Nedostaje nam stručnjaka za darovite

TEMA BROJA: ZNAMO LI PREPOZNATI I POTICATI DAROVITU DJECU?

Nedostaje nam stručnjaka za darovite

U našim vrtićima i školama postoje darovita djeca koja na razini sustava ostaju gotovo neprimijećena, odnosno ne radi se s njima koliko bi trebalo, a kronično nam nedostaje i educiranih stručnjaka koji bi prepoznali i sustavno radili s darovitom djecom. Potvrđuju nam to praktičari s kojima smo razgovarali, a koji godinama rade na prepoznavanju darovite djece te njihovu usmjeravanju, poticanju, akceleraciji njihovih talenata i individualnome radu, u kojem darovita djeca najbolje napreduju... Napisao Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Jasna Cvetković Lay, Dubravko Čop, Željko Rački, Jasminka Vrban, Domagoj Šokičić...

AKTUALNOSTI

• Evaluacija edukacije učitelja prije uvođenja kurikularne reforme u sve škole

Sve što se radi u Školi za život veliki je PR

Nigdje nije bilo pitanje koliko su zadovoljni provedbom programa Škola za život. To učitelje nitko nije pitao. Što znači pitanje „preporučene metode i oblici rada primjenjivi su u mom razredu”? Koje metode, koji oblici rada? Većina kaže da su primjenjivi, ali ne govori se konkretno koje su to metode i koji oblici rada...

• U Školskoj knjizi predstavljena „Igra na danski način” danske autorice Iben Dissing Sandahl

Igra je ključna za dječji razvoj

Oni koji su knjigu „Igra na danski način” već pročitali slažu se s time da je riječ o iznimno praktičnom savjetniku za roditelje i odgojitelje kako igru učiniti dijelom svakodnevnice unutar obitelji, vrtića i škola...

• Analiza novoga kurikuluma povijesti

Detaljna obrada holokausta i Domovinskog rata

Da ne bi bilo zabune, ovo nije nikakva treća verzija dokumenta koju su spasili pridodani članovi koji možda pripadaju nekoj političkoj stranci, već je dorada rađena profesionalno na predlošku dokumenta iz veljače 2019., samo što je sada bilo mnogo lakše raditi uz podršku i fizičku pomoć još četiri člana. Dokument u ovoj formi rezultat je zajedničkog napora i rada te su ga jednoglasno prihvatili svi članovi....

• Veliki uspjeh Osnovne škole Lipik

Najljepši školski vrt u 2018. godini

• Najljepši školski vrt u 2018. godini u Republici Hrvatskoj ima Osnovna škola Lipik. Rezultat je to cjelogodišnjeg obilaženja i ocjenjivanja školskih vrtova u sklopu tradicionalnog natječaja HRT-a. Školi je dodijeljena Zlatna povelja, novčana nagrada od 10 tisuća kuna, visokotlačni čistač Kärcher i zastava Najljepši školski vrt. No, priča o uređivanju vrta i okoliša lipičke škole traje već godinama, govori nam ravnateljica Klaudija Kovač...

• Održavanje i unaprjeđivanje kvalitete u predškolskim ustanovama

Kako postići optimalne uvjete za razvoj djeteta?

Jedna od važnih kompetencija odgojitelja profesionalca jesu razvijene komunikacijske vještine kao preduvjet građenja suradničkog odnosa, zatim poznavanje razvojnog statusa djeteta, poznavanje razvojnih karakteristika djeteta, redoslijed faza i osobine djeteta u svakoj fazi omogućuje stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj u djetetovoj okolini...

REPORTAŽA | OSNOVNA ŠKOLA MATE LOVRAKA, KUTINA

Podjednako se njeguje znanje i kreativnost

Osnovna škola Mate Lovraka u Kutini dugi niz godina, gotovo od svoga osnutka prije 230 godina, radi u dvije zgrade, dva objekta, na suprotnim stranama ulice nedaleko od samog središta ovog gradića. Nedavno je dovršena energetska obnova oba objekta, ukupne vrijednosti oko četiri milijuna kuna. Dobili su novu termofasadu, novu stolariju na zapadnoj zgradi, centralno grijanje te su se podigli za dva energetske razreda, s predviđenim uštedama energenata za više od 50 posto...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Nastava geografije

Orijentacija učenika na zemljištu

Orijentirati se znači, odrediti svoj položaj i pravac kretanja ili djelovanja u odnosu na glavne strane svijeta i okolne topografske objekte. Pod snalaženjem u prostoru ili orijentacijom podrazumijeva se određivanje strane svijeta, našega trenutačnoga položaja (stajališta) i smjera odredišta te našega stajališta prema stranama svijeta ili položaju nekoga objekta...

• Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića, Podgora

Svi naši EU projekti

Učitelji i učenici u proteklih deset godina sudjelovali su u brojnim edukativnim aktivnostima kao što su školska partnerstva, strukturni seminari, kontaktni seminari, eTwinning projekti, međunarodne konferencije, pripremni posjeti, webinari te druge edukacije, a ugostili su na godinu dana i Comenius asistenta iz Francuske...

• Nastava domaćinstva u osnovnoj školi

Kako pripremiti stol i uživati u jelu

Uključivanjem mjesnih ugostitelja u proces učenja učenici su upoznali kratku povijest pripremanja hrane, izradu jelovnika te ponašanja za stolom.Pitanje na koje sam htjela odgovoriti bilo je kako učenike motivirati i potaknuti ih da stečeno znanje prenesu u svoj dom i da se znaju njime koristiti u životu...

SAVJETNIK

• PRAVO | Izuzeće učitelja iz ispitnog povjerenstva / Olivera Marinković, dipl. iur.

• PSIHOLOGIJA | Učenički prkos / Sanja Režek, profesor psiholog, OŠ A.G. Matoša Zagreb

• ZDRAV ŽIVOT | Muke s debelim crijevom / dr. Ivo Belan

KULTURA

• Dizajnerska povijest i izložba Mihajla Arsovskog

Grafički dizajn stvarao je prepoznatljivu povijest

Mihajlo Arsovski nesumnjivo je jedna od najvažnijih figura hrvatskoga grafičkog dizajna uopće. Štoviše, pojedini dijelovi njegova opusa, kao veće cjeline ili pojedinačni fragmenti, prije svega plakati, naslovnice knjiga i časopisa ili fascinantne kompozicije teksta, slovnih znakova, tekstura i slika, i sami su stekli vlastiti mitski status...

• NSK u Zagrebu

Fond obogaćen ostavštinom Radovana Ivšića

„U uvjerenju da je Radovanovo stvaralaštvo pripadalo i hrvatskoj kulturi, smatrala sam važnime da se s ovom donacijom dio njegova života može vratiti u Zagreb”, istaknula je Ivšićeva životna suputnica i pjesnikinja Annie Le Brun...

• K. Kašpar, M. Marijan, S. Pogačić, B. Prister: Hrvatska odlikovanja, priznanja i medalje

Priznanja za stvaralaštvo, domoljublje i junaštvo

Riječ je o vrlo važnoj monografiji svih hrvatskih odlikovanja i priznanja na jednome mjestu, s iznimno bogatim materijalom, a ova će knjiga biti korisna brojnim povjesničarima, kolekcionarima, ali i široj publici...

SURADNICI JAVLJAJU

• Bregana: OŠ Milana Langa | Svi u ružičastome!

• Zagreb: Škola za medicinske sestre Mlinarska | Međužupanijsko natjecanje iz zdravstvene njege

• Koprivnica: OŠ «Đuro Ester» | Predavanja sudaca Vrhovnog suda

• Pakrac: OŠ braće Radića | Uvijek kreativni županijski LiDraNo

KUTAK ZA VAŠ TRENUTAK

• Veseli maskenbal u Budrovcima

• Gljive na riječkom karnevalu

• Vrtićki karneval na Hvaru

SVIJET

Island: Bolje bez cipela, nego bez knjige  

Prosječna je temperatura na Islandu zimi oko nule, i malo ispod. Ostatak je godine između 10 i 15 stupnjeva. Kažu da su Islanđani za vrijeme Drugoga svjetskog rata stekli naviku čitanja zimi. Uslijed tadašnjeg općeg mraka u ostatku Europe, uvoz na Island bio je ograničen. Tako je nastao „Jólabókaflóð”, u slobodnom prijevodu „bujica” ili „poplava knjiga”. No legenda kaže da se na ovom zemlji otoku oduvijek čita. Stanovnici su ponosni na islandske sage o vikinzima, koje su bilježili anonimni autori. U modernom se rječniku to naziva nordijskom mitologijom, koja potječe iz 9. stoljeća...