Pripremamo sadržaj…
Ujedinjeni narodi 2015. godinu proglasili su Međunarodnom godinom svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu, koja se diljem svijeta obilježava znanstvenim skupovima i predavanjima, interaktivnim izložbama, različitim oblicima projektne nastave u školama i na fakultetima te na brojne druge načine s ciljem da se osvijesti važnost znanosti o svjetlosti u suvremenoj civilizaciji i središnjoj ulozi koju će svjetlost i dalje imati u čovjekovu životu. Obilježavanje Međunarodne godine svjetlosti bit će također i prigoda da se oda počast pionirima te znanosti, čije su znanstvene spoznaje i otkrića utkani u same temelje suvremene znanosti, posebice fizike, kao i suvremenih tehnologija 20. i 21. stoljeća... Priredio Ivan Rodić; za Temu broja govore Korado Korlević, Vera Ćuže-Abramović, Ivana Zakanji...
Ovako, kad je upućenih sve manje a ozbiljno zanimanje za javne stvari jenjava, kad malotko mari da se pogled otvara i širi, a mnogima su prozori tek Windows, kad je stoljeće vani prizemnom duhu nalik „šupljoj fori”, što ostaje nego izrazom biti izravan i doslovan, primjereno odgovarati na ono, tipično pitanje uskoumno iliti maloumno, što traži da mu se to kaže konkretno, a ne prođe li tako – i nacrta… Konkretno. Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
O krahu, ukidanju ili reviziji Bolonjskog procesa iluzorno je govoriti […]
Bolonja se uvijek poboljšava, pa i u Europi se preispituje. To nije Sveti Petar ili Sveto pismo da se ne bi mogla mijenjati i dorađivati. […]
Svaka sastavnica Sveučilišta, svaki fakultet, trebao bi vidjeti u čemu se Bolonja pokazala dobrom, a u čemu lošom, i vidjeti što mogu poduzeti da poboljšaju ishode učenja. […]
Struka treba uvidjeti mane, a onda preko Sveučilišta, fakulteta, Rektorskog zbora, predložiti promjene. I to bez ikakvih primisli, jer svaki model ima svojih dobrih i loših strana.
Prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu
www.novilist.hr/Znanost-i-tehnologija/Znanost/Bolonja-pala-na-zaposljavanju-Bakalari-nisu-nasli-svoje-mjesto-na-trzistu-rada; 17. svibnja 2015.
Političari su toliko moćni da mogu zaustaviti kazališnu predstavu, kao što je to učinio dubrovačko-neretvanski župan, koji vjerojatno ne čita ni lektiru ni suvremenu književnost, ali je zabrinut zbog uprizorenja ljubavnog romana kontroverznoga francuskog autora na Dubrovačkim ljetnim igrama, koje bi moglo ugroziti sigurnost grada pod Srđem, a i šire, pa je od policije zatražio sigurnosnu procjenu, a policija u kojoj rade sve vrsni dramaturzi i stručnjaci za teatar odmah je sugerirala da se predstava ne igra... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• Zagreb: Festival povijesti Kliofest 2015.
• Požega: Osnovna škola „Dobriša Cesarić”
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i psovke
• Baško Polje: Održana 40. državna Domijada
• Gospić: Održani Dani Šime i Ante Starčevića
Odjel za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru organizirao je 7. i 8. svibnja znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem o dvije teme – Nove smjernice u odgoju i obrazovanju i Znanstveni prinosi Dragutina Rosandića. Sudjelovalo je oko sedamdeset stručnjaka sa sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Puli i Splitu te iz Ljubljane, Cetinja i Sarajeva...
• Uz kraj nastavne godine: Usustavljivanje gradiva
• Obrazovne institucije u projektima EU-a: OŠ Prečko iz Zagreba u Programu Comenius
• Suvremena škola: Projektna nastava, kompetencije i cjeloživotno učenje (1)
• Iz dnevnika školskog psihologa: Rad s darovitima i s djecom s teškoćama (2)
Daroviti su lokomotiva vlaka koji vozi u bolju i sretniju budućnost. Ako se otkači, vlak ne će daleko stići. Mogu se vagoni gurati, i gurati, i gurati, oni će se tek pomicati, militi, a onda će se zaglaviti i stati. Budu li na uzbrdici, možda se i sunovrate u bezdan. Bez darovitih, koji će svoje potencijale, uz pomoć odraslih – ali stručnjaka, a ne „stručnjaka” – učiniti djelotvornom darovitosti, nema nam spasa... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, OŠ Kman – Kocunar, Split
• Crna Gora: Centar za građansko obrazovanje
Stupanj primjene zakona prilično je nizak, dok je razina zloupotrebe vrlo visoka. Na gotovo nijednoj obrazovnoj razini ne postoje potrebni podzakonski akti koji bliže određuju kriterije i uvjete primjene zakonskih normi... Prema Vijestima priredio Ivica Buljan
• Finska: U škole se uvodi interdisciplinarni kurikularni model
Finska će uvesti jedinstven pristup učenju koji briše granice među predmetima, a cilj mu je razviti šire razumijevanje kod učenika kako bi se na odgovarajući način pripremili za svijet rada... Prema Education News priredila Ivana Čavlović
• PSIHOLOGIJA | Novi načini prepisivanja na ispitima / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Suradnja roditelja i škole / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Otkazni rok pri prestanku radnog odnosa / Olivera Marinković, dipl. iur.
• SIGURNOST NA INTERNETU | Jasno i glasno: NE govoru mržnje / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Sveprisutno učenje pomoću pametnih uređaja / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Reumatizam - velik javnozdravstveni problem / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Zagreb: OŠ Ivana Gundulića | Proslava Dana Europe uz finale projekta Comenius
• Đelekovec: OŠ Mihovil Pavlek Miškina | Priče za laku noć i knjigolov
• Koprivnica: OŠ «Đuro Ester» | Sve dobrobiti građanskog odgoja i obrazovanja
• Knin: OŠ Domovinske zahvalnosti | Projekt «Učionica na otvorenom»
• WEB | U Europi, da se zna, kako je http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/181EN.pdf
• GLAZBA | Slavni sveučilišni bend iz SAD-a u Lisinskom
• TV | U prvom redu - jasni ciljevi (Riječ i život, HTV1)
• KNJIGE | Edita Slunjski i suradnici, Izvan okvira: Kvalitativni iskoraci u shvaćanju i oblikovanju predškokskog kurikuluma, Element d. o. o., Zagreb, 2015.
• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Meridijani
Imamo svesrdnu pomoć i Grada i Županije. Prva smo škola koja je počela prodavati solarnu energiju HEP-u, kroz našu malu solarnu elektranu od 10 kW. A od lani smo bili prva škola u Hrvatskoj koja je ugradila takozvane dizalice toplice. Koristimo toplinu podzemne vode za jeftinije grijanje unutrašnjosti škole, uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i osnivača, ističe ravnatelj Ratko Tomić… Piše Branko Nađ