Najveća modernizacija obrazovnih programa u posljednjem desetljeću

TEMA BROJA: PROGRAM EU ZA HRVATSKU – RAZVOJ STRUKOVNOG OBRAZOVANJA

Najveća modernizacija obrazovnih programa u posljednjem desetljeću

Ovim projektom željelo se osnažiti daljnji razvoj hrvatskoga sustava strukovnog obrazovanja kroz osmišljavanje pristupa i alata za planiranje i razvoj kvalifikacija temeljenih na kompetencijama potrebnih tržištu rada. Time se osigurava da strukovno obrazovanje, koje pohađa više od 70 posto srednjoškolske populacije u Republici Hrvatskoj, postane privlačnije učenicima, vjerodostojnije poslodavcima te izazovnije nastavnicima...
Priredili Marijan Šimeg i Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina govore Ivan Šutalo, Paul Vandoren, Jurgen Weiss, Radovan Fuchsa, Sanja Crnković Pozaić, David Tournay, Vlado Prkalo, Mislav Balković, Ana Milićević Pezelj...

MEĐU NAMA

Hoćemo li samo obrazovati ili i odgajati mlade?

Ostaje jedino škola koja, čim se nešto dogodi, odašilje poruku društvu o vlastitoj nemoći, o činjenici da u obrazovnom sustavu neprestano i kronično nedostaju pedagozi, psiholozi, defektolozi i socijalni pedagozi. I stalno se ponavlja jedna te ista utopistička fraza o tome da je sve to zbog nedostatka spomenutih stručnjaka. No, nisam siguran da bi povećani angažman školskih pedagoga smanjio nasilje u školama, jer posao pedagoga nije da bude voditelj druge smjene, da bude dežurna babaroga kojoj svaki učitelj šalje nemirnog učenika u kaznenu ekspediciju… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Svoju teško stečenu suverenost Hrvatska danas ne predaje Europskoj Uniji. Danas Republika Hrvatska dio svoje suverenosti ulaže u Europsku Uniju. Ovim činom Europa je s Hrvatskom dobila jedan od najvrednijih i najljepših europskih prostora, ali nadasve Republiku Hrvatsku kao iskusna promotora mira, demokracije i vladavine prava u dijelu Europe koji se, nakon potresa završetka prošlog stoljeća, još uvijek stabilizira. Hrvatska je u Europi tu da svojim iskustvom i uspjehom pridonesemo uspješnom nastavku procesa proširenja na naše susjedstvo. S Europom je Hrvatska bogatija, s Hrvatskom je Europa bogatija.

Dr. sc. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske

http://hr-hr.facebook.com/ivojosipovicsdp, 9. prosinca 2011.

AKTUALNO

• Suzbijanje vršnjačkog i obiteljskog nasilja

Imati na umu najbolji interes djeteta

Koncentrira li se sustav samo na procesuiranje, kažnjavanje novcem ili zatvorom, i sam šalje represivnu, nasilnu poruku. I zatvara začarani krug u kojem je nasilje jedino sredstvo za rješavanja problema…

• Uz Međunarodni dan tolerancije

Umjetnost kao simbol slobode i mira

Plesna umjetnost je područje slobode izražavanja koje svijet i zbivanja u njemu gleda specifičnim očima, probija barijere različitih kultura, ideologija i generacija ljudi. Upravo zato može poslužiti kao svima razumljiv način komunikacije, ali i kao metodologija u poticanju i razvijanju tolerancije i smanjivanju diskriminacije u društvu...

• Mladi znanstvenici - prof. dr. sc. Josip Tica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska je u krizi još od osamdesetih

Raspored resursa, nastavnika, dvorana i stipendija, kao ni diplomiranih studenata nije povezan s onim što ekonomiji treba kako bi brže rasla. Dakle, proizvodnja kvalitetnoga kadra uopće se ne prilagođava zahtjevima koje pred Hrvatsku stavlja potreba gospodarskog razvoja i napretka…

• Predškolski odgoj - Božićno vrijeme

Za Božić otkriti čovjeka u nama

Božić kao blagdan svjetlosti blagdan je za svu djecu. Tim simbolom svjetlosti povezane su mnoge kulture. Vrijeme koje prethodi Božiću i sam Božić valja nanovo osmišljavati za svaku generaciju. Budući da živimo u ovom kulturološkom krugu, zadaća nam je i obveza kao odgojitelja razumjeti ga, ne činiti od njega nešto što nije, nešto neprirodno…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Tom Majer, učitelj u Britanskoj međunarodnoj školi u Ljubljani, govori o alternativnim metodama poučavanja

Zašto u nastavi ne koristimo cijelo tijelo?

Čovjek se ne sastoji samo od glave, stoga bi učenje trebalo biti puno više od korištenja glave, mozga, u svrhu pamćenja. Podjednako je važno obrazovati cjelokupno ljudsko biće – mozak, njegove obje polutke, tijelo i dušu. Naravno, i dalje postoji kvota informacije koje treba memorirati, ali pitanje je koliko. Tražimo li kvantitetu ili kvalitetu obrazovanja? Piše Branko Nađ

• Kako razgovaramo u našim školama? (15)

Kvalitetan i nekvalitetan razgovor u razredu

Kvalitetni razgovor u razredu je slobodan i iskren razgovor neugrožavanja i prihvaćanja. Omogućuje stvarno zajedništvo, osigurava autonomiju pojedinaca u njemu, razvija međusobnu suradnju i uspješno sporazumijevanje... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Tehnička škola Čakovec: Okončan projekt u suradnji s EU fondovima

Kurikulum usklađen s potrebama tržišta

Uvođenjem novog kurikuluma želi se povećati interes među učenicima za ovaj sektor te tako povećati broj tehničke inteligencije među studentima. Projektom je također omogućeno nastavnicima stjecanje novih stručnih znanja i novih nastavnih metoda usmjerenih na učenike... Piše Aleksandra Ličanin

• Obljetnica pedagoškog, stručnog i znanstvenog rada dr. sc. Mire Peteh

Zasluge za teoriju i praksu predškolskog odgoja

Vrsna pedagoginja dr. sc. Mira Peteh djelatno je prisutna u pedagoškom životu naše zemlje od 1951. godine i u ovoj godini slavi veliku obljetnicu – šezdeset godina pedagoškog, znanstvenog i stručnog rada te osamdeset godina života... Piše mr. sc. Branimir Mendeš         

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Radionica Fondacije za edukaciju, ekologiju i demokraciju

Akcijski plan za praćenje kvalitete obrazovanja

Svrha je Prijedloga akcijskog plana za uspostavljanje sustava praćenja kvalitete osnovne škole omogućavanje realizacije aktivnosti kojima je u konačnici cilj uvođenje sustava praćenja i osiguranja kvaliteta u osnovnom obrazovanju… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• NJEMAČKA | Reforma zbog loših rezultata PISA istraživanja

Školskom satu polako odzvanja

Školski sat traje 45 minuta. No, nije uvijek bilo tako: skraćenje školskog sata sa 60 na 45 minuta uvedeno je prije 100 godina. A sada se polako ponovno ukida… Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Samoregulirano učenje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Roditeljske obveze / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Čuvanje radnog mjesta novoizabranog ravnatelja / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Bjelovar | Trideset sretnih godina

• Čakovec | Osnovci u srednjoškolskim klupama

• Zagreb | Moj prvi jezični portfolio

• Karlovac | Daroviti za darovite      

MEDIJI           

• WEB | Erasmus za sve (http://ec.europa.eu/education/erasmus-for-all)

• KAZALIŠTE | Ekscentričnost jednog slavuja, Talijanska drama HNK u Rijeci, 2011.

• GLAZBA | Hamlet je živ!

• KNJIGE | Partnerstvo obitelji, vrtića i škole / Maja Ljubetić, 2011.

• ČASOPISI | Meridijani, Drvo znanja, Marulić

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina (36)

U stalnom postavu Hrvatskoga školskog muzeja u cjelini Likovno stvaralaštvo prikazan je povijesni razvoj likovnoga odgoja u školama u Hrvatskoj. Nastava risanja i likovnoga odgoja u Hrvatskoj javlja se u Lepoglavi godine 1661. na organiziranim tečajevima za građanstvo pri Pavlinskom samostanu. Godine 1777. carica Marija Terezija u školski sustav Habsburške Monarhije uvodi risarske škole te od te godine pratimo sustavno obrazovanje na tom nastavnom predmetu... Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Preporoda, Učiteljskog doma, Domaćeg ognjišta i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Đački odgoj izvan škole (1926.) / Ivo Blažević

REPORTAŽA | 170 GODINA OSNOVNE ŠKOLE VIKTORA KOVAČIĆA, HUM NA SUTLI

Škola koja neprestano uči

Učenička zadruga Glažuta okuplja male cvjećare, likovnjake, keramičare, mali medičari se bave licitarskim proizvodima, a nedavno su u područnoj školi u Taborskom nabavljene košnice i pčele. Povrtlari brinu o školskom povrtnjaku, a kraj škole se nalazi i veliki školski voćnjak jabuka… Piše Branko Nađ