Novo lice globalizacije – mladi u potrazi za održivim načinom življenja

TEMA BROJA: MIGRACIJE I MLADI (U SVIJETU)

Novo lice globalizacije – mladi u potrazi za održivim načinom življenja

U svijetu je danas oko 232 milijuna međunarodnih migranata, prema UN-ovoj procjeni iz 2013. godine, a oko 12 posto od toga, odnosno oko 28 milijuna, čine mladi ljudi u dobi od 15 do 24 godine. Njihovi su razlozi za napuštanje zemlje u kojoj su odrasli različiti – od nedostatka posla, preko nezadovoljavajućih radnih uvjeta do loših gospodarskih izgleda zemlje koju žele napustiti – ali su uvijek povezani s potragom za održivim načinom življenja. Nedavno je objavljeno izvješće UN-ove agencije Global Migration Group donosi detaljnu sliku stanja migracija mladih u svijetu...
Priredili Ivana Čavlović i Ivan Rodić

UMJESTO UVODNIKA

Kao da vremena imamo napretek

Zbilja, ruku na srce (bez onih primisli), nije li tužna spoznaja da, eto, prođe još jedna godina – za stvarni napredak obrazovanja beznačajna? Kad što takvo čuju aktualni dužnosnici i nepopravljivi optimisti, posebice oni sa zadnje crte obrane vlade najbolje od svih dosadašnjih, sve će svoje oratorsko umijeće iscijediti ne bi li nas poučili da je posrijedi proces, po svom karakteru (kao takav, je li) – dugoročan, pa ne treba stoga ni očekivati brza poboljšanja... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Strukovne škole su, na žalost, jedan segment obrazovanja koji je u Hrvatskoj jako zanemaren iako većina srednjoškolaca ide u strukovne škole. Mi smo u strategiji predvidjeli čitav niz mjera za strukovno obrazovanje, međutim na zahtjev Europske komisije izradit će se poseban dokument za strukovno obrazovanje. Izdvojit ćemo sve što se tiče strukovnog obrazovanja u jedan dokument. Jedan tim stručnjaka, koji će formirati Ministarstvo obrazovanja, razradit će projekt koji bi trebao biti gotov do svibnja, a možda čak i ranije. […]

Strukovno obrazovanje je jedini je segment obrazovanja koji se može financirati iz strukturnih fondova. I doista, treba pripremiti ozbiljne projekte kako bi se sljedećih godina mogla financirati transformacija današnjeg strukovnog obrazovanja u ono što nam stvarno treba. […]

I mi smo u Strategiji naglasili da je u strukovnim školama potrebno puno više prakse, dakle učenje na radnom mjestu, što danas, na žalost, nije slučaj, ali isto tako i formiranje takozvanih centara kompetentnosti srednjih strukovnih škola, koji bi bili opremljeni doista najsuvremenijom opremom i koji bi imali kvalitetno educirane nastavnike, što danas također, nažalost, također, nije slučaj. […]

Veliko je pitanje treba li toliko studenata u Hrvatskoj. […] Ja mislim da ne treba. Mislim da bi bilo bolje da jedan dobar dio tih studenata završi strukovno obrazovanje i uključi se u tržište rada.

Prof. dr. sc. Neven Budak, voditelj povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

Večernji list, 10. siječnja 2014., str. 8. – 9.

MEĐU NAMA

Za Strategiju ili protiv nje

Strategija je, mnogi će reći, opet i samo još jedan popis lijepih želja kreatora obrazovne politike, za koji se ne zna kad će zaživjeti. I hoće li uopće!? Naime, život nas možda i prečesto upozorava da slova na papiru i dalje ostaju samo slova, te da ona stara novinarska izreka o papiru koji doista može svašta otrpjeti vrijedi i danas jednako kao što je vrijedila i onda kad je prvi put izrečena... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Agencija za odgoj i obrazovanje: Matošu u čast

Svevremenost i svestranost našega književnoga genija

Niz stručnih skupova tijekom prošle godine o temi stvaralaštva Antuna Gustava Matoša bili su prigoda da se učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika i stručne suradnike knjižničare podsjeti na značaj ovoga pisca kao središnje osobnosti hrvatske moderne...

• Gunja: Osam mjeseci nakon katastrofalne poplave

Nastava u gotovo idealnim uvjetima

Život se polako vraća u Gunju. Škola je sanirana u rekordnom roku, mnogi pojedinci, tvrtke i ustanove pomogli su da se osigura najsuvremenija nastavna oprema, namještaj i sve ono neophodno za kvalitetan rad...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i roditeljska strpljivost

Gubitak strpljenja znak je roditeljske slabosti

U mnogim svojim razvojnim fazama, i procesu sazrijevanja i upoznavanja sa svijetom koji ga okružuje, dijete će testirati roditeljsko strpljenje i granice dopuštenog ponašanja. Na taj način dijete uči i sazrijeva…

• Varaždin: Dan Fakulteta organizacije i informatike

Ustanova prepoznata i izvan granica Hrvatske

Dekan Vjeran Strahonja istaknuo je da je 12 500 studenata završilo studij na Fakultetu organizacije i informatike od njegova osnivanja do danas te da se iz godine u godine povećava broj srednjih škola iz kojih dolaze studenti, što ujedno govori o kvaliteti obrazovanja na FOI-u. Kao ciljeve u predstojećem razdoblju Strahonja je istaknuo gradnju nove zgrade Fakulteta, kao i studentskog doma te Tehnološkog parka…

• Zadar: Nabava knjiga u školskim knjižnicama

Novi naslovi nakon mnogo godina štednje

Financiranje nabave u školskim knjižnicama treba se ostvarivati u zajedničkoj suradnji svih sudionika, ne prepuštajući odgovornost samo jednoj ili dvjema uključenim stranama...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatske škole u EU projektima: Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb

Nutricionistički centar izvrsnosti

U okviru projekta izrađen novi kurikulum koji nudi novi pristup u poučavanju, suvremene nastavne sadržaje vezane za struku, a sve je motivirajuće kako za učenike kojima je to poticaj za nastavak školovanja u struci tako i za razvoj poduzetničkog duha, tako i za nastavnike koji su kroz sudjelovanje u projektu unaprijedili svoja znanja, vještine i kompetencije... Piše Marijan Šimeg

• Hrvatski naš svagda(š)nji

Germanizmi i turcizmi u dubrovačkom govoru

Bogatstvo dubrovačkog govora živi u njegovoj šarolikosti, živosti, raznolikosti. Osim talijanizama i anglizama, u dubrovačkom idiomu lako ćemo uočiti i germanizme te turcizme. Puno je tu povijesnih i društvenih razloga, previranja i seoba, svega što je utjecalo na njihovo usađivanje u dubrovački govor... Piše Maja Milošević, prof. hrvatskoga jezika, Turistička i ugostiteljska škola, Dubrovnik

• Suvremena nastava: Ocjenjivanje učenika u matematici

Inflacija odlikaša – lažna slika izvrsnosti

Provjeravanje znanja važan je element u nastavi matematike i ne smije biti sam sebi cilj. Učenici moraju shvatiti potrebu provjeravanja znanja, a učitelj mora omogućiti da se provjeravanje provede bez euforije. No sadašnji model ocjenjivanja nije vjerodostojan jer ne izražava stvarno znanje učenika i daje tek opću sliku tih postignuća. Stoga ga treba promijeniti. Velik broj odlikaša daje privid izvrsnosti, što nije točno! Piše mr. sc. Marko Obradović, profesor matematike, Slatina

• Građanski odgoj: Prilog odgojnom projektu oblikovanja društvene svijesti

Ako je čovjek sam, uvijek je u „lošem? drušvu

Ljude valja dovoditi u aktivni odnos prema drugim ljudima. Izvorište svog moralnog ponašanja je najbolje tražiti i graditi u sebi. Pravila i norme okružuju nas od prvog dana života i ne trebamo se ih plašiti. Kako učenicima posvijestiti moral i njegove vrijednosti, neka doprinos tome bude i ovaj prijedlog odgojnog projekta čiji je cilj oblikovanje društvene svijesti o ispravnom shvaćanju moralnog čovjeka kojega bi redovito trebao krasiti optimizam i veliko povjerenje i bolje sutra... Piše Ivan Cerovec, dipl. pedagog i učitelj fizike u miru, Krapinske Toplice

REGIJA

• Crna Gora: Rasprave zbog događanja na Sveučilištu

Visoko obrazovanje predugo je zapušteno

Ne zabrinjava to što plagijati postoje, već to što nitko nema snage i hrabrosti proces provesti do kraja kad se plagijati otkriju. Ustanova koja pred time zatvara oči ruši svoju ulogu, ali i ohrabruje studente da koriste tuđe radove... Prema Vijestima priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Turska: Nacionalno vijeće za obrazovanje najavilo provođenje sveobuhvatne reforme

Islamski vjeronauk već od prvog razreda osnovne škole

U sporne prijedloge spada i „odgoj o vrijednostima” u vrtićima. Djeca u dobi od tri do šest godina između ostalog bi trebala dobiti opće informacije o Kuranu, a nastava bi trebala počinjati arapskim pozdravom „Bismillah” (U ime Boga). Osim toga, plan reformi predviđa da u vjerskoj školi bude uveden osmanski turski jezik... Prema Education News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Važno je cijeniti svoje sposobnosti i kompetencije / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Školska natjecanja / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Zakon o izmjena i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (1) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Novogodišnje odluke / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Strani jezici 2.0 / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Ospice - zarazna akultna virusna bolest / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Banova Jaruga: Osnovna škola | Spomenar, a što vam je to?!

• Čavle: Osnovna škola | Božićni koncert i sajam učeničkih radova

• Crikvenica: OŠ Zvonka Cara | Vijeće učenika u akciji dobrote i humanitarnosti

• Zlatar Bistrica: Osnovna škola | Zagorski anđeli za afričku djecu

MEDIJI

• WEB | Istraživanje potreba modernizacije stručnog usavršavanja nastavnika http://www.asoo.hr

• TV | Izvrsno o regijama i ljudima u Francuskoj (Ta divna Francuska 1 HTV1/HTV3)

• KAZALIŠTE | Gostovanje Male scene u Danskoj i Švedskoj

• KNJIGE | Maja Ljubetić, Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno-obrazovne ustanove i zajednice, sveučilišni udžbenik, Element d. o. o., Zagreb, 2014.

• ČASOPISI | Jezik, Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Čakavska rič

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Zakon ob uredjenju pučke nastave i obrazovanja pučkih učitelja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji [I.] / 1888.

[…] § 4. Nastavni je jezik u pučkih školah hrvatski ili srbski. No u onih javnih pučkih školah, koje podižu i uzdržavaju obćine drugoga po jeziku plemena, nastavnim je jezikom dotični materinski. U takovih se školah povrh toga ima učiti hrvatski ili srbski jezik kano obvezni predmet učevni. No ako se je u takovih obćinah hrvatski ili srbski jezik već uobičajio, može nastavnim jezikom biti hrvatski ili srbski, a dotični materinski jezik obveznim predmetom učevnim.. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Methodus Josephi Mihaelis Herovich: Mali prilog historiji našega školstva / Milan Lang (1899.)

REPORTAŽA | 190 GODINA ŠKOLSTVA U BEREKU

Duša mjesta, iako su najmanja škola u županiji

Općepoznati problem seoskih sredina, pad broj stanovnika i porast staračkih domaćinstava nije zaobišao ni ovaj kraj i na školu se odrazio padom ukupnog broja učenika, ali i povećanjem njezine važnosti da kao jedina odgojno-obrazovna i kulturno-prosvjetna institucija zadrži mlade ljude… Piše Branko Nađ