Može li nastava biti drukčija... od one u kojoj učenici uglavnom sjede, slušaju i gledaju!?

TEMA BROJA: UNUTARNJA REFORMA NASTAVE U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Može li nastava biti drukčija... od one u kojoj učenici uglavnom sjede, slušaju i gledaju!?

Nastava metodike i didaktike na nastavničkim fakultetima još uvijek slijedi utabane staze, odnosno didaktičke paradigme koje su bile aktualne prije više od pedeset godina te s takvim metodičkim repertoarom koji je neprimjeren ovome vremenu učitelji i danas ulaze u razred raditi s mladim generacijama. U školama se inovacijsko, istraživačko i transformacijsko učenje spominje, ali se ne događa, jer je sve u razredu podređeno događanju nastavnika, odnosno predavačkoj nastavi. Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja govore Milan Matijević, Višnja Rajić, Milena Valečić Zuljan, Goran Livazović, Vesna Bilić...

UMJESTO UVODNIKA

Za intermezzo, odmor ugodan i okrepljujući

S nadom da će u 2015./2016., ipak(!), biti više razumijevanja za obrazovanje (dotično – u proračunu državnom i u inim budžetima), da će društveni ugled i materijalni položaj učitelja biti bolji, te da će tzv. besplatni udžbenici postati neupitnom normom, jednakom kao što bi to imalo biti kontinuirano stručno usavršavanje učitelja/nastavnika, u vjeri da se „vidimo” početkom rujna, ostaje nam, poštovani čitatelji, poželjeti vam ugodan odmor, pravi i istinski okrepljujući… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

– Kakve su vaše prognoze za predstojeće izbore?

Ne znam, ne…

– Imate li favorita?

Moj favorit bit će onaj koji poveća dio BDP-a koji se ulaže u visoko školstvo.

– Vjerujete li da će neka nova vlada imati više sluha za obrazovanje?

Da. Vjerujem da ćemo sa svakom vladom, koja razumije školstvo, moći razgovarati.

Prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu

Večernji list, 14. lipnja 2015., str. 12.

MEĐU NAMA

Tko se ne moli!?

Zagrebački osnovci godinama dobivaju besplatne udžbenike i to je doista lijepo. No, malo je nespretno i nezgodno riješeno pitanje njihova nasljeđivanja. Prijatelj mi kaže da mu klinjo završava treći razred i da u školu mora donijeti sve udžbenike koje će učiteljica popisati, procijeniti koji je neupotrebljiv, a koji sačuvan za buduće generacije. Škola će onda od gradskog ureda naručiti samo onoliko udžbeničkih kompleta koliko ih nedostaje da zajedno s ovim vraćenim rabljenim udžbenicima pokriju novu generaciju učenika trećega razreda koja počinje od jeseni. I tako se radi za sve razrede. Ali to nije dobro, jer neki će dobiti nove, a neki rabljene udžbenike. Bez obzira na to što su besplatni, ne bi li bilo pravednije da svi dobiju nove. Ili svi rabljene... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Sveučilište u Zagrebu: Filozofski fakultet

Otvorena Austrijska knjižnica Zagreb

Austrijske su knjižnice više od samih knjiga, jer je u doba digitalne raspoloživosti informacija posebno važno da budu mjesta susreta i neposrednog znanstvenog dijaloga. Uz podršku Austrijskoga kulturnoga foruma nova će knjižnica organizirati i znanstvene i kulturne manifestacije kao konferencije, predavanja, radionice i tako biti zaslužna za razmjenu stručnjaka naše dvije države...

• Zagreb: Predstavljena knjiga „Digitalno učenje?

O primjeni IKT-a u nastavi

U prostorima Hrvatskog učiteljskog doma u Zagrebu predstavljena je knjiga „Digitalno učenje? autora dr. sc. Petra Jandrića, koja je objavljena u nakladi Školskih novina i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Kako je otvarajući promociju naglasio Ivan Vavra, direktor Školskih novina, u Hrvatskoj je prije gotovo tridesetak godina postojao pozamašan korpus literature koja je govorila o tome kako računala koristiti u hrvatskim školama. O tome nikada nije dovoljno razgovora kao ni promicanja ideja o kvalitetnoj primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi....

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i bazeni

Zdrava tjelesna aktivnosti

Uz radost i dobro raspoloženje koje kupanje i plivanje donose, postoje i objektivni zdravstveni rizici. Voda u kojoj se kupamo može biti izvor zaraze odnosno infekcije. Rizik zaraze je veći što je vodena površina u kojoj se kupamo manja i slabije protočna, jer je tada veća mogućnost prisustva više koncentracije mikroorganizama…

• Zagreb: Pravobranitelji za djecu Jugoistočne Europe

Kako ostvariti prava i najbolji interes djeteta

U organizacija Ureda pravobranitelja za djecu u Zagrebu je 28. svibnja održana godišnja konferenciji CRONSEE-a (Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe) pod nazivom „Prava djeteta – između interesa roditelja i dužnosti države”, na kojoj su se uz predstavnike institucija pravobranitelja za djecu iz Jugoistočne Europe, okupili brojni drugi stručnjaci, predstavnici državne i javne vlasti, organizacija civilnog društva te djeca i mladi…

• Zagreb: Dječji vrtić Grigora Viteza

Tri i pol desetljeća igre i kreativnosti

Dječji vrtić Grigora Viteza ove je godine proslavio 35 godina rada i tom je prigodom održano nekoliko zanimljivih događanja. Vrtić je ove godine obnovio status Međunarodne Eko škole, što znači da je vrtić u cijelosti ispunio uvjete iz smjernica za provedbu programa Eko-škole i izvršio sve potrebne radnje za obnavljanje ovog međunarodnog priznanja te je tom prigodom povodom obnavljanja statusa podignuta Zelena zastava…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Smisao života: Prilog odgojnom projektu

„Još negdje sunca ima...”

Znanost nas uči da čovjek postoji u sedam milijardi verzija i svaka se od njih za dlaku razlikuje od svih ostalih. Taj „stroj” ima čvrst kostur koji ga drži, motore koji energiju sadržanu u hrani pretvaraju u gibanje, te veoma sofisticirani računalni sustav koji zovemo mozak. Priroda nas sigurno nije povjerila slijepoj sudbini jednog ili više gena. Zato imamo roditelje, učitelje, jezik, kulturu i obrazovanje pomoću kojih ćemo se sami programirati… Piše Ivan Cerovec, pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice

• Obrazovne institucije u projektima EU-a: OŠ Milan Lang iz Bregane

Projekt koji podiže kvalitetu obrazovanja

Projekt Kolegijalno podupiranje među učiteljima s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za učenike PEERTNER temelji se na pretpostavci da osobno osnaživanje učitelja donosi pedagošku, socijalnu i emocionalnu vrijednost ne samo učiteljima, već i učenicima te podiže kvalitetu obrazovnog sustava... Piše Ivica Buljan

• Suvremena škola: Trebaju li djeca znati čitati i pisati prije polaska u školu?

Pomozite im da se što prije osamostale

Trebaju li novopečeni prvašići već prvi dan doći u školu puni različitih znanja, naučenih malih i velikih tiskanih slova, možda i pokojega pisanog ili možda svih? Trebaju li znati rješavati računske zadatke, brojiti do sto tisuća, znati da je srnjak manji od jelena te da postoji jelen lopatar i, naravno, kako se zovu njihove ženke? NE, ali... Piše Lidija Prpić, učiteljica razredne nastave, OŠ D. Trstenjaka, Hrv. Kostajnica

• OŠ Divšići: Edukacijsko-pedagoški projekt u suradnji s Arheološkim muzejom Istre

Učenik na vrelima prošlosti

Od početka školske godine kada smo u kurikulum uvrstili projekt „Vrčin – brončanodobna gradina? pa do završnog proizvoda – otvaranje izložbe i tiskanja kataloga, prošli smo cijeli niz predavanja, istraživanja i radionica koje su od neprocjenjivog značenja za sve učenike i djelatnike naše male škole... Pišu Danijela Grgorinić, školska knjižničarka i Darian Divšić, učitelj povijesti, Osnovna škola Divšići

REGIJA

• Crna Gora: Međunarodna konferencija u Podgorici

Inkluzija kao prioritet obrazovne reforme

Umrežavanje ustanova iz regije veliki je iskorak za sveukupno obrazovanje, rehabilitaciju i ranu intervenciju djece s teškoćama u razvoju... Prema MPCG-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Moderne tehnologije: Knjiga Nicholasa Carra „Plitko – Što internet čini našem mozgu”

Zašto internet otežava stjecanje znanja i stvara plitke umove

Mogućnost interneta da nadzire događaje i o njima automatski šalje poruke i obavijesti jedna je od njegovih važnih prednosti kao tehnologije komunikacije. Mi želimo da nas nešto prekida, jer nam svaki prekid donosi vrijedne informacije. Gotovo neprestan dotok novih informacija kojima nas „pumpa” internet podilazi i našoj prirodnoj sklonosti da previše cijenimo ono što nam se događa upravo sada. Priželjkujemo novo čak i kad znamo da je češće trivijalno nego bitno... Prema New York Times priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Škola širi djetetove društvene odnose / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Završetak školske godine / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Može li se trajanje godišnjeg odmora utvrditi bez doprinosa radnika u radu / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Prevencija, reakcija i zdrav razum / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | IKT u obrazovanju na razini Europske unije / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Koje je najbolje oružje protiv raka / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Šibenik: OŠ Fausta Vrančića | Ero s onoga svijeta za Dan škole

• Visoko: Osnovna škola | Scenski prikaz o bl. Ozani Kotorskoj u Križevcima

• Donja Višnjica: OŠ Izidora Poljaka | Mostovi prijateljstva

• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Najbolji u govorništvu u japanskom jeziku

MEDIJI

• WEB | Put traženja studentskih stipendija http://www.european-funding-guide.eu

• KAZALIŠTE | Kazališna družina Maksimirci

• TV | Čemu služi naš imunosni sustav (Treći elemtent, HTV3)

• KNJIGE | Rudolf Crnković, Sa „Zvonimirom” po Americi, pretisak, nakladnici: Udruga za očuvanje brodmoravičkih starina „Turanj”, „Hrvatska čitaonica sela Kuti” i Ogranak Matice hrvatske u Delnicama, Delnice 2015.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Zakon o ustrojenju zemaljske obrtne škole u Zagrebu / 1889.
[…] §. 1. Za teoretičku i praktičku naobrazbu mladića, koji se žele posvetiti obrtu, pokusno ustrojena obrtna škola u glavnom gradu Zagrebu proglašuje se ovim kr. zemaljskom obrtnom školom.
Sastavnim dielom te škole je muzej za umjetnost i obrt.
§. 2. Oba ova zavoda smještaju se definitivno u novoj u tu svrhu zemaljskimi sredstvi podignutoj sgradi, te se glede uredjenja njihova odredjuje sliedeće:
§. 3. Obrtna škola ima dva razdjela:
A. Školu i radione za naučnike (šegrte);
B. Produžnu školu za pomoćnike (djetiće, kalfe).

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Vjenceslav Novak kao narodni uzgajatelj / Oskar Dürr [1906., ulomci]

REPORTAŽA | 110 GODINA OŠ „VLADIMIR NAZOR”, DUGA RESA

Djeci usmjeriti pažnju na ono što je važno i korisno

Kvalitetna ekipiranost i entuzijazam djelatnika rezultirali su vrlo dobrom odgojnom komponentnom školovanja, pa ovdje niti ne znaju za međuvršnjačko nasilje. Unatoč bremenu cjelovitog odgoja, koje je uslijed raznih okolnosti gotovo u potpunosti prebačeno na školu, OŠ „Vladimir Nazor” uspješna je u svim zadaćama koje odgojno-obrazovni proces stavlja pred njih… Piše Branko Nađ