna situacija kao i genetska sklonost…

• Prilog raspravi o Smjernicama za strategiju odgoja i obrazovanja, znanosti i tehnologije (1)

Uz znanstveno-stručno promišljanje nužna je i (pr)ovjera u praksi

U radnoj skupini za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje nedostaju stručnjaci iz područja pedagogije – stručnjaci koji se bave teorijom i metodologijom o ustrojstvu, funkcioniranju i vrjednovanju odgojno-obrazovnoga sustava, nedostaju i predstavnici metodike koji se znanstveno bave metodičkom problematikom, predstavnici iz predškolskih ustanova te učitelji osnovne škole. Znanstveno-stručnom promišljanju Strategije nužno treba pridružiti praktično promišljanje odgojiteljica u predškolskim ustanovama, učiteljica/učitelja u osnovnim i srednjim školama koje će praktično ostvarivati promjene koje donosi Strategija... Piše Dragutin Rosandić, metodičar hrvatskoga jezika i književnosti

• Udruge: Hrvatsko udruženje profesora engleskog jezika

Strukovno i interesno povezivanje

Ciljevi Hrvatskog udruženja profesora engleskog jezika (HUPE) jesu poticati, pomagati i razvijati, između ostalog, strukovno i interesno povezivanje profesora engleskoga jezika radi unaprjeđenja nastavne prakse i obrazovanja na dobrobit svih koji uče engleski jezik u Hrvatskoj. Jedan je od ciljeva HUPE-a i suradnja sa stručnim i znanstvenim prosvjetnim institucijama i organizacijama, kako u zemlji, tako i u inozemstvu te organiziranje skupova i seminara u svrhu upoznavanja članova Udruge s najnovijim dostignućima iz metodike podučavanja i učenja engleskog jezika. Pri tome se uvijek nastoji staviti naglasak na prikupljanje i prijenos informacija o novim dostignućima na području prakse s izvornim govornicima predavačima engleskog jezika, književnosti i kulture...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Lijepa Naša, Tuhelj: Engleski dan (English Day)

Dan kad je i vrijeme bilo – englesko!

Cilj je bio integrirati engleski jezik u nastavu svih predmeta, upoznati učenike s kulturom i civilizacijom engleskog govornog područja i razviti učeničke kompetencije izražavanja na engleskom jeziku. Osim razvijanja vještina komunikacije na engleskom jeziku, cilj je bio i razvijanje interkulturalnih vještina i poticanje kulturne raznolikosti. Bio je to spoj likovne kulture, kulinarskih poslastica, vršnjačkog suradničkog učenja i dječjih izvedaba na engleskom jeziku... Prilog pripremili učenici i učitelji, OŠ Lijepa Naša, Tuhelj

• Građanski odgoj i obrazovanje: Ljudska prava i ekologija

Uoči, reagiraj i promijeni svoje ekološke navike!

Problem koji smo proučavali jest nedovoljna briga za okoliš, a glavni nam je cilj bio podizanje ekološke svijesti u mladih obrazovanjem za održivi razvoj u kojemu se brinemo o potrebama sadašnjih i budućih generacija radi očuvanja okoliša. Projekt je ujedno promicao viziju i misiju škole – stjecanje prirodoslovnih kompetencija, konkretno se bavio odvojenim prikupljanjem otpada... Piše Gordana Popović, mag. educ. paed. pedagoginja u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića, Osijek

• OŠ Pujanki, Split: Završna konferencija programa Comenius o zdravom životu

Koliko je Europa zdrava?

Glavni projektni cilj bio je razumijevanje i uspoređivanje izobrazbe u europskim državama, s naglaskom na zdravlje i dobrobit djece. Učenici i učitelji OŠ Pujanki prikazali su svoj rad u Projektu kroz raznovrsne radionice, predavanja, parlaonice, umjetničke nastupe, krasnogovorenje na jezicima svih zemalja sudionica, razgledavanjem znamenitosti Splita i okolice te snimanjem skupne fotografije na kultnoj splitskoj plaži Bačvice... Piše Marijana Šundov, učiteljica za projekte Comenius, OŠ Pujanki, Split

• OŠ Miroslava Krleže, Čepin: Projektna nastava Pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!

U moru različitosti svaka je zemlja jedinstvena

Zahvaljujući provedbi projekta Pazi da ne ideš malen ispod zvijezda, u Osnovnoj školi Miroslava Krleže u Čepinu učenici su svakog ponedjeljka imali priliku saznati nešto novo i zanimljivo o zemljama članicama Europske Unije. Nazivom projekta htjelo se naglasiti da je Hrvatska možda mala u odnosu na druge zemlje, ali da joj to nije nedostatak, već da nas znanje o međusobnim raznolikostima i sličnostima čini ravnopravnima s drugima... Piše Tanja Pokupić, profesorica povijesti, OŠ Miroslava Krleže, Čepin

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Smjernice za školovanje djece s posebnim potrebama

Unaprijediti pravni okvir za inkluzivno obrazovanje

Važno je definirati izbor zanimanja za djecu s posebnom obrazovnim potrebama kako bi bila spremna odgovoriti potrebama tržišta rada te precizirati procedure upisa, način praćenja učenika i profesionalno usmjeravanje… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• ŠKOTSKA | Preostalo još samo nekoliko škola isključivo za djevojčice ili dječake

Zastarjela relikvija viktorijanske Britanije ili bolji izbor za djecu?

Jedna je od prednosti mješovitih škola koju njihovi zagovornici stalno naglašavaju to što one odražavaju društvo i time pripremaju djecu na stvarni svijet. No dokazano je da se dio djece bolje snalazi u okruženju jednorodnih škola pa bi roditelji trebali imati pravo izbora... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učenje za vrijeme spavanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Analiza realizacije godišnjeg plana i programa / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Kraj nastavne godine / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Promjene u ostvarivanju prava prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja (2) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Anonimne kukavice i ranjiva djeca / Piše Danijel Labaš, dr.sc. profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Obrazovanje, tehnologije i vrijeme / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Jaja - dobar izvor hranjivih tvari / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: Obrazovna grupa Zrinski | Finale školskog natjecanja «Što hoću, mogu!»

• Drinovci: OŠ «Antun Branko i Stanislav Šimić» | Na 50. Šimićevim susretima nagrađeni i učenici

• Kamenica: OŠ Ivana Rangera | Svečano proslavljen Dan škole

• Makarska: Dani vrtića | Kad pod Biokovom dječji smijeh se svakodnevno ori

MEDIJI

• WEB | Otvoren i besplatan pristup informatičkom obrazovanju (http://www.itdesk.info/hr)

• TV | O rokerskoj glazbi, izgaranju i smrti (EKV – kao da je bilo nekad / HTV3)

• KAZALIŠTE | Višnjik, HNK Zagreb 2013.

• GLAZBA | Sjećanje na Rudolfa Klepača, svjetskog majstora fagota

• KNJIGE | Od Peruška do otvorenog sustava, Mirjana Benjak, Marko Ljubešić, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Modra lasta, Matka, Meridijani

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Uzgojna vrijednosti igre / Davorin Trstenjak (1902.)
[…] Tjelesnim silama, duševnim sposobnostima, nagonima, požudama i strastima, sebičnim i nesebičnim čuvstvima je neposredna ili posredna svrha, da uzdrže organsko ravnovjesje individua, ili da osiguraju opstanak vrste – potomstva. Sav rad i sve vladanje kreće se u tim granicama. Za uzdržavanje svoje i svoga potomstva troše neke životinje više svoje sile, neke manje, neke svu, a nekima i pretječe. Niže životinje troše svu svoju snagu za održavanje života. Životinje višega oblika, obdarene mnogim sposobnostima, troše manje snage i vremena zato. Ako koji organ počiva duže vremena, nego li obično, onda je sklon vanredno, da opet radi, pa radi bez ikakve životne potrebe. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Danica Golubić, prava učiteljica / Piše Karmen Delač-Petković

REPORTAŽA | 110 GODINA OŠ MARIJA MARTINOLIĆA, MALI LOŠINJ

Život na otoku ima lijepih prednosti, ali i niz teškoća

Specifičnu dislociranost malih područnih škola na otocima, do koji se može samo brodom ili gliserom, i to tek za lijepa vremena, kompenzira se projektom e-nastave, odnosno povezivanjem matične škole s područnim školama kroz nastavu na daljinu iz kemije, engleskog jezika i matematike… Piše Branko Nađ