Najjače sredstvo za izgradnju demokratske političke kulture

TEMA BROJA: GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Najjače sredstvo za izgradnju demokratske političke kulture

Građanski odgoj i obrazovanje usmjereno na iskustveno učenje ima višestruki učinak na osobni razvoj svakog pojedinca jer potiče mišljenje, rješavanje problema i odlučivanje, svladavanje izazova, kreativnost, preuzimanje rizika za učenje, suradnju s drugima, upravljanje sobom, samovrjednovanje prednosti i nedostataka, razvoj identiteta i samopouzdanje, poduzetnost te vještine uspješnoga učenja. Vještine građanske kompetencije te konstruktivno sudjelovanje u aktivnostima zajednice od najmlađe dobi stvara generaciju svjesnu svojih ustavnih mogućnosti i obveza... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Elvi Piršl, Berto Šalaj, Ines Elezović, Vedrana Spajić Vrkaš...

UMJESTO UVODNIKA

Okrenuti budućnosti, duboko zabrinuti…

Između dva broja Školskih novina najmanje su dva događaja vrijedna ozbiljne pozornosti, promišljanja i javnoga očitovanja ne samo prosvjetne i znanstvene, nego i svekolike misleće javnosti koja, s onu stranu estradno-političkih doskočica i improvizatorskih ideoloških blefova, budućnosti okrenuta i ozbiljno zabrinuta, istinski drži do krucijalnih nacionalnih interesa.

O čemu je riječ?

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta javno su predstavljeni prijedlozi dijela kurikularnih dokumenata tzv. Cjelovite kurikularne reforme (v. str. 3.), a koji dan potom Državni zavod za statistiku objavio je prve rezultate istraživanja o kretanju stanovništva u RH u 2014. godini... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

[…] Pozivamo, znači, novu Vladu da u najskorije vrijeme obrati pozornost na potrebu ponovne uspostave Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, kako bi što prije bila sanirana šteta koju je prošla vlast učinila (i) na području jezikoslovlja. Pri tome treba i opet biti svjestan Katičićevih riječi da „o sudbini hrvatskoga jezika i budućoj dogradnji i razvoju njegove norme ne će toliko odlučivati ovakva ili onakva politika, ova ili ona vlast. Odlučivat će hrvatska jezična zajednica i to čemu će se ona sama iz sebe priklanjati. U svim tim pitanjima njezina će biti posljednja”.

Priopćenje Hrvatskoga kulturnog vijeća:

O potrebi ponovne uspostave Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika

http://www.hkv.hr, 18. veljače 2016.

AKTUALNO

• Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Predstavljeno dvadeset kurikularnih dokumenata

Fleksibilna satnica u osnovnoj školi, integrirana nastava u prva dva razreda, novi model upisa u srednje škole, brojni moduli u svim vrstama gimnazija, učenje kroz rad u svim strukovnim školama, poučavanje o socijalnom, mentalnom i tjelesnom zdravlju – samo su neke od novosti predviđenih u Cjelovitoj kurikularnoj reformi...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

Obeshrabruje površno i paušalno politiziranje u dnevne svrhe

Želim vjerovati da je to početak jednog novog pogleda; pogleda koji će našu djecu učiti izazovima današnjice pri tome poštujući njihove želje, sposobnosti i afinitete i sukladno tome pružiti im kvalitetnu izobrazbu koja je će onda biti funkcionalna i životna, a ne suhoparna i beživotna. Ipak, duboko zabrinjava činjenica da medijski prostor, koji sustav školstva ionako jako rijetko dobiva, koristi u dnevno-političke igre i igrice koje su uglavnom svedene na samo jedan mali dio sustava školstva; nedavni povijesni događaji i vjeronauk u sustavu školstva... Piše Ivan Uzun, ravnatelj OŠ Domovinske zahvalnosti, Knin

• Rijeka: Prva riječka hrvatska gimnazija

Pripreme škole za novo doba i potrebe novih generacija

Projekt STEM INTERAKTIV PRHG donosi značajne promjene nastavnog plana i programa prirodnih predmeta te pet novih kurikuluma – Fizike, Matematike, Informatike, Biologije i Kemije…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i uši u kosi

Protiv ušiju zajedničkim tretmanom

Liječnici općenito ne preporučuju da djeca izostaju iz škole ili vrtića više dana zbog ušiju u kosi. Naime, dijete koje ima uši i gnjide, vjerojatno ih je imalo barem mjesec dana prije no što su otkrivene. Ako ode u školu ili vrtić dan nakon što su uši otkrivene, ne predstavlja ništa veću prijetnju za njihovo širenje nego dan ranije…

• Nadareni učenici u njihovi mentori: Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb

Oskar nas motivira da širimo debatu na nove naraštaje

Pored raznih sportskih, plesnih, dramskih i drugih sekcija, Gimnazija Lucijana Vranjanina može se pohvaliti i debatnim klubom škole. „Klub simboličnog naziva ’Moćna gomilica’ još jednom pokazuje različitost interesa učenika naše škole te njihovu želju za znanjem i uspjehom. Za uspjehe ovog kluba prvenstveno je zaslužan njegov voditelj David Adesola Bankole, dok je moja uloga uloga koordinatora kluba koji pokušava usuglasiti želje i interese naše škole i samog kluba”, kaže profesorica logike i filozofije Katarina Stupalo, jedna od zaslužnih za uspjehe debatnog kluba, što je nagrađeno i Oskarom znanja, koji je dobilo troje učenika gimnazije: Sara Vrbanović, Lana Kotlo te Darijan Bošković, koji je na studiju u Njemačkoj. Njihova voditeljica Anastazija Stupar ističe kako joj je drago što su Sara, Lana i Darijan dobili Oskar znanja jer ih je to veselilo i jer mogu za dvadeset godina sa sjetom gledati u te kipiće i prisjećati se mladosti...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Kurikularna reforma: Nastava povijesti u osnovnoj školi

Program za studente, a ne za prosječne učenike a

Kurikulum je predivan, idealan. Stvoren je za virtualnog osnovnoškolca kojeg učitelj pokreće „mišem”, skakuće od razine do razine, skuplja bodove, uspješno se penje na više razine i postaje pobjednik još jedne besmislene igrice. Ovaj kurikulum namijenjen je ne djeci od 10 do 14 godina, već izgrađenim osobama, studentima koji nemaju nikakvih drugih obveza nego se po cijele dane baviti izučavanjem povijesti, analizom povijesnih izvora i ocjenjivanjem povijesnih ličnosti... Piše Zrinka Škarica, profesorica povijesti, OŠ Ivana Gundulića i OŠ Medvedgrad, Zagreb

• Nastava matematike: Ishodi učenja i vrjednovanje uspjeha učenika

Ocjena – slika znanja, a ne hir učitelja

Sadašnji model ocjenjivanja nije vjerodostojan jer ne izražava stvarno znanje učenika i daje tek opću sliku tih postignuća. Stoga ga treba modificirati. Inflacija odlikaša daje privid izvrsnosti, što nije točno! Pišu mr. sc. Marko Obradović, profesor matematike, Slatina i Davor Brijačak, student, Filozofski fakultet, Zagreb

• OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod: Montesorijevska matematika u dodatnoj nastavi

Iskustvenim učenjem od konkretnoga prema apstraktnom

Matematika mora biti dio djetetove okoline kako bi ono moglo upijati matematička znanja. Matematika je u svom krajnjem obliku apstraktna. Dijete mora samostalno od konkretnog prijeći na apstraktno. Za razvoj matematičkoga potencijala dijete prije svega mora imati mnogo osobnog iskustva. Koliko mu u tomu mogu pomoći montesorijevske metode – objašnjava se u ovome tekstu... Piše Sanja Pavić, magistra ranoga i predškolskoga odgoja, Montessori odgojitelj, DV Cekin, Slavonski Brod

REGIJA

• BiH: Potpisan ugovor s Microsoftom

Prema osuvremenjivanju svih razina obrazovnog sustava

Trodnevna obuka uključivala je niz predavanja na teme liderstva i javnoga govora. Pored toga obučavani su i da izrade strategiju za organiziranje raznih aktivnosti na lokalu s ciljem da se Mreža proširi novim članovima koji bi dalje radili na promociji inkluzivnog obrazovanja. Pored ove obuke, članovi Mreže prošli su i obuku za prevenciju digitalnog nasilja u sklopu projekta... Prema FMON priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Uz Međunarodni dan materinskog jezika

Materinski jezici – nepresušan izvor ljudske mudrosti

Materinski jezici sastavni su dio kvalitetnoga obrazovanja kao temelja na kojemu počiva osnaživanje pojedinaca i njihovih zajednica. Te se vrijednosti moraju prepoznati i podržati kako bi se uspješno mogla graditi pravednija i izglednija budućnost za sve ljude... Priredio Ivan Rodić

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učitelj kojemu je važan uspjeh učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Suradnja pedagoga i razrednika (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo učiteljice na stanku za dojenje djeteta / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Jahijski i hajmaški / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Merrilovi principi instrukcijskog dizajna / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Koja hrana snizuje povišeni kolesterol u krvi / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Radoboj: OŠ Side Košutić | Literarni natječaj i priredba

• Rijeka: Međunarodna povorka učeničkih domova | Kad se (ne tako) male ruke slože

• Čavle: Osnovna škola | Fašničko «peto godišnje doba»

• Ogulin: OŠ Ivane Brlić-Mažuranić | Pljesak za maštu i kreativnost

MEDIJI

• WEB | I jedna minuta filma može biti dovoljna http://www.crominute.hr

• KNJIGE | Predstavljena knjiga «Vrckasta abeceda»

• KNJIGE | Bašćina, godišnjak – glasilo Društva prijatelja glagoljice, broj 16., Zagreb, 2015.

• ČASOPISI | Poučak, Kaj

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Problematičan početak, vrstan završetak / akademik Nenad Cambi
[…] Nakon osnovne škole – koja se tada, ako se ne varam, još zvala pučka škola – roditelji me upisaše u Klasičnu gimnaziju koja je počinjala s današnjim petim razredom osnovne škole. Malu maturu polagao sam poslije III. razreda i prešao u pravu Klasičnu gimnaziju s grčkim i latinskim jezikom. Kako je niža razina trajala samo tri godine, viša je imala pet razreda, što je ukupno bilo osam godina. Učili smo grčki i latinski, a kao strani jezik ruski. Silno mi je žao što iz te činjenice nisam izvukao sebi veću korist. Doduše, danas se ruskim služim malo više nego pasivno, a mogao sam ga vrlo dobro svladati. Svi smo čeznuli za engleskim kao željenim jezikom, kao spojnicom sa zapadnim svijetom, a ruski smo zabušavali koliko smo mogli. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka i Školskih novina

Pučkoj školi pučka povijevka (ulomci, 1917.) / Antun Dobronić

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA TRGOVAČKE ŠKOLE, ZAGREB

Strukovna škola učenika mora osposobiti za tržište rada

Kurikularna reforma u strukovnome obrazovanju treba osigurati da učenik nakon završetka strukovne škole bude osposobljen za tržište rada. A ne da nakon završetka škole još dodatna tri mjeseca „uči” kako raditi. Bez obzira žele li nastaviti školovanje ili ne, učenici u strukovnoj školi primarno moraju steći kompletne kompetencije za tržište rada, zaključuje Darko Grgurić… Piše Branko Nađ