Nije to borba za očuvanje plaća i beneficija, nego za svako radno mjesto

TEMA BROJA: REFERENDUM PROTIV OUTSOURCINGA

Nije to borba za očuvanje plaća i beneficija, nego za svako radno mjesto

Smisao outsourcinga jest da oni koji su bogati postanu još bogatiji, a siromašni još siromašniji, jer spremačica radi u školi za 2700 kuna, a netko je zamislio da bi ona mogla raditi i za manju plaću pa da se tako – na svim plaćama i materijalnim pravima za spremačice – uštedi 0,3 posto u državnom proračunu. Ušteda će se ostvariti, ali će šteta biti nemjerljiva i dugotrajna. Hoće li građani Hrvatske shvatiti poruku i poziv sedamnaest sindikata da im pruže podršku i stave svoj potpis na zahtjev za referendum..
Pišu Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Željko Stipić, Bramimir Mihalinec, Ivan Burić, Milka Majstorović, Hanka Ban, Ljerka Jureša, Ivica Gregurec...

UMJESTO UVODNIKA

Kao da ništa ne kužimo i - šutimo, uglavnom

Koliko god se nekome možda i činilo da MZOS ne izlazi s uvjerljivim i stručno utemeljenim argumentima, odazvati se pozivu na javnu raspravu treba, u prvom redu zbog važnosti materije o kojoj je riječ, usto i da se pokaže da nam neznalice i loši činovnici svoje „umotvorine” ne će moći nametnuti „tek tako”, kao da ništa ne kužimo i šutimo, uglavnom… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Potrebna je hrabrost reći

da susretu, a ne sukobu;

da dijalogu i ne nasilju;

da pregovorima i ne mržnji;

da poštivanju dogovora i ne provokacijama,

da iskrenosti i ne dvoličnosti.

Papa Franjo

http://www.ika.hr, 8. lipnja 2014.

MEĐU NAMA

Teška li je državna matura

U izjavama za visokotiražne dnevne novine i najčitanije portale maturanti su se žalili na činjenicu da je ispit na osnovnoj razini, kojemu je pristupilo oko 22 000 učenika, a tek oko 9500 njih pisalo je višu razinu, bio težak i sadržavao dvosmislene i komplicirane zadatke kakvih prijašnjih godina nije bilo u ispitnim setovima. Na forumima na društvenim mrežama učestalo je ponavljana tvrdnja da su takvi zadatci bili preteški čak i za gimnazijalce i to je nešto što nas zaista treba zabrinuti. Ali ne zbog težine zadataka nego zbog načina na koji učenici shvaćaju državnu maturu i kako joj pristupaju te kako odabiru hoće li polagati ispite na osnovnoj ili višoj razini... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Festival povijesti „Kliofest 2014.”

Za povjesničare i one kojima je povijest «učiteljica života»

Povijest je učiteljica života – ljudi tu rečenicu od pamtivijeka izgovaraju u različitim prigodama i u kojekakve svrhe. Čujemo je s političkih govornica, televizijskih ekrana, nastavničkih katedara, a česta je i u svakodnevnoj komunikaciji, u razgovorima što ih obični ljudi vode sa svojim prijateljima i susjedima, ali mnogi nažalost iz povijesti ništa ne nauče, kazao je Damir Agičić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, objašnjavajući ciljeve i namjere Festivala povijesti Kliofest 2014., koji se prošlog tjedna uz vrlo bogat i sadržajan program održavao u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu??...

• Split: Rasprava o inkluzivnom obrazovanju u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Velike teškoće na putu do inkluzivnog obrazovanja

Kao i u mnogim županijama, i u Splitsko-dalmatinskoj je istaknut problem osiguravanja pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju, kao i njihove edukacije, evaluacije rada i financiranja. Također su uočeni nedostatni kapaciteti stručnih timova, jer samo manji broj škola ima sve potrebne stručne suradnike. Problem je i izrazito heterogena struktura učenika u posebnim odgojno-obrazovnim grupama i posebnim razrednim odjeljenjima, s obzirom na vrstu razvojnih teškoća i kronološku dob djece...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i bolje

Igrajte se «šareno» i obojite djetetov život!

Razvoj percepcije boja kreće uočavanjem crvene i žute, a zatim zelene i plave. Iako boje „postoje u djetetovu oku”, ne zna ih prepoznati, razvrstati ni imenovati. Sve to tek mora naučiti i dio je djetetova kognitivnog razvoja…

• Likovni odgoj: Veliko međunarodno priznanje prof. Josipu Roci

Reformator hrvatske likovne pedagogije

„Pojava Josipa Roce na hrvatskoj likovno-pedagoškoj sceni najavila je novo poglavlje hrvatske likovne pedagogije. Zanosom likovnoga umjetnika, intuicijom pedagoga, razboritošću teoretičara i analitičara, razmicao je vidokruge, stvarao nove obzore i smjerokaze likovnom odgoju i obrazovanju.” (Prof. dr. sc. Dragutin Rosandić)…

• Udruga Igra

Razvijati potencijale svakog pojedinca

Posvetili su se pružanju podrške i edukacije djeci, mladima, roditeljima u riziku od socijalne isključenosti i stručnjacima koji rade s njima kako bi zajedno olakšali razdoblje odrastanja i odgoja djece i mladih...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Frana Krste Frankopana, Zagreb: Školski projekt „Iz vrtića u školu”

Uspjeh se gradi na povjerenju, suradnji i odgovornosti

Kako pomoći djetetu i roditeljima da lakše prevladaju stres pri prelasku iz vrtića u školu osmislili su i ostvarili sami učenici OŠ Frana Krste Frankopana iz Zagreba, kroz jednogodišnji projekt kojim su, tijekom druženja i zajedničkih aktivnosti s predškolcima iz susjedstva, pokazali kako djeca mogu poučiti jedna drugu. Projekt Iz vrtića u školu, kao sastavnica građanskog odgoja i obrazovanja, uvršten je u redoviti plan i program ustrojenog vremena produženog boravka... Piše?Ljiljana Mitić, mr. prim. edu. i engl. jezika, voditeljica PB, OŠ F. K. Frankopana, Zagreb

• Državna matura 2014: Zašto je matematika opet bila „bauk”!?

Teški zadatci? – Da pukneš od smijeha!

Sramota je da velik broj naših maturanata nije u stanju na državnoj maturi riješiti elementarne zadatke iz matematike na osnovnoj razini koje bez problema mogu rješavati učenici osnovne škole. Učenici koji su se žalili na teške zadatke na toj nižoj razini bolje bi učinili da su pokazali malo samokritičnosti i da su priznali kako nisu dovoljno učili, ne samo za državnu maturu nego ni u prethodnih dvanaest godina školovanja... Piše Vinko Bajrović, umirovljeni viši školski savjetnik za matematiku

• Računali u školi: Učenici i računalne igre (2)

Igra je i znanje, a ne samo zabava

Čak i u ozbiljnom okruženju kao što je škola postoje elementi ozbiljne igre, pri čem su ocjene bodovi, prolazak razreda, a matura završna razina na kojoj treba pobijediti opasnog bossa. Teorija igara vrlo je široko i zanimljivo polje koje nam može pomoći bolje organizirati nastavu i u nju unijeti neke elemente koji će učenje učiniti zanimljivijim, ali ga neće pretvoriti u puko igranje... Jelena Horvat, stručna suradnica pedagoginja, OŠ Veliki Bukovec, Veliki Bukovec

• OŠ „Slava Raškaj”, Ozalj: Ekološko-edukativna akcija s literarnim natječajem

U ozračju smaragdnozelene Kupe

Ove su godine ozaljski učenici marljivo orezivali grane u voćnjaku, obojili stabla jabuka, skupljali lišće i odlagali ga u kompostište, okopavali i uređivali ružičnjak i cvjetni kamenjar..., a posebno je hvalevrijedna akcija skupljanja otpada na divljem odlagalištu u blizini ozaljske spilje... Piše Josip Šintić, prof. psihologije, predsjednik ED Žumberak

REGIJA

• Crna Gora: Program cjeloživotnog učenja Zavoda za zapošljavanje

Obrazovanje odraslih – put prema bržem zaposlenju

Kvaliteta radne snage ne izjednačava se s diplomom, već tržište nameće potrebu za usko specijaliziranim znanjima koja nije moguće steći samo u redovitom obrazovanju nego i na radnom mjestu ili u centrima za obrazovanje odraslih... Prema Pobjedi priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Europska unija: Istraživanje mreže Eurydice

Nedostatak informacija koči visokoškolsko obrazovanje u mnogim državama

Istraživanje mreže Eurydice pokazalo je da nedovoljan broj država članica koristi prikupljene podatke o visokoškolskom obrazovanju za poboljšanje sveučilišta i mogućnosti koje ona pružaju studentima. U istraživanju je sudjelovalo više od 30 zemalja – sve države članice osim Luksemburga i Nizozemske, a od nečlanica Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Norveška i Turska... Prema Eurydice priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Optimizam i emocionalna inteligencija / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Formiranje novih odjela / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Oslobađanje od poslova razredništva / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Medijska pismenost u digitalno doba / Piše Danijel Labaš, dr.sc. profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Dobrodošli u eru kiborga / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Opasnosti od lijekova koji se nabavljaju bez recepta / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Dugo Selo: Osnovna škola «Ivan Benković» | Trijumf glazbeno-scenske skupine u San Remu

• Zagreb: Osnovna škola «Dr. Ivan Merz» | Kreativno obilježen Dan škole

• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Branitelj znači - hrabrost

• Sela: Osnova škola | Dan Sunca

MEDIJI

• WEB | Za procjenu učinaka novih propisa http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3346

• TV | O prvoj svjetskoj «pogubi ljudske naravi» (Treća povijest / HTV3)

• KAZALIŠTE | Ćelava pjevačica, Peta gimnazija Zagreb u Maloj sceni

• KNJIGE | Daria Tot, Kultura samovrednovanja škole i učitelja, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Povijest u nastavi, Književnost i dijete, Prvi izbor

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Pravila poučavanja učenika, subjekta (1834.) [II.] / Friedrich Adolph Wilhelm Diesterweg (1790. – 1866.)
[…] Nakon što je dijete napunilo prve godine života, ne postoji više nijedno vrijeme u kojemu se ne bi ispoljila jedna od glavnih razlika intelektualnih predispozicija o kojima ovdje isključivo govorimo. Obilježimo li te iste u njihovu vremenskom razvitku kao intuiciju pamćenja, razum i um, mi kažemo, dakle, da se dijete u svako vrijeme očituje kao biće nadareno tim različitim načinima spoznavanja. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Učiteljskog doma te Pogleda i iskustva

Narodno prosvjećivanje i narodni učitelj / Albert Bazala (1921.)

REPORTAŽA | 110 GODINA OŠ KUSTOŠIJA, ZAGREB

Zatrpavaju nas papirologijom pa ponekad ne vidimo dijete

Naša su djeca dobro odgojena. Veseli nas to, jer je to dijelom i naša zasluga. Naravno, i roditelja s kojima jako dobro surađujemo. Cijenimo i prepoznajemo ulogu obitelji u odgoju djece, kao što oni prepoznaju značaj škole. I važno je da svi zajedno odgojno djelujemo, smatra ravnateljica Marija Rihtarić… Piše Branko Nađ