Najgori obrazovni ishod u suvremenom društvu

TEMA BROJA: RANO NAPUŠTANJE ŠKOLOVANJA

Najgori obrazovni ishod u suvremenom društvu

Mladi, a posebno oni koji napuste školovanje prije završene srednje škole, postaju osobito ranjiva skupina. Prerano napuštanje školovanja rezultira usporenim i teškim ulaskom u svijet rada, odnosno sporijim socio-ekonomskim osamostaljivanjem, ali i brojnim socijalnim posljedicama – od niskog samopoštovanja i obiteljskih problema, do isključenosti ili nedovoljne uključenosti u društvene procese...
Piše Marijan Šimeg

UMJESTO UVODNIKA

Za dobru praksu inovativnih programa

Na te silnice podsjetio nas je i rebalans Državnoga proračuna za ovu godinu, usvojen na sjednici Vlade prošloga tjedna: jest da će se odnekle namaknuti dodatnih (približno) 335 milijuna kuna za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dotično – još i više – potrebno za stavku rashodi za zaposlene (347 881 408 kuna), no svakome je jasno da se time ništa ne rješava (rekao bi Arsen)... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Onima koji u Hrvatskoj dopuštaju gladnu djecu vrijeme je da odu – iz javnih službi, iz politike, iz javnog sektora općenito, bili službenici ili dužnosti, bili politički „naši” ili „njihovi”. Jer da ponovimo – većeg prioriteta od toga da sva djeca budu sita u ovoj državi nema i novca za to imamo.

Goran Vojković

http://www.index.hr, 3. studeni 2014.

MEĐU NAMA

Vrtići kao leglo neradnika!?

Ako netko u odgojnoj grupi radi s 28 djece, a ne s propisana 22 djeteta teško ga je proglasiti neradnikom. Pri tom moram reći da nikako neću prihvatiti argumentaciju onih koji odlučuju o novcu kojim svi mi punimo proračun kako i te „tete? u vrtiću moraju biti zahvalne za onih pet tisuća i sitniš, jer je 350 000 ljudi na burzi i bez posla, a ne da jamraju zato što im gradonačelnik uskratom potpisa na kolektivni ugovor želi tu plaću smanjiti za 300 ili 700 kuna. Takav nasilnički argument više ne drži vodu, tim više što zbroj stavki iz uskokovskih predistražnih radnji nad pojedincima iz gradske vlasti prelazi stotine milijuna sumnjivo plasiranog našeg novca u neke privatne džepove... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Sindikat Preporod

Outsourcing ulazi u javne službe na mala vrata

Čelnici 17 sindikata koji su ljetos prikupili potpise za raspisivanje referenduma o zabrani outsourcinga u javnom sektoru zatražili su prošlog četvrtka hitan sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem kako bi se razriješio problem koji je nastao zbog usvajanja Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, donesenoj još 25. rujna...

• Rijeka: Učenički dom Kvarner

Još jedno kreativno Sidro

Izrada prirodne kozmetike radionica je koja je postala zaštitni znak doma te uvijek bilježi odličnu posjećenost. Redovito se tijekom godine održava za učenike Učeničkog doma Kvarner kako bi ih se oduciralo o prednostima ekoloških sastojaka...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i gljive

Gljive su otrovne i opasne, ali i ljekovite

O tome kada u djece treba krenuti s obrocima gljiva stručnjaci su podijeljeni, međutim prevladava mišljenje da je to u dobi između sedam i 12 mjeseci, i to vrlo postupno. Za početak dobro je djeci prvi obrok gljiva pomiješati s drugim povrćem tako da budu „maskirane”. Bitno je ukloniti odbojnost zbog svojstvenog mirisa i okusa. Zato se predlaže serviranje malih obroka pa postupno povećavanje…

• Vinkovci: Međunarodni projekt OŠ Bartola Kašića

Mladi građani Europe – naša budućnost

U osnovnoj školi Bartola Kašića u Vinkovcima održano je prošlog tjedna svečano predstavljanje novog međunarodnog projekta Erasmus+ koji se financira sredstvima Europske unije preko hrvatske Agencije za mobilnost i programe EU. Erasmus + projekti novi su u okviru programa za cjeloživotno učenje i na tom području slijede Comenius projekte u kojima je škola s projektom WET vrlo uspješno sudjelovala u proteklom projektnom ciklusu od 2012. do 2014. godine…

• Split: Skupština Hrvatskoga knjižničarskoga društva

Knjižnice od misije do strategije

Nove će tehnologije istodobno i proširivati i ograničavati pristup informacijama, a online obrazovanje demokratizirat će i iz temelja promijeniti dosadašnje učenje na globalnoj razini. Također, granice privatnosti i zaštite podataka bit će redefinirane, a hiperpovezana društva osluškivat će i osnaživati nove glasove i društvene grupe te će nove tehnologije preobraziti globalni informacijski okoliš...  

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatske škole u EU projektima: Dječji vrtić „Gajnice”, Zagreb

Podrška za bolju integraciju djece s teškoćama u redoviti obrazovni sustav

Osnovna škola ban Josip Jelačić je partner u projektu upravo zato što dio aktivnosti projekta obuhvaća i učitelje u osnovnoj školi, jer se kvaliteta integracije djece s teškoćama može poboljšati jedino ako se povežu vrtić i osnovna škola te se i tako olakša prijelaz djeteta iz jedne na drugu razinu obrazovnog sustava... Piše Marijan Šimeg

• Izazovi suvremenog odgoja: Učenici i radne navike

Domaća zadadaća – potreba ili gubitak vremena?

Domaća je zadaća važan proces u poučavanju, ali i u usvajanju znanja, povezuje nastavnika, učenika i roditelje te treba biti svima od koristi. Tijekom prvih godina školovanja potrebno je razvijati radne navike, osjećaj prema obvezama, odgovornost, a zadaće su uz to odlične i za ponavljanje gradiva. Promatramo li sa stajališta radnih navika, tada je u potpunosti jasno i opravdano pisanje zadaća u razrednoj nastavi. Na taj način djeca razvijaju radne navike, samodisciplinu, samostalnost i osjećaj odgovornosti... Piše Sanja Pavlović Šijanović, prof. informatike mentorica, Gimnazija Vukovar

• OŠ Antuna Mihanovića, Zagreb: Školski projekt -  Europska unija: jedinstvo u različitosti

Upoznavajući tuđe više cijenimo i svoje

Ciljevi su projekta bili upoznavanje zemalja članica Europske unije, razvijanje svijesti o potrebi poštivanja i uvažavanja različitosti, očuvanje vlastitog identiteta i ljubavi prema domovini. poticanje učenika na važnost učenja stranih jezika kao važnog sredstva u komunikaciji te razvijanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Odabrane teme obuhvaćale su prirodno-geografska obilježja, simbole države, valutu, narode, jezike i vjeru, istaknute osobe svake države, tradicionalna jela i običaje te prirodno-kulturnu baštinu i turizam... Pišu Ksenija Kolar, Renata Harapin Mehkek i Dalibor Blažević, voditelji projekta

• Život i škola: Prilog odgojnom projektu o vrijednosti rada

Čime se valja ponositi

Sretan i uspješan život samo je onaj u koji se ugrađuje velik trud. Zapravo nema ništa bolje negoli je uživanje u osobnom radu. Nauči li se marljivo raditi spremni smo pomučiti se za ostvarenje životnih ciljeva. Da bismo uspjeli u radu, valja steći vještinu i biti uporan. Na to treba već odmalena navikavati i djecu. Djeca već u predškolsko doba moraju imati priliku da samostalno rade i rješavaju probleme. Onog časa kad se djeca nauče nositi s problemima, osjećaju će se istinski sretno, zadovoljno i ponosno... Piše Ivan Cerovec, pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice

REGIJA

• BiH: Dvadeseta obljetnica Udruge „Obrazovanje gradi BiH”

Za bolje društvo i uspješnu djecu

Udruga „Obrazovanje gradi BiH”, čiji je osnivač Jovan Divjak, nastala je 1994. godine s ciljem pružanja materijalne pomoći djeci koja su u ratu ostala bez jednog ili oba roditelja. Ova humana misija pod nazivom „Djeca žrtava rata – naša trajna briga” otada stipendira djecu, organizira putovanja, seminare, kampove, radionice... Prema Oslobođenju priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Europska unija: Projekt Instituta Inria  u Francuskoj

Kako potaknuti inovativnost u učionicama

Tim programera želi uklopiti prvoga čovjekolikog robota izrađenog tehnologijom 3D tiska u stručnu nastavu u školama i omogućiti učenicima da eksperimentiraju... Prema Europa.eu priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Strah ne mora biti - strašan / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izvanučionička nastava (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Kako nadoknaditi troškove međumjesnog prijevoza / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Koliko nam trebaju etički kodeks, bonton i politika primjerenog korištenja interneta / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Animacija i učenje / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kako se riješiti loših navika / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Budinščina: OŠ «Vladimir Nazor»  | Šetnja «po dragome kraju»

• Zagreb: OŠ Matije Gupca | Dvadeset godina od sadnje «Papine lipe»

• Sinj: OŠ fra Pavla Vučkovića | Dan škole i Dan kravate

• Zlatar Bistrica: Osnovna škola | Kruha na stolu, toplina u srcu

MEDIJI           

• WEB | Da mladi ekolozi (p)okrenu Hrvatsku http://www.bioteka.hr

• RADIO | Da nam živi, svira Radio (Drugi program Hrvatskoga radija)

• FILM | Zagrebački filmski festival

• KNJIGE | Jasna Kudek Mirošević i Majda Granić, Uloga edukacijskog rehabilitatora – stručnog suradnika u inkluzivnoj školi, priručnik, Alfa d. d., Zagreb, 2014.

• ČASOPISI | Libri & liberi, Školski vjesnik, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Propis o namieštanju učiteljskoga osoblja na pučkih školah u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1874.)
[…] §. 1. Čim se na kojoj obćoj pučkoj ili gradjanskoj školi koje učiteljsko mjesto izprazni ima obćinski školski odbor prijaviti to dotičnomu županijskomu školskomu nadzorniku naznačiv potanko plaću i ostale užitke koji su skopčani s izpražnjenim mjestom, te naznačiv, komu pripada pravo predloga.

§. 2. Županijski školski nadzornik razpisat će na to za prijavljeno izpražnjeno mjesto u službenih novinah natječaj, u kojem ima točno naznačiti: koje je kategorije, dotično struke, i gdje je izpražnjeno mjesto učiteljsko; kakovi su užitci s njim skopčani i kakove se dokaznice od natjecateljah doprinieti imaju. Uz to će se u razpisu natječaja za učiteljsku službu na obćih pučkih školah imat naznačiti, da li je s dotičnim mjestom skopčana ckvena služba (orguljaša, pojca); a napokon će se molitelji imat uputiti, da im molbenice valja podnieti onomu obćinskom školskomu odboru, pod kojega upravu spada škola, na kojoj je izpražnjeno mjesto učiteljsko ili po okolnosti onoj privatnoj osobi, kojoj možda pripada pravo prijedloga, u koju svrhu bit će potrebno, da se uz mjesto škole, dotično prebivalište privatne osobe, imajuće možda pravo prijedloga, i posljednja pošta točno navede. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Škole, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Povratak k normi (Herbart redivivus?) / Stjepan Matičević (1937.)

REPORTAŽA | 160 GODINA PRVE GIMNAZIJE, ZAGREB

Mjesto gdje se zaista cijeni trud i zalaganje svakog pojedinca

Moramo učenicima omogućiti da uspješno svladaju prvo državnu maturu, potom i upišu željeni fakultet te pritom steknu dovoljno znanja i radnih navika da se mogu bez većih problema kasnije snalaziti kroz više obrazovanje i život. I tu smo vrlo zadovoljni, koliko god su ponekad „korijeni znanja gorki, ali su plodovi slatki”, govori ravnateljica Dunja Marušić Brezetić… Piše Branko Nađ