Nove paradigme za novo vrijeme

TEMA BROJA: PEDAGOGIJA I KULTURA

Nove paradigme za novo vrijeme

Obrazovanje 21. stoljeća ne gleda se više samo kroz gospodarstvo i ekonomsku dobit, nego će mu u budućnosti sve veća uloga biti posredovanje u kulturi, filozofiji duhovnog životu, slobodnom vremenu i svakodnevnom demokratskom komuniciranju ljudi. Ima li naša pedagogija snage i mogućnosti da se u kaosu informatičkog doba nužno preustroji, ne samo u novim pismenostima, nego i načinima mišljenja te obrascima ponašanja kao novom pedagoškom realitetu? Na tim osnovama ona mora redefinirati svoje ciljeve da bi postala nacionalno prepoznatljiva, europski prihvatljiva i transkulturalno mozaična...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Vlatko Previšić, Vedrana Spajić Vrkljaš, Nikša Nikola Šoljan, Ladislav Bognar, Milan Matijević, Vladimir Strugar...

UMJESTO UVODNIKA

Obrazovanje na prvome mjestu (Dabogda i u Hrvatskoj!)

Svi znamo da je mnogo toga gdje bi se pomaci nabolje trebali učiniti, a mogli registrirati. Kad, primjerice, vidimo da se nešto poduzima da se naši učenici podignu s dna europske ljestvice koja pokazuje koliko vremena za poučavanje i učenje u obveznom školovanju države osiguravaju učenicima. Da, na začelju smo, jer su naši učenici znatno prikraćeni u odnosu na europski prosjek. Ili, kad vidimo da se izdatci državnoga proračuna preslaguju tako da za obrazovanje rastu, i to iznad deset posto ukupnih javnih izdataka... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Između „kulturalne revolucije” Milanovićevih omladinaca i „konzervativne revolucije” Karamarkovih klerikalaca Crkva, kao i Hrvatska, može krenuti u jedinu „revoluciju” koja ima smisla. Ta revolucija ima tri stupa. Prvi je još veće ulaganje u svoje Sveučilište i obrazovanje, stipendiranje mladih ljudi, laika, na svjetskim elitnim sveučilištima te u razvoj izdavaštva. Drugi je još veće ulaganje u svoje Sveučilište i obrazovanje, stipendiranje mladih ljudi, laika, na svjetskim elitnim sveučilištima te u razvoj izdavaštva. Treći je isti kao prva dva.

Ivica Šola

Večernji list / Obzor, 29. rujna 2012., str. 35.

MEĐU NAMA

Nadnica za budućnost

Volio bih da se promoviranim prosvjetarima, ali i svim njihovim kolegicama i kolegama diljem Hrvatske obrate i glavni Vladin pregovarač, koji je tako uspješno isposlovao otkazivanje Temeljnoga kolektivnog ugovora, pa i sam premijer Milanović, pa da ponovi onu rečenicu izrečenu u Ujedinjenim narodima prilikom pokretanja svjetske obrazovne inicijative koja glasi otprilike ovako: „Rezanje učiteljskih i profesorskih plaća bila mi je jedna od najgorih stvari, no to se moralo učiniti.” I da objasni kako on to vidi svijetlu budućnost Hrvatske bez presudnog utjecaja znanja, vještina i kompetencija... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Matica hrvatski sindikata: Prosvjed 11. listopada

Spasimo obrazovanje, spasimo Hrvatsku!

Veliki prosvjed desetak sindikata udruženih u Matici hrvatskih sindikata dogodit će se u Zagrebu, u četvrtak, 11. listopada od 10.15 sati. Na čak tri lokacije – Trg Francuske Republike, Trg bana Jelačića i naposljetku Trg sv. Marka, pred zgradama Vlade i Sabora…

• Okrugli stol: Učenje o praksi Europskog suda za ljudska prava u srednjim školama

Obogaćivanje građanskog odgoja

Aktivnosti u projektu Učenje o praksi Europskog suda za ljudska prava u srednjim školama prvenstveno su usmjerene na izradu nastavnih materijala za srednje škole u kojima se rad Europskog suda za ljudska prava obrađuje kroz njegove presude, pri čemu je uključena pravna i pedagoško-metodička komponenta. Nastavne materijale izrađuju studenti nastavničkih i pravnih fakulteta iz Švicarske, Velike Britanije i Hrvatske…

• Predškolski odgoj: Djeca, ljubav i privrženost

Zaljubljeni od vrtićke dobi

Počeci socijalnih odnosa s vršnjacima počinju već i prije navršenih mjeseci: beba gleda drugu djecu, dodiruje ih, smješka im se. Iza dobi od 18 mjeseci razvija se svijest o drugima, u dobi od dvije godine dijete započinje igre s drugom djecom. Postupno, kontakti i interakcije s drugima postaju sve dugotrajnije. U dobi od dvije i pol godine dijete može govoriti o svojim unutarnjim procesima…

• Mladi znanstvenici: Gordan Kožulj, Ekonomski fakultet u Zagrebu

Trenirao sam, studirao i živio punim plućima

Jedan od najboljih hrvatskih plivača u povijesti Gordan Kožulj idealan je primjer mladog i uspješnog čovjeka, koji je nakon športske karijere započeo i poslovnu, odnosno znanstvenu karijeru. O studiranju u SAD-u, njegovim športskim danima i današnjem vremenu u kojem se posvetio drugoj karijeri razgovarali smo za naš list…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Socijalne vještine: Upravljanje problemnim situacijama (3)

Primjena UPS modela u radu s odraslima

Kada rješavate problematično ponašanje djece po UPS modelu, ne okrivljujete dijete, stoga se ono ne bavi smišljanjem obrane, već razmišlja o svom ponašanju, o mogućnostima da nešto promijeni kako ne bi imalo loše posljedice. Na taj način stječete njegovu privrženost i povjerenje što vam omogućuje daljnji uspješan rad na njegovu napredovanju... Pišu dr. sc. Nevenka Modrić, pedagoginja savjetnica, DV Grigor Vitez, Samobor i Ljiljana Šarić, ravnateljica, DV Prečko, Zagreb

• Državna matura 2012. - Jedan pokušaj analize

Obrazovni sustav traži korjenite promjene

Ako ništa drugo, državna je matura pokazala da hrvatski obrazovni sustav treba korjenito mijenjati i to tako da se najprije nađe odgovor na tri bitna pitanja: što se radi, kako se radi i tko radi, misleći pritom na nastavnike i učenike u našim školama, ili u prijevodu: tko daje, što daje, kako daje i tko prima... Piše Vinko Bajrović, profesor matematike - savjetnik

• Postali ste razrednik i – što sada? (4)

Plan i program rada

Nije dobro taksativno nabrajati sve ono što bi se eventualno moglo napraviti. Bolje napraviti u svakom polugodištu dvije akcije, nego se raspršiti u svaštarenju i prepisivanju jednih od drugih najprije programa, a na kraju školske godine i njegove realizacije, tek toliko da bi se zadovoljila forma... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike

• Rani odgoj: Razvoj predčitačkih i čitačkih vještina u djeteta

Učenje čitanja počinje rođenjem

Brigu o razvoju predčitačkih sposobnosti valja započeti od rođenja, a najkasnije od djetetove treće godine. Međutim to nikako ne smije biti mehaničko poučavanje, već mora proizlaziti iz svakodnevnih dječjih aktivnosti i igre te komunikacije s odraslima. Odrasli pojedinac tumači i posreduje u djetetovu cjelokupnom iskustvu s dijelovima svijeta s kojima se ono susreće... Piše Sanja Pavić, Montessori odgojiteljica, Dječji vrtić Cekin, Slavonski Brod

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Sustavna briga za zdrav rast i razvoj djece

Standardizirati ishranu djece

Cilj je projekta Ishrana i zdravlje djece, trudnica i majki izrada smjernica i standarda za ishranu predškolske i školske djece u Federaciji BiH, kojima će se pridonijeti zaustavljanju negativnih trendova obolijevanja radi loše ishrane djece u BiH… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• LITERACY COLLABORATIVE | Instrukcijski model za poboljšanje rada škola

Kako nastavnike pretvoriti u trenere

Program Literacy Collaborative nudi upute o lekcijama iz čitanja te nacrt profesionalnog razvoja. Nedavno objavljena studija pokazala je da je program poboljšao vještine čitanja kod osnovnoškolskih učenika u prosjeku za 32 posto u tri godine. Druge su studije program povezale s poboljšanjem rezultata na standardiziranim testovima, napretkom u vještini pisanja, povećanjem kvalitete nastave te pozitivnim promjenama u gledanju na nastavu pismenosti i kod nastavnika i kod učenika... Prema Education Week priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Kad su učenici prkosni / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pedagoška dokumentacija (3. dio) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo na korištenje godišnjeg odmora / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Znanja potrebna medijskim pedagozima / Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Mekdonaldizacija obrazovanja / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Zaštitite zdravlje u teškim vremenima / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Duša moja hrvatski je kraj

• Osijek: OŠ Augusta Šenoe | Zelene aktivnosti povodom Dana ekoškole

• Kamenica: OŠ Ivana Rangera | Različitost nije nešto loše

• Novska: Škola u prirodi | Dalmacijo, lipa li si...

MEDIJI

• WEB | Kakva je mladima alternativa odlasku iz Hrvatske (http://www.facebook.com/pages/Mladi-Napustimo-Hrvatsku/347839398634915)

• TV | Kad djeca veselo nose svjetove na dlanu (Hrvatski dječji festival - snimka, HTV3)

• KAZALIŠTE | Ježeva kućica, Zagrebačko kazalište lutaka, Zagreb, 2012.

• GLAZBA | Bel canto oduševio publiku (ciklus Lisinski subotom)

• KNJIGE | Sto prirodnih znamenitosti Hrvatske / Ivo Bralić, Školska knjiga, Zagreb, 2012.

• ČASOPISI | Geografski horizonti, Matica, Marulić

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

„Teorijska” i „praktična” pedagogija / Vlado Petz (1942.)

»Odgajanje« kao iracionalno utjecanje i odgajanje kao racionalno vođenje ili upravljanje u idealnom pedagogijskom smislu postoji otkako živi čovjek. Imajući potrebu da pravo na odgoj i dužnost odgajanja predade novim naraštajima, a i radi opravdanja svojih odgojnih postupaka i želje da shvati odgojni čin i da spozna smisao čuvstva odgovornosti, čovjek je na višem stepenu svojega razvoja počeo razmišljati o tom procesu oblikovanja i promatrati ga. Tako su se razvile misli o odgoju izražene najprije u obliku primitivnih uputa i propisa nekritičkog značaja, ali je u njima ipak začetak pedagogijske teorije, iako još u naivnom ili popularnom obliku (»theorien« – gledati u duhu, idealno). Tradicijom prenosi se odgojna teorija od zajednice na zajednicu i ostvaruje se u odgojnim navikama (»Erziehungssitte«)...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Domaćeg ognjišta i Školskih novina

Naš licej / Zdenka Marković (1953.)

REPORTAŽA | 150 GODINA OŠ MATIJE GUPCA, GORNJA STUBICA

Djecu učimo raditi, a ne trčati za ocjenama!

Svijetla točka opremljenosti jest nedavno sanirana područna škola Hum Stubički, realizirana u sklopu projekta „Energetska učinkovitost u školama Krapinsko-zagorske županije”. U školi je sanirano krovište, zamijenjena je stolarija, napravljena toplinska fasada, ugrađena je geotermalna dizalica topline, čime se uvelike uštedjelo pri grijanju… Piše Branko Nađ