Nije dovoljno imati samo dobre namjere

TEMA BROJA: POLITIKA PREMA DJECI

Nije dovoljno imati samo dobre namjere

Na prvi pogled zaštita prava djece u Hrvatskoj je jako dobro regulirana, jer su doneseni svi potrebni zakoni, programi i strategije, ali konkretni problemi pojedine djece ili skupina djece daju nam manje razloga za zadovoljstvo, jer je prevelika diskrepancija između normativnog i stvarnog života...
Pišu Marijan Šimeg i Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina govore Paul Vandoren, Nenad Stazić, Mila Jelavić, Ankica Nježić, Eli Pijaca Plavšić, Zoran Cipek, Sandra Artuković Kunšt, Marija Ajduković...

UMJESTO UVODNIKA

Svakome i svima da bude bolje (bar malo)

U ovome dvobroju, na povećanom broju stranica, želja nam je bila da se u najboljem svjetlu ogledaju naše namjere, one što ih se držimo iz tjedna u tjedan, u nadi da informiranjem i potporom struci pridonosimo i javnom dobru. Da to i najizravnije potvrdimo, podsjećamo vas (str. 30.) na dio ustanova i tema o kojima smo u 2012. opširnije pisali, kao i na neke pojedince, stručnjake i dužnosnike koji su govorili/pisali za Školske novine... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Borba protiv rastrošnosti i neučinkovitosti vitalni je interes naroda. Politika koja to nije u stanju napraviti zaslužuje negativni rejting – svojih građana. U ocjeni S&P postoji opravdani prigovor da nisu provođene reforme u sustavima koji su neefikasni i fiskalno nesvrhoviti.

Zašto reforme nisu provođene? Da bi netko mogao provoditi reforme, mora imati spremne kadrove, mora znati kako to činiti i mora biti vidljivo da ima jasan redoslijed poteza. Vidljivo je suprotno – sve to ova vlast nema. Ne može niti imati jer se za vlast punih osam godina nije pripremala.

Umjesto provedbe reformi u cijelom javnom sektoru, od javnih poduzeća do obrazovanja, zdravstva, socijalnih izdataka, mirovinskog sustava, vlast je energiju trošila na bavljenje božićnicama i regresima. Umjesto usmjerenosti na reforme fokus cijelog društva bio je na štrajkovima i prosvjedima sindikata, svađama vlasti i poslodavaca, vlasti i zelenih, vlasti i restauratora, vlasti i ekonomsko-stručne javnosti, itd. itd.

Padu kreditnog rejtinga prethodio je zbog toga pad rejtinga kod vlastitih građana. To je vlast znatno manje uznemirilo.

Iz Priopćenja za javnost Matice hrvatskih sindikata, 16. prosinca 2012.

MEĐU NAMA

Prazna obećanja

Možemo se u to uvjeriti i suočavajući se s vlastitom stvarnošću te lako zaključiti da je od pustih predizbornih obećanja, planova 21 ili kako se već zvaše, nema gotovo ništa, da nisu ni pokrenuti, a kamoli se počeli ostvarivati. Recimo, jedno gromoglasno obećanje bilo je vezano za obrazovanje koje je i u programima danas vladajućih figuriralo kao jaka predizborna uporišna točka. Obećavalo se u programu da će se već ove godine drastično popraviti i materijalni status i društveni ugled učiteljske profesije i da će Hrvatska konačno kročiti putem prema putu koji vodi u zemlju znanja, zemlju jednakih šansi, zemlju blagostanja koje je sve temeljeno isključivo na pameti, znanju, kompetencijama i vještinama svakog zdravog građanina ove zemlje... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Sindikati: Matica i Preporod odbili potpisati TKU

Kako motivirati konstatno omalovažavanog učitelja?

Vlada i šest sindikata potpisali su novi Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, kao i Dodatak I., kojim zaposleni u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, socijalnoj skrbi i kulturi ostaju bez dvije božićnice i regresa. Smanjuju im se i jubilarne nagrade, dnevnice i naknade za prijevoz…

• Razgovor: Dr. sc. Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta

Uredimo svoj kvalifikacijski sustav da bi ga Europa mogla prepoznati

Kvalifikacije se moraju temeljiti na ishodima učenja, a ne na sadržaju podučavanja tijekom obrazovanja. Time se postiže transparentnost i prema onima koji se žele obrazovati, jer će znati što dobivaju završetkom obrazovanja, ali i prema poslodavcima koji će znati što im nude određene kvalifikacije i s kojom kvalifikacijom trebaju radnike. Problem je što obrazovanje još uvijek radi jedno, a poslodavci bi željeli da im iz škole dolaze posve drukčiji profili radnika, s možda bitno drukčijim kompetencijama…

• Rezultati međunarodnih istraživanja čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti

Hrvatski desetogodišnjaci bolji od svjetskog prosjeka

Istraživanja TIMSS i PIRLS u kojem je sudjelovalo oko 4500 učenika četvrtog razreda pokazalo je da naši desetgodišnjaci ni po čemu ne zaostaju za svojim vršnjacima u svijetu. No, pitanje je što se s njima dogodi do kraja osnovne škole, jer tada na PISA istraživanju postižu značajno slabije rezultate…

• Predškolski odgoj: Djeca i Božić u obitelji

Božić prepun sreće i ljubavi

Kroz atmosferu i zbivanja u svojoj obitelji dijete stječe iskustva emocionalne povezanosti, pripadnosti i vlastitog identiteta. Stoga djeci trebamo darivati ne samo poklone nego i svoje vrijeme, pažnju i osjećaje. Tako ćemo i tijekom blagdana zadovoljavati djetetove emocionalne potrebe za ljubavlju, prihvaćanjem i uvažavanjem…

• Mladi znanstvenici: Dr. sc. Kornelije Rabuzin, Fakultet organizacije i informatike

Priznanje studenata nastavniku najbolja je nagrada

Dr. sc. Kornelije Rabuzin s Fakulteta organizacije i informatike prisustvovao je nedavno znanstvenoj konferenciji pod nazivom The Finance, Global Management, Economics & Information Technology Research Conference, koja je održana u New Yorku i na kojoj je dobio laskavo priznanja kao najbolji predavač na konferenciji, što je s obzirom na značaj, broj i strukturu sudionika same konferencije veliki uspjeh...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Upisi u srednje škole: Prilog javnoj raspravi

Prosjek ocjena kao jedini kriterij u potpunosti pogrješan i promašen

Prijedlog Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole donosi značajna poboljšanja prije svega pojednostavljivanjem postupka upisa, no izrazito problematičnom i moguće štetnom smatramo odredbu da se kao zajednički element i jedini kriterij upisa vrjednuje prosjek svih zaključnih ocjena nastavnih predmeta u posljednja četiri razreda osnovnoga obrazovanja iskazan drugom decimalom... Pišu dr.sc. Boris Jokić i dr.sc. Zrinka Ristić Dedić, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja

• OŠ don Lovre Katića, Solin: Terenska izborna nastava njemačkog jezika

Putovima Bavarskih dvoraca

Zajednički školski projekt učitelja i učenika izborne nastave njemačkog jezika Kultura i civilizacija ostvaren je u inozemstvu, a cilj mu je bio da se upoznavanjem povijesti i kulturno-povijesnih znamenitosti Bavarske u učenika jačaju jezične vještine i komunikativne kompetencije te razvija tolerancija i svijest o važnosti poštivanja različitosti... Piše Ivana Pavlović, prof. njemačkoga jezika

• Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu: Projektni dan Učenici/škola nekad i sad

Od lukavih Grka i nijemog filma do udvaranja i zdrave hrane

Zajednička tema u čak sedamnaest radionica bila je povezana s temom Mjeseca hrvatske knjige, koja je pak bila posvećena Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Projektni je dan bio zahtjevan jer su svi učenici škole morali prisustvovati dvjema radionicama... Priredila Krunoslava Paripović, prof. knjižničarka

• Ugostiteljsko-turističko učilište, Zagreb: Susret s književnikom Pavlom Pavličićem

Čitateljevo zadovoljstvo – piščeva najveća sreća

Dobra knjiga prvo mora nekomu trebati. Čitatelj mora imati osjećaj da mu ta knjiga govori o nečem što ga se tiče ili ga zabavlja, da nije pogriješio što je upravo tu knjigu uzeo u ruke. Književnost u životu pojedinca igra ulogu sličnu snu... Priredio Boris Popinjač, stručni suradnik knjižničar

USUSRET BLAGDANIMA

• Božićni i novogodišnji blagdani u hrvatskoj književnosti, likovnoj umjetnosti i tradicijskoj kulturi

Božićne jaslice Etnografskog muzeja u Zagrebu

Iako su jaslice osnovno obilježje misterija Božića o njima se nije kod nas mnogo pisalo ni istraživalo, a kamoli klasificiralo.. I dok su ih u gradu radili graditelji svih profila i struka, naše pučke jaslice rađene na selu prava su remek-djela pučkog rukotvorstva. U posljednjih dvije stotine godina, u našem narodu izrađivale su se jaslice koje su nastale na tradiciji europskog prikazivanja napuljskih i sicilijanskih jaslica… Priredio Ivan Rodić

REGIJA/SVIJET

• CRNA GORA | Upitna odluka Vlade o financiranju visokog obrazovanja

Dvjesto tisuća eura za šest studija na privatnim fakultetima

Država godinama ima maćehinski odnos prema Sveučilištu Crne Gore, koji se ogleda i u malom proračunu koji se opredjeljuje za tu visokoobrazovnu ustanovu. Upravo su se zbog takvog odnosa pojavile anomalije na nekima od fakulteta, smatra Branka Bošnjak… Prema Vijesti priredio Ivica Buljan

• EUROPSKA UNIJA | Međunarodni dan studenata u sjeni ekonomske krize

Govorite u prilog svojim pravima

Gospodarska kriza u svijetu i Europi uvjetovala je i da se studentske borbe usmjere na isticanje značaja obrazovanja kao dugoročno jedinoga pravog odgovora na ekonomske probleme. Zbog proračunskog deficita, u ovom je trenutku pod znakom pitanja i jedan od najuspješnijih EU projekata uopće – program studentske mobilnosti Erazmus... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Uzroci i razvoj sramežljivosti / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Aktivnosti tijekom zimskih praznika za učenike / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Izbori za članove školskog odbora / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Reklame u životima djece i mladih / Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Gagnéovih devet koraka u e-obrazovanju / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kontrola tjelesne težine / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Čakovec: Učiteljski fakultet | Za kvalitetnije obrazovanje djece romske nacionalnosti

• Ščitarjevo: Osnovna škola | Problem rješavati razgovorom!

• Zagreb: OŠ Vukomerec | Čitamo mi, u obitelji svi

• Gornji Mihaljevec: Osnovna škola | Sveta Kata, slastice na vrata

MEDIJI

• WEB | Alarm broja nezaposlenih (http://www.hzz.hr)

• TV | Stotinu godina ALU («Stoljetna sveučilišna dama», dokumentarni film)

• KAZALIŠTE | Ni med cvjetjem ni pravice, privatna predstava u Histrionima, Zagreb 2012.

• GLAZBA | Festival Diapason, Hrvatski glazbeni zavod, 2012.

• KNJIGE | Deset minuta pozornosti / Goldie Hawn (s Wendy Holden), Planetopija 2012.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Ideja prosvjete / Albert Bazala [1877. – 1947.]
U suštini svojoj prosvjeta je – sit venia verbo – revolucionarni čin. Ona podiže čovjeka iz nekoga stanja skučenosti, u kojem sile njegove, vezane i potisnute, ne nalaze potpuna oduška. Ona znači ustanak čovjeka na snažniji život, jer pokreće latentne sile njegove i izvodi ih na slobodu razvijanja. Ona oživljuje neživo i osvješćuje nesvijesno, jer mrtvo je, što nije zadahnuto duhom i slijepo, što nije osvijetljeno svijetlom uma, a prosvjeta je kao odsjev božanske moći, što uskrisuje Lazara, što otvara slijepima oči i na noge postavlja hrome. Njezina se snaga očituje na sve strane ljudskoga bića. U prvome redu dakako na strani spoznanja, gdje otvara širok pogled ne prilike ljudskoga života, obasjava ih svijetlom razuma i proniče u njih trijeznom misli...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Preporoda, Učiteljskog doma, Domaćeg ognjišta i Školskih novina

Moji doživljaji - Orguljaška služba / Mile Bakarić [1913.]

REPORTAŽA | 130 GODINA ŠKOLE PRIMIJENJENE UMJETNOSTI I DIZAJNA, ZAGREB

Promjene programa zahtijevaju novo tehnološko opremanje

Cilj je u što većoj mjeri đake pripremiti za život, informatički svijet koji se vrti oko multimedije. Zato je potrebno dodatno se opremiti informatički, omogućiti i stručna usavršavanja nastavnika. Predmete struke potrebno je opremiti tehnološki, osuvremeniti, s uvjetima koje ta struka danas zahtijeva… Piše Branko Nađ