UVODNIK
Prelazimo međe svoga vremena
Dana 14. siječnja
1950. godine izašao je prvi broj Školskih novina. Dakle, punimo šest
desetljeća. U uvodnom članku tog prvog broja u kojemu se govori o razvoju
stvaralačkih aktivnosti i raznim oblicima rada u prosvjeti kao jedna od tih
novih formi spominju se i Školske novine, koje bi trebale biti odraz stanja
našega školstva, ali i njegov mobilizator na način da prosvjetni radnici s
terena u njima iznose svoja iskustva, razmjenjuju mišljenja, objavljuju
konstruktivnu kritiku i daju prijedloge za nove metode nastavno-odgojnog
rada... Piše
Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
PODCRTANO
~Hrvatska će biti jedna od sjajnih zvijezda na
europskom nebu. Ne samo po članstvu u EU, nego i po vrijednostima koje
zastupamo: demokracija, sloboda, ljudska prava, pravna država, prava
nacionalnih manjina, vjerske slobode, razvijeno gospodarstvo i poduzetništvo,
radnička prava i socijalna prava, kultura, obrazovanje, znanost i ekologija,
neke su od najvažnijih postavki. […] Domovinski rat i herojstvo hrvatskih
branitelja, i hrvatski antifašizam; rad, znanje i sposobnost kao kriterij
uspjeha; razumijevanje, tolerantnost prema drugima i drukčijima; istinska
demokracija – to će biti vrijednosti na kojima ću utemeljiti svoj mandat.
Prof.
dr. sc. Ivo Josipović, treći hrvatski predsjednik
HRT, u noći 10/11.
siječnja 2010., nakon objave prvih, privremenih rezultata izbora za
predsjednika RH
AKTUALNO
- Jubilej | Dva desetljeća Nezavisnog sindikata
znanosti i visokog obrazovanja
Pionir slobodnog sindikalnog organiziranja
- Škola uzor | SŠ Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog
Broda iskoristila EU fondove
Pomažemo usavršiti hrvatsku poljoprivredu!
- Nastavni
sadržaji | Ususret najavljenim
promjenama u gimnaziji
S neba pa u rebra!
- Inovacije | Produženi stručni postupak
Je li uopće potreban!?
- Predškolski
odgoj | Suradnja roditelja i vrtića
Bliskom suradnjom do uspješnoga odgoja
- Zagreb | Škola
suvremenog plesa Ane Maletić
Ostvarenje plesnog sna
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
- Nastava fizike | Samorad i samovrjednovanje rezultata proučavanja
Učenje samostalnosti i samokritičnosti
Suvremena škola
aktivnosti treba postati škola samoaktivnosti. Rad u školi svakog učenika treba
osposobiti za samorad. Aktivnosti sve više poprimaju obilježja
samokritičnosti... Piše Ivan Cerovec,
diplomirani pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice
- Udžbenici | Je li cijena važnija od kvalitete?
Knjiga vrijedna truda
Udžbenik je
najdostupniji izvor znanja najvećem broju učenika i zato mora biti tako
koncipiran da učeniku omogući različite oblike učenja, od usvajanja znanja i
procesa ponavljanja i vježbanja, do učenja izvan nastave i usvajanja sadržaja
koji se ne nalaze u nastavnom programu, kao i usvajanja sadržaja kojima se
uspostavlja korelacija s drugim nastavnim predmetima... Piše dr. sc. Stjepan Ovčar, profesor visoke škole u
mirovini, Čakovec
- Udžbenici | Podloga za grupni i individualni rad učenika u nastavi
Na putu prema samoobrazovanju
Udžbenik je oduvijek
bio sredstvo za individualnu uporabu. Međutim, više se ne zadovoljavamo
funkcijom udžbenika kao supstrata za memoriranje, nego je u prvom planu njegovo
oblikovanje kao radne knjige i instrumenta za individualni intelektualni rad
učenika... Piše mr. Miljenko Zubčić, pedagog Tehničke škole za
strojarstvo i brodogradnju, Rijeka
- Nastava
matematike | Rješavanje zadataka i
stvaralačko mišljenje
Čar otkrivanja novoga
Cilj je nastave
matematike, posebno problemske, da spoji dosljedno logičko mišljenje i
zaključivanje s metodikom nastave matematike. Ne postoji, dakle, apsolutna
strogost ni točnost, ali logička pravila daju ontološki korelat koji govori o
zakonima mišljenja. Problemska nastava, prije svega, razvija kreativnost i
inteligenciju učenika pa i nadarenost... Piše dr.
sc. Marko Obradović, profesor matematike, Slatina
SVIJET
- Projekti EU | Suradnja
ekonomskih škola Srbije i Njemačke
Partnerstvom protiv predrasuda
Suradnja u projektu
Partnerstvo na djelu ostvarena je u deset škola, dok na natječaju, koji traje
od 2. prosinca 2009. do 2. veljače 2010., ima mjesta za još 20 ekonomskih škola
iz cijele Srbije. Program financiraju Veleposlanstvo Njemačke kroz aktivnosti
GTZ-a i Veleposlanstvo SAD-a kroz USAID preko instituta za održive zajednice...
Prema Prosvetnom pregledu I.B.
- Velika Britanija
| Promjene u odgojno-obrazovnom sustavu
Švedski model za engleske škole
Campeon je jedna od
švedskih “slobodnih škola“, osnovana prije sedam godina. Njome upravlja
privatna tvrtka, financiraju je lokalne vlasti, a dostupna je svima koji žele
učiti u drugačijem, motivirajućem okružju... Prema
BBC Education priredila Ivana Čavlović
SAVJETNIK
- Psihologija : Partnerstvo učitelja i roditelja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
- PEDAGOGIJA : Suradnja u
provođenju programa za darovite učenike (1. dio)/ Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
- Pravo : Novi Zakon o
radu / Olivera Marinković, dipl.
iur.
SURADNICI JAVLJAJU
- Split | Udruga
Srce
- Koprivnica |
Prijateljima u Sloveniju
- Našice |
Pomoć oboljeloj učenici
- Velika Gorica | Nagrada
ravnatelju
MEDIJI
- WEB |
Znanost u školi (www.scienceinschool.org)
- KAZALIŠTE |Oči koje svijetle u mraku, Lutkarsko
kazalište Za bregom
- GLAZBA |La Boheme, HNK Zagreb
- KNJIGE | Crna Vrana /Jozo Vrkić; Intelektualci u
srednjem vijeku /Jacques Le Goff
- Časopisi | ABC tehnike, Tehnička kultura, Poučak
IZ PROŠLOSTI
OBLJETNICE | Školske novine 1950. godine
Od početka izlaženja
Školske novine bavile su se aktualnim pitanjima prosvjetne politike, obrazovne
prakse i nastavničke struke … Priredio
Anđelko Jelin
Prije 150 / 100 / 50 godina
ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ
Kako mi u odgojnom djelovanju pomaže dječja literatura / Mato
Lovrak
REPORTAŽA | 180 godina OŠ Blaža Tadijanovića, Slavonski
Brod
Škola puna djece
Osnovna
škola Blaža Tadijanovića jedina u Brodsko-posavskoj županiji radi u tri smjene.
Iako je škola relativno nova i velika, građena je i planirana za manje učenika.
Doseljenjem velikog broja ljudi iz Bosne, koji su na ovom području devedesetih
godina izgradili čitava naselja, konstantno se povećava broj učenika. To je
dovelo i do povećanja broja razrednih odjela, što je počelo predstavljati
problem u organizaciji rada. Već 1994. počinje se raditi u razrednoj nastavi u
tri smjene…
Piše Branko Nađ