Nova obrazovna revolucija

TEMA BROJA: MOBILNO UČENJE

Nova obrazovna revolucija

Nastavnik je središnja osoba i glavni čimbenik u procesu učenja i poučavanja pa i kad je riječ o uporabi suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u učenju i poučavanju, među kojima su i mobilne tehnologije koje nude neslućene mogućnosti za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada. No da bi nastavnici uopće mogli pomoći svojim učenicima da se nauče služiti mobilnim tehnologijama, moraju najprije i sami naučiti kako se njima koristiti. Za to trebaju stručnu i materijalnu pomoć...
Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Milan Matijević, Mario Dumančić...

UMJESTO UVODNIKA

Novosti ususret prijedlozima i željama čitatelja

Prvo, unatoč novom porezu, cijena naših izdanja ne mijenja se, što znači da tim porezom ne opterećujemo vaše budžete. Drugo, naši vjerni, da ne kažemo „stari” pretplatnici moći će ubuduće nabavljati naša izdanja po povoljnijoj, nižoj cijeni, uz dvadeset posto popusta. Treće, novi pretplatnici dobit će na dar – po svome izboru – knjigu iz našega nakladničkog programa, i to – za svaki primjerak ŠN u pretplati – jednu knjigu.

Četvrto, glede pretplate na Školske novine, ustanovama i drugim pravnim osobama što se pretplaćuju na više primjeraka odobravamo poseban popust, tim veći što je veći broj primjeraka u pretplati! (Zanimaju li vas detalji o tome, javite nam se.)... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Odgovarajući tijekom boravka u kastavskoj školi [21. siječnja 2013.] na novinarsko pitanje kako će se riješiti problem nedostatka 900 milijuna kuna za plaće prosvjetara, ministar Jovanović je rekao da je proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta izrađen tako da osigura redovitost plaća, očuva postojeća radna mjesta te osigura zapošljavanje novih znanstvenih novaka.

Nema mjesta za brigu oko plaća nastavnika, učitelja i ostalih u sustavu odgoja, obrazovanja, znanosti i sporta, ustvrdio je ministar Jovanović.

Poslovni dnevnik (http://www.poslovni.hr), 21. siječnja 2013.

MEĐU NAMA

Ništa dobra za prosvjetu

Ako ne bude novca za plaće, mnogi se analitičari pribojavaju da će ga se osigurati ukidanjem nekih od preostalih prava poput dodatka za rad noću, za prekovremeni rad, rad subotom, smjenski i dvokratni rad, a posebno ih brine da će bez dodatka ostati nastavnici koji rade u otežanim uvjetima rada, odnosno oni koji rade na otocima i u brdsko-planinskim krajevima, gdje dobivaju dodatak na plaću od deset posto za rad u srednjima te 20 posto za rad u osnovnim školama... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Agencija za mobilnost i programe Europske Unije

Predstavljeni Tempus i Erasmus Mundus

Europska komisija osigurala je hrvatskim institucijama mogućnost prijave projekata u istom statusu kao i institucijama iz zemalja članica uz uvjet ratifikacije pristupnog ugovora do 1. srpnja…

• Razgovor: Ivana Biljan, viša savjetnica za pedagoge Agencije za odgoj i obrazovanje, predstojnica Podružnice Osijek

U sprječavanje cyberbullyinga treba uključiti sve društvene čimbenike

Posljedice elektroničkog nasilja katkad su mnogo ozbiljnije i bolnije od onih prouzročenih vršnjačkim nasiljem u stvarnom životu. To je svakako uzrokovano većim brojem publike, promatrača nego što je to na igralištu ili hodniku. Dijete nije sigurno ni u svojoj sobi, jer je izloženo porukama 24 sata, a pisana riječ je trajnija od izgovorene…

• Predškolski odgoj: Djeca i opasne stvari

Roditelji uvijek moraju biti oprezni

Po statistikama, djeca do četiri godine najčešće se ozljeđuju i stradaju u igri. Dok se gušenje smatra najvećim uzročnikom smrtnih slučajeva i ozljeda, mnoga djeca također stradaju od pada, davljenja, opeklina, utapanja i trovanja prilikom igranja s igračkama…

• Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Bogata nakladnička djelatnost

Pored brojnih aktivnosti koje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti provodi svake godine, a među kojima je bilo 79 znanstvenih skupova, 103 predavanja, 50 izložbi i koncerata, 53 predstavljanja knjiga, valja spomenuti i bogatu nakladničku djelatnost naše krovne znanstvene i kulturne institucije...

• Udruga: Dim – Udruga za građansko obrazovanje i društveni razvoj

Društvo koje uči otvoreno je za nove ideje

Strateški su ciljevi Udruge povećati participaciju i utjecaj mladih u donošenju odluka i društvenom razvoju, poboljšati mogućnosti socijalnog uključivanja ranjivih društvenih skupina u nepovoljnom društvenom položaju i poticati neformalno obrazovanje i društveni razvoj kroz istraživačko-edukacijski rad, a sve pod sloganom Djelujem i mijenjam (DIM)…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Suvremena škola: Stanje pedagogije u zemljama u tranziciji

Poguban utjecaj postmodernističkog relativizma

Zahvaljujući postmodernizmu škola sve više postaje ustanovom na margini društva, zbog negacije bitnih činjenica vezanih za njezinu ulogu. Naime u dosadašnjim pokušajima osuvremenjivanja škole najviše se pozornosti poklanjalo didaktičko-kurikularnim elementima, a manje duhovno-znanstvenim i odgojnim područjima u užem smislu. Stoga je potrebno školu osmisliti upravo kao odgojnu ustanovu, s obzirom na to da se već dulje vrijeme previše naglašava njezina obrazovna uloga... Piše Marija Ajša Peuc, prof. pedagogije, Zagreb

• Škola, obitelj, društvo...: U potrazi za smislom i vrijednošću odgoja

Vratiti čovjeka prirodi, društvu i njemu samomu

Smisao je današnjeg odgoja u tome da od samoga početka, već prema dometu duha, svoju kćer, svoga sina, svoga učenika stavimo u ogled dajući mu da sam stvari iskuša, bira, razlikuje, izdvaja, uspoređuje. Tada je djetetu potrebno ponekad samo pokazati put, a ponekad pustiti da put samo pronađe. Izložimo li učeniku različita shvaćanja, on će ih izabrati ako može, ako ne, ostat će u sumnji. No i sumnja je odlika mudrog čovjeka... Piše Ivan Cerovec, diplomirani pedagog i fizičar, Krapinske Toplice

• Poučavanje o holokaustu: Učenje pomoću umjetnosti

Povijest opominje – znamo li slušati?!

Prava edukacija o holokaustu temelji se na razmišljanju, intelektualnom izazovu i prosvjetljenju.U fokusu promišljanja treba biti moral, ljudskost i borba protiv svakog nečovječnog društva i ponašanja. Umjetnost tomu maože snažno pridonijeti. Umjetničkim djelima šire se spoznaje o razdoblju, pružaju se pedagoške smjernice i metode, kao i temelji odgoja i obrazovnja za mir... Pišu Mirela Berlančić, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek, i Diana Radobuljac, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

• Iz dnevnika školskog psihologa: Kakvi su dječaci (2)

Tako maleni, a tako samostalni

Današnjoj djeci nedostaje upravo to što nemaju prigode osamostaliti se. Roditelji, bilo zato što se previše zaštitnički odnose prema svomu djetetu ili stoga što im se žuri, najčešće učine gotovo sve umjesto djeteta, onemogućujući mu tako da razvije krila za samostalan let... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman-Kocunar, Split

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Konferencija Pedagoška istraživanja i školska praksa

Nastavnici ne žele mijenjati sebe nego sustav

Istraživanja pokazuju da u školi postoji pozitivan odnos prema inicijativi i suradnji, ali da najveći broj nastavnika ipak smatra da rad škole ometa loša komunikacija i da im nedostaje osobna inicijativa. Nastavnici misle da su prepušteni sami sebi, da izostaje sustavna podrška i suradnja s lokalnom zajednicom i roditeljima… Prema Prosvetni pregled priredio Ivica Buljan

• FRANCUSKA | Poboljšavanje statusa nastavnika      

Vratiti moral nastavničkoj profesiji

Status francuskih nastavnika ozbiljno je ugrožen u zadnjih deset godina. Umjesto da ga se smatra ulaganjem potrebnim za društvo, obrazovni sustav predstavljen je kao skupi teret... Prema Worlds of Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Opća, socijalna i emocionalna inteligencija / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Kako prepoznati da učenik ima odgojno-obrazovne teškoće / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Kako se obračunava plaća / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Kako zaštititi djecu od medijskih zloporaba / Igor Kanižaj, dr.sc. docent na  Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Efikasnost i ljubav: obrazovanje, čovjek i stroj / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Zašto se treba cijepiti protiv gripe? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Valpovo: Srednja škola | Dvodnevno putovanje u Beč

• Orahovica: SŠ Stjepan Ivšić | Profesionalno usavršavanje strukovnih nastavnika

• Zagreb: OŠ Otoka Ivekovića | Učiteljica nagrađuje kolačima

• Ivanovec: Knjižnica osnovne škole | Aktivnosti za poticanje čitanja

MEDIJI           

• WEB | Nacionalne i znanstvene knjižnice Europe zajedno (http://www.theeuropeanlibrary.org)

• TV | A da komentatori i analitičari malo predahnu?!

• KAZALIŠTE | Fine mrtve djevojke, Dramsko kazalište Gavella, Zagreb 2013.

• GLAZBA | Ciklus Monte cantabile

• KNJIGE | Nastanak i razvoj školstva od antike do srednjeg vijeka / Stjepan Krasić, Zadar, 2012.

• ČASOPISI | Europski glasnik, Hrvatska revija

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Eksperimentalna didaktika / Julije Golik (1905.)
U novije se vrijeme u naučnom pedagoškom svijetu sve više ističe, da dojakošnja didaktika nije sazdana na čvrstim osnovima. Njezini su osnovi praksa pojedinih ljudi i eksperimentalna psihologija. Praksa je vrlo slab osnov, a to će svatko razabrati već odatle, što ćemo u didaktikama o istoj stvari naći najrazrožnija mnijenja. Eksperimentalna psihologija bila bi sigurniji osnov, ali se i tu pogriješilo, što se duševni zakoni nijesu ispitivali na djeci, učenicima, t. j. licima, koja su tek u razvitku, nego na razvijenim već licima. Godine 1903. izdao je prvu eksperimentalnu didaktiku W. Lay. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Preporoda, Škole i Školskih novina

Ratio educationis od g. 1777. i „linguae patriae” u osječkoj gimnaziji / Tomo Matić (1925.)

REPORTAŽA | 240 GODINA ŠKOLSTVA U KNEŽEVIM VINOGRADIMA

Stvaralački uzlet osjeti se na svakome koraku

Kneževi Vinogradi, kada se sve sagleda, zapravo su oaza mira. I sve loše što nam donosi globalizacija, što smo gledali nekad u američkim filmovima, ovdje u selu nekako nas zaobilazi. Ili se pojavljuje u daleko manjoj mjeri nego u gradovima. Znam o kakvim sve problemima pričaju kolege ravnatelji većih, urbanih škola. Toga kod nas nema, govori nam ravnatelj Ivan Prgomet… Piše Branko Nađ