Može li škola biti sigurna sredina

TEMA BROJA: SIGURNOST U ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA

Može li škola biti sigurna sredina

Kako razvijati sustav sigurnosti u ozračju u kojemu se obrazovanje stalno gleda kao proračunski trošak, u kojemu je nemoguće osigurati kvalitetne uvjete za rad? Pitanje je mogu li u školama jedino zaštitari rješavati situacije kad se učenici potuku na školskom dvorištu ili „uletavati” u razred kad učenici maltretiraju učiteljicu. Ili bismo svi zajedno trebali cijeniti učitelje, promovirati ih i poštovati kao uzore, a ne stalno omalovažavati i njihov rad i profesionalnost pa i tako pridonositi afirmaciji pozitivnih vrijednosti te graditi sigurno okruženje za odgojno-obrazovni rad...
Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novna govore Zvonimir Erceg, Višnja Reljić, Renata Odeljan, Marija Ivanković, Ksenija Butorac, Vesna Katalinić, Mladen Kratohvil, Branko Milošević, Ivan Brckan...

UMJESTO UVODNIKA

Promišljeno, s nadom u blagostanje i svako dobro

Nekih važnih pitanja našeg odgojno-obrazovnog sustava, danas i u budućnosti, dotičemo se u ovom broju u više priloga, ponajviše u razgovoru s ravnateljem Agnencije za dogoj i obrazovanje; Vinko Filipović, uvijek za ozbiljan razgovor pripravan, argumentirano potvrđuje ono na što zdrav razum, mišljenja odgovornih stručnjaka i prijeko potrebna socijalna osjetljivost upozoravaju: nema valjanih razloga u prilog potrebe/zahtjevima za novim školskim udžbenicima, tim više što postojeći propisi omogućavaju – za trajanja neizmijenjenih bitnih okokolnosti – da postojeći udžbenici do daljnjega ostanu u uporabi… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Ne smijemo vjerovati Zlome koji nam kaže da ne možemo ništa učiniti protiv nasilja, nepravde i grijeha.

Sveti otac Franjo

https://twitter.com/Pontifex/status/315798905851871232, 24. ožujka 2013.

MEĐU NAMA

Povratak Superhika

Nema veze što smo mi čovječanstvu dali jednoga Teslu, Preloga, Ružičku, Penkalu ili Ivana Blaža Lupisa Vukića koji je izumio torpedo, jer na njih se rijetko kad pozivamo kada želimo istaknuti tko smo. Puno nam je lakše u nekakvoj afričkoj zabiti reći „Davor Šuker” pa da se mali Afrikanci raspamete i odmah shvate da smo mi iz Hrvatske. Shvatili su to i političari pa su odlučili zaslužne sportaše, osvajače medalja na olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima nagraditi mirovinama čim napune 45 godina života... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Nagrade Hrvatske zajednice tehničke kulture

Vladko Lozić nagrađen za životno djelo

Ovaj diplomirani inženjer i magistar elektrotehničkih znanosti već 31 godinu je tajnik-volonter Fotokluba „Zagreb”. Rođen je 1933. godine, najznačajniji je predstavnik svoje generacije, koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti Fotokluba „Zagreb” i hrvatskog fotoamaterskog pokreta svojim pedesetgodišnjim aktivnim radom u organizacijama tehničke kulture Hrvatske i grada Zagreba. Fotografija u okvirima tehničke kulture povezana je s imenom Vladka Lozića, doajena hrvatske umjetničke amaterske fotografije…

• Razgovor: Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje

Nema opravdanja za nove udžbenike

Izmjenom faktografije ničim roditelji ne će biti dužni kupovati nove udžbenike, osim onih koji bi to i inače učinili, jer će nakladnici napraviti samo izmjene na onim mjestima gdje se faktografija mijenja. Budu li nakladnici koristiti udžbenike koje imaju na skladištu od prethodne godine, onda će u te udžbenike umetnuti listiće s ispravkama kao što je to bilo 90 godina u nizu udžbenika. Oni pak roditelji koji će htjeti razmjenjivati udžbenike, kao što su to činili prethodnih godina, mogu biti mirni jer će učitelji i nastavnici u okviru aktualizacije nastave upozoriti na promjene koje djeca u starim udžbenicima ne će imati…

• Predškolski odgoj: Djeca i proljeće

U proljeće djeca brže rastu - kažu

Šetnje mogu biti vrlo poučne, jer se priroda budi i deci se mogu zorno objasniti procesi koji se događaju u prirodi. U samo nekoliko dana djeca mogu vidjeti promjene na drveću, od golog drveta do prvih listova i listanja krošnji drveća. Istodobno trava postaje sve zelenija, a prije toga se javljaju prvi vjesnici proljeća – visibabe, ljubičice i jaglaci…

• Zagreb: Projektni dan u Dječjem vrtiću Botinec

Voda je čovjekov najbolji prijatelj

Djeca i odgajatelji područnog objekta Mala Mlaka bavili su se vodom, značajem vode za život čovjeka, flore i faune, ali i brojnim igrama, pa čak i sviranjem uz pomoć vode, sve to povodom 22. ožujka, Svjetskog dana voda...

• Udruge: Korak po Korak

Djeca i roditelji zajedno prema kvalitetnijeg odrastanja i obrazovanja

Od svojeg osnutka Udruga kontinuirano surađuje s predškolskim i školskim ustanovama te se najveći dio aktivnosti provodi kroz zajedničku suradnju, a velik broj obrazovnih ustanova prepoznaje vrijednost aktivnosti Udruge...

USUSRET USKRSU

Čovjekoljublje iznad svega

Žrtva je imanentna ljudskomu življenju, žrtvovanje je ugrađeno u same temelje ljudskoga bivstvovanja, ona je dio naše ljudske svakodnevice i odreći se potrebe žrtvovanja značilo bi odreći se ljudskosti u sebi i prepustiti se vladavini sebičnosti, u kojemu ozračju čovjek više zapravo i nije čovjek... Priredio Ivan Rodić

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatske književne obljetnice: Ivan Goran Kovačić – uz 100. godišnjicu rođenja

Pjesnik čovjekove slobode i ljudskoga dostojanstva

U svome kratkotrajnom književnom djelovanju slijedio je svoj samostalni stvaralački put na tragu tradicionalnih vrijednosti i književno-umjetničkih postupaka bez zalijetanja u modernističke i avangardističke vode. Poema Jama, kao pjesnikov krik protiv svake vrste zlosilja, posljedak je duboke etičnost te osjećaja moralne i intelektualne odgovornosti prema svomu hrvatskomu narodu... Piše Ivan Rodić

• Restrukturiranje u prosvjeti: Racionalizacija i kako je provesti (1)

Nerazumna prosvjetarska rastrošnost

Čini se kao da nitko nema hrabrosti dirnuti u osinje gnijezdo zvano „opterećenost i zaduženja nastavnika”. Promjene, pa bile i nabolje, ne voli nitko, no dubina krize natjerat će nas kad-tad da se počnemo ponašati u skladu s mogućnostima i da se opredijelimo za manje zlo. Pritom će se i sindikati morati opredijeliti između smanjivanja plaća ili smanjivanja broja zaposlenih... Piše Mirko Golovrški, dipl. pedagog, Nova Gradiška

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Koordinacija ministara obrazovanja i znanosti

Unaprjeđenje strateškog okvira za razvoj visokog obrazovanja

Prihvaćena je inicijativa za formiranje Vijeća za razvoj visokog obrazovanja u Federaciji BiH, stručnog, operativnog, savjetodavnog tijela koje bi koordiniralo aktivnostima provedbe reforme visokog obrazovanja, određujući zajedničke prioritete te efikasnije rješavajući pitanja financiranja visokog obrazovanja, integracije sveučilišta te pripreme prijedloga zajedničkih projekata za EU fondove… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• UNESCO | Izložba fotografija o siromašnoj djeci širom svijeta

Nemoguće putovanje u školu

Za neku je djecu putovanje u školu samo šetnja iza ugla. Drugi, pak, da bi u školu stigli moraju svladati pustinje, rijeke, ledene poljane ili opasna urbana susjedstva... Prema UNESCO priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Dan darovitih učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Područne škole (1) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Sadržaj rješenja o utvrđenom psihofizičkom stanju djeteta / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Koji stručni ispiti polaže diplomirani knjižničar? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Mogu li školski mediji pomoći u inkluziji / Piše Igor Kanižaj, dr.sc., docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / ww.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kako se spremiti za e-obrazovanje / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Je li crno vino ljekovito / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Split: Komercijalno-trgovačka škola | Kulturna baština u službi razvoja i zapošljivosti

• Primošten: Natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa | Nagrada za našičke tamburaše

• Virovitica: Centar za odgoj i obrazovanje | Malim koracima prema velikim ciljevima

• Koprivnica: Knjižnica i čitaonica «Fran Galović» | Čitati od najranije dobi

MEDIJI

• WEB | Obrazovni proračuni u stisci (http://ec.europa.eu/dgs/education_culture)

• TV | Nova otkrića Zemljina čudesnoga svijeta (emisija Desetljeće otkrića (Decade of Discovery) / BBC?HTV3)

• KAZALIŠTE | Cyrano, Teatar Manje je više, Zagreb 2013.

• GLAZBA | Koncert povodom Dana Glazbene škole Pavla Markovca, Zagreb

• KNJIGE | Hrvatska nastava u inozemstvu / Ante Bežen i Milan Bošnjak, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib i Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Princip finaliteta / Vera Stein-Ehrlich (1934.)
[…] Shvaćanje svega duševnoga kao odgovor na vanjski svijet dovodi neminovno do principa finaliteta. Svaka akcija ima svrhu da nešto postigne. I svaki osjećaj ima svrhu da pokrene akciju ili da osigura čovjeka. Stremljenje k cilju, to je način, kako čovjek duševno djeluje. Zna li on to ili ne, svaki njegov pokret ima svoj cilj. Zašto je ova banalna rečenica važna? Za razumijevanje ljudskog karaktera. Primjer: Netko prosuđuje depresivnog čovjeka, te kaže: žalostan je temperamenat, ima meko srce i nježnu dušu. Sasvim je drugo ako ga posmatralac shvaća ovako: on hoće da svojom depresijom prisili na pr. svoju ženu, da se što više brine za njega. On je to u djetinjstvu naučio, a u teškim vremenima ne zna drugog izlaza, nego da plače i svaljuje brige na ženu [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Moderni uzgojni zahtjevi / Josipa Glembay (1905.)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA ŠKOLE ZA TURIZAM, UGOSTITELJSTVO I TRGOVINU, PULA

Učenici zaslužuju samo najbolje i na tome nema štednje!

Za vlastiti projekt modernizacije školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada i gospodarstva školi je dodijeljeno 218 tisuća eura, od čega 199 tisuća predstavlja bespovratna sredstva iz IPA predpristupnog fonda. Đaci i profesori educiraju se u vrhunskim inozemnim centrima… Piše Branko Nađ