Nove mogućnosti za slobodu i kreativnost svakog odgojno-obrazovnog djelatnika

TEMA BROJA: PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE U KURIKULUMU

Nove mogućnosti za slobodu i kreativnost svakog odgojno-obrazovnog djelatnika

Profil suvremenog pedagoškog djelatnika utemeljen je na pedagogijskim, didaktičkim, kurikulumskim teorijama te drugim teorijama koje se bave odgojem i obrazovanjem, kao i na vlastitoj pedagoškoj praksi. Povezan je i s kvalitetnom pripremom djece i mladih za život u svijetu koji je određen znanošću i politikom, tradicijom i napretkom, što zahtijeva pristup odgoju kao procesu svjesnoga formiranja osobnosti djeteta...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Marko Jurčić, Vlatko Previšić, Josip Milat, Marko Palekčić, Milan Matijević, Zlatko Miliša, Vesna Buljubašić, Smiljana Zrilić...

UMJESTO UVODNIKA

Ne dajte da vas zavedu

I još je nešto o čemu bismo u raspravi o Strategiji morali dobiti jasan stav: prihvaćaju li njene sastavnice, ciljeve i mjere, ne samo stranke koje su sada na vlasti, nego i stranke koje su u oporbi, one što će možebitno, za koju godinu, biti na vlast i u poziciji da Strategiju provode. Ne bude li s njihove strane jasnih naznaka što misle o Strategiji (a bila bi im to dužnost izraziti uime zalaganja za nacionalne interese), sve sadašnje rasprave mogle bi završiti tako da netko sutra, legitimiran izborima, kaže: Ne, mi to ne prihvaćamo, ne će nama oni određivati što ćemo na obrazovnom polju raditi. Pa da stvari, opet, krenu ispočetka... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Odsjek za kroatistiku smatra da briga o hrvatskome jeziku i jezičnoj kulturi ima biti na duši svakom izvornom govorniku, a da Država mora činiti sve da obrazovnim sustavom i dobrim običajima u izvornih govornika potakne spontan, neusiljen i neprisiljen afirmativan stav o svojemu jeziku i svojoj kulturi. Svojeglavo i tvrdoglavo nametanje engleštine gdje joj jest i gdje joj nije mjesto, kordoni specijalne policije za čuvanje natpisa, ministarske narudžbe normativnih priručnika kao u najželjeznijim vremenima – sve su to postaje na stranputici, ne na onome što kao Odsjek smatramo pravim putom slobodne hrvatske jezične zajednice i filologije, na koji put iz dana u dan pokušavamo izvesti one koje poučavamo.

Kao znanstveno-obrazovna institucija kojoj su na skrbi hrvatski jezik i književnost zahtijevamo da se odredbe natječajnoga postupka za prijavu znanstvenih projekata Hrvatske zaklade za znanost koji se tiču nacionalne filologije preinače tako da u njima povlašteno mjesto zauzima hrvatski jezik, a da se engleski prijevod prilaže samo ako se to u postupku ocjenjivanja pokaže potrebnim…

Iz Otvorenog pisma povodom odredaba natječajnoga postupka za prijavu znanstvenih projekata / Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

http://www.ffzg.unizg.hr/kroat/images/stories/zbivanja/Pismo_HRZZ.pdf

MEĐU NAMA

Spremačice i računovođe spašavaju proračun!?

S jedne strane, dakle, gotovo iz dana u dan slušamo o krađama, pronevjerama, lopovluku koji koji isisava novac iz državnog proračuna, a s druge strane sve češće se kao spasonosno rješenje za smanjenje deficita državnog proračuna spominje vanjsko ugovaranje usluga u javnim službama – dobro nam znani outsourcing – koji bi se trebao odnositi isključivo na njihove pomoćne, odnosno prateće djelatnosti. Drugim riječima, spremačice, domari, ložači, računovođe i tajnici i u odgojno-obrazovnim ustanovama prepoznati su kao onaj uteg koji ovaj dobrano nakrivljeni brod, odnosno državni proračun, vuče prema dnu, pa ga onda i valja skinuti s državnoga vrata... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Novalja: Skup Agencije za odgoj i obrazovanje

Edukacijom i prevencijom protiv nasilja i ovisnosti

Edukacijom mladih već od najranije dobi o neprihvatljivosti nasilničkih i rizičnih ponašanja, složili su se sudionici skupa, moguće je prevenirati sve učestalije nasilje na sportskim natjecanjima, u mladenačkim vezama, na društvenim mrežama i općenito u društvu. Uspješno djelovanje u tom pravcu moguće je samo zajedničkim angažmanom svih sudionika u društvu, od odgojno-obrazovnih ustanova, policije, zdravstvenih radnika, stručnjaka, a dakako da odgojno-obrazovni radnici, pored obitelji, imaju jednu od važnijih uloga u tom procesu.…

• Kritičko mišljenje

Reda mora biti?

Odustanak od kriterija, uza sve ostalo, gotovo neposredno dovodi do neravnopravnosti u zajednici, jer oni kojima je, nekako, dana privilegija da propovijedaju vrijednosti marno to čine – ali za druge… Piše Žarko Puhovski

• Zagreb: Tribina o obrazovnoj strategiji

Obrazovanje se događa u školama, a ne u uredima

Članovi operativnog tima za izradu Strategije ranog, predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja Petar Bezinović, Boris Jokić i Tomislav Reškovac, u sklopu serije javnih tribina, prošlog su tjedna u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu pred samo nekoliko zainteresiranih predstavili osnovna načela i vrijednosti Strategije te područja aktivnosti, glavne ciljeve i ključne mjere za njihovo ostvarivanje. Premda vidno razočarani slabim odazivom, sva su trojica iscrpno govorili o dijelovima Strategije i njezinim ciljevima.…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Samostalnost i odgovornost

Djeca moraju iskusiti i uspjeh i neuspjeh

Poticati dijete u procesu formiranja vlastite individualnosti vrlo je složeno, a za roditelja i emocionalno izazovno. Roditelji bi bili najsretniji kada bi uvijek mogli biti uz dijete. Zato mu ponekad pokušavaju pomoći i više nego što mu treba te umjesto njega često obavljaju poslove koje bi mogao obaviti djelomično ili posve samostalno…

• Zagreb: 450. obljetnica Novog testamenta na hrvatskom jeziku

Sastavni dio hrvatske kulture i identiteta

Predstavljanjem latiničkog prijepisa Novoga testamenta u izdanju Adventističkog teološkog visokog učilišta, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Školske knjige svečano je obilježena 450. obljetnica prvoga prijevoda Novoga zavjeta na hrvatski jezik...

• Udruge: Bioteka – udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

Nastava biologije opterećena je administracijom

Osim educiranja i informiranje o biologiji, ekologiji, zaštiti prirode i okoliša, zdravlju, prehrani i drugome, cilj je udruge rad na popularizaciji znanosti te borba protiv pasivnosti i društvenog neznanja...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Strategija i novi putovi obrazovanja

Obrazovanje i za radni vijek i za treću dob

Obrazovanje za izazove budućnosti onih čiji će radni vijek završiti u zadnjoj četvrtini ovog stoljeća, a nastavit će kao pripadnici društva treće dobi, ne može se ostvariti strategijama koje promišljaju razdoblje od kojih desetak ili dvadeset godina. Trajno obrazovanje, koje će se morati protegnuti i na treću dob, bit će zaduženo da obrazuje za radno mjesto, ali i da daje nova znanja potrebna i u trećoj dobi... Piše prof. dr. sc. Igor Čatić, redoviti profesor u mirovini

• Filozofija odgoja i nacionalni kurikulumi: Što je temeljna zadaća škole?

Ne zapamćivanje, nego otkrivanje znanja

U svakome društvu još uvijek se sukobljavaju demokratske i totalitarne tendencije koje zlorabe sve što im dođe pod ruku pa i školstvo. Nije dovoljno kititi se atributom „demokratsko” društvo i na tome temeljiti zaključak kako je samim time zajamčena i demokratična vlast, odnosi u društvu i metode upravljanja. Učitelji u razredu ne mogu razvijati spontanost, stvaralaštvo, originalnost i kritičnost prema društvenim negativnostima ako su sami u strahu od ravnatelja, inspekcije, roditelja… pa čak i svojih učenika... Piše Marija Ajša Peuc, profesorica pedagogije, Zagreb

• Udžbenici u kontekstu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (3)

Ususret novoj organizaciji odgojno-obrazovnoga procesa

Perspektive koje stvara Strategija za (očekivanu) primjenu nove paradigme učenja i poučavanja postavljaju visoke zahtjeve u stvaranju novoga odgojno-obrazovnog sustava koji se usklađuje s potrebama novoga vremena, potrebama što ih nameće informatizacija i digitalizacija u svim područjima života. Strategija, uz planiranje aktualnih projekta, dakako, mora uključiti i dugoročne promjene, tj. futurološke odrednice... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar hrvatskoga jezika i književnosti

• OŠ Gustava Krkleca, Zagreb: Terenska nastava u Šumećanima kraj Ivanić-Grada

Naučeno u klupama vidjeli uživo

Za učenike koji se u dobi od osam godina već vrsno i često služe osobnim računalom, promatranje starinskog mlina bio je početak putovanja u prošlost o kojoj malo znaju. Nakon susreta s „čudnovatim strojem”, putovanje je nastavljeno pripremanjem tijesta za izradu kruha. I tad su ručice krenule mijesiti, da bi kasnije blagovali ispečene kruščiće i peciva... Piše Branko Nađ

REGIJA

• SRBIJA | Najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini

Dani Balinta Vujkova - dani hrvatske knjige i riječi

Na javnom satu hrvatskog jezika vidjelo se kako se narodna književnost može prikazati u školama. Uz dvije predstave, bilo je i nekoliko animacija interaktivnog karaktera… Prema Subotici Danas priredio Ivica Buljan

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Strategije učenja i biheviorizam / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izvannastavne aktivnosti (3) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Prijedlog Pravinika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta / Edita Ružić, mr.sc. prof.defektolog, Osnovna škola Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Kako promijeniti ugovor o radu na neodređeno vrijeme? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Nametanje pogrešnih ideala ljepote u medijima / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Virtualne učionice - sluge, a ne gospodari / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kako se odnositi prema lošim vijestima / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Bjelovar: Komercijalna i trgovačka škola | Promocija školskog ljetopisa

• Virovitica: Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju | Mali čuvari tradicije i baštine

• Križevci: OŠ Ljudevita Modeca | Novi prigodni žig i omotnica

• Jelisavac: OŠ Ivana Brnjika Slovaka | Međunarodni dan starijih osoba

MEDIJI

• WEB | PISA za odrasle (http://skills.oecd.org/skillsoutlook.html)

• TV | Licencija, i kako ju steći? (Indeks - emisija o školstvu / HTV1)

• JUBILEJ | Uz 20. godišnjicu ogranka HPKZ Bjelovar

• KNJIGE | Rastavljalice i sastavljalice - Ljiljana Banek, Školska knjiga, Zagreb 2013.

• ČASOPISI | Dijete-vrtić-obitelj, Suvremena psihologija, Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Uzgojna i naučna osnova za Gargantuu / François Rabelais (oko 1494. – 1553.)
[…] Ponokrat obučava Gargantnu takovom stegom, da ne gubi ni jednog sata kroz dan. Kada je Ponokrat vidio, da je Gargantuin način života rđav, pregnu da će ga obučavati drukčije. No za prve se dneve jošte strpi razmislivši, da priroda ne može podnašati naglih promjena bez velikih nasilja. No da svoje djelo bolje započne, zamoli učena liječnika svojega vremena po imenu meštra Teodora, neka bi o tome mislio, da li bi bilo moguće Gargantuu dovesti na bolji put. Ovaj ga po propisu očisti anficirskom kihavkom, te mu tom ljekarijom izliječi moždane od hira i zlih navika. Taj je Ponokratov lijek imao tu moć, da je njegov učenik zaboravio sve, što je naučio kod svojih starih učitelja. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Škola rada (1912.) / Davorin Trstenjak

REPORTAŽA | 120 EKONOMSKE I UPRAVNE ŠKOLE OSIJEK

Školski programi u skladu s potrebama tržišta rada

Zanimljivo je da đaci, nakon strukovne, pa onda i državne mature, ne idu studirati samo ekonomiju i pravo, već ih ima po raznim fakultetima po cijeloj Hrvatskoj, od rudarstva, kineziologije, preko poljoprivrede, do kulture, filozofije, prosvjetnog sektora. Ova im škola daje dovoljno znanja, općeg obrazovanja, koje ih može zadovoljiti u željenom izboru studija… Piše Branko Nađ