Obrazovanje - preduvjet kvalitetnoga života

TEMA BROJA: ISTRAŽIVAČKI PROJEKT „O UČENJU 2014.”

Obrazovanje - preduvjet kvalitetnoga života

Spoznaje o navikama učenja dobivene u prvom izvještaju serije „O učenju 2014.? govore da gotovo dvije trećine učenika uči isključivo prije pismenog i usmenog ispitivanja, a više od 40 posto „često? ili „gotovo uvijek? prepisuje domaće zadaće. No, bez obzira na to, oni obrazovanje percipiraju kao preduvjet kvalitetnog života, dobrih prihoda, napredovanja pojedinca u životu i u nešto manjoj mjeri kao preduvjet bijega od siromaštva. Ovaj je rezultat konzistentan bez obzira na spol, obrazovno postignuće učenika i obrazovni status njihovih roditelja...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić...

UMJESTO UVODNIKA

Povjerenstvo spasa i nade

Kako je istina, kažu, uvijek u sredini (ili oko nje, blizu), željeli bismo izbjeći prigovore i s jedne, i s druge strane. Pisati, dakle, izbjegavajući krajnosti, opsegom optimalno, sadržajem primjereno struci i tonom usklađenim s kritičkim duhom. Samo da za to bude „štofa”! A ima li ga sada uopće kad je riječ o Strategiji, njezinu ostvarivanju? Nešto malo ima, tako reći na kapaljku, kao da su druge stvari (opet!!!) važnije... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

U tri godine ukinute su naknade uz plaću, ukinuti su mnogi dodaci na plaću i smanjeni su koeficijenti. Ukupno je velika većina radnika u javnim i državnim službama izgubili od početka krize oko 20% svojih primanja a stariji i siromašniji radnici i više. Ako se zna da je većina građana opterećena kreditima onda tih 20% smanjenih primanja znači pogoršanje stvarnog standarda svakog radnika za više od 30 do 40% jer im dio plaće odnesu rate kredita. Nadalje, ako se zna da je BDP u istom razdoblju pao za 14% tada je vidljivo da su radnici u obrazovanju zdravstvu, znanosti i državnim službama dali razmjerno daleko veći doprinos nego što je stvarni pad proizvodnje u zemlji.

Otvara se pitanje nakon novog pada BDP-a i nakon tri godine nemoći jedne vlasti gdje su učinci tih odricanja, tj. kako je to odricanje pomoglo gospodarstvu, nezaposlenima i mladima? Tko će odgovarati za politiku rezanja i kresanja koja je dovela do smanjenja agregatne potražnje, zatvaranja i neotvaranja radnih mjesta, posljedično do proračunskih manjkova te do tragedije tisuća ljudi, opće bijede u zemlji i masovnog egzodusa mladih?

Zašto valja pokazati više razumijevanja prema ovoj Vladi? / Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata

Priopćenja za javnost, 7. prosinca 2014.

MEĐU NAMA

Pravo na obrazovanje

Previđaju političari i činjenicu da ničije obrazovanje nije platila država, nego su ga platili građani, majke i očevi koji cijeli svoj radni vijek iz svojih plaća pune državni proračun iz kojega valjda mogu barem fiktivni povrat novca ostvariti kroz „besplatno? obrazovanje svoje djece. A ne da, recimo, kroz proračun moraju plaćati članarinu svim parlamentarnim strankama, koje prema demokratskim standardima na to imaju pravo. Ako je tome tako, onda bi i građani, slijedom logike, svim nositeljima vlasti trebali ispostaviti račun i tražiti da vrate plaće i sve beneficije koje su uživali dok su loše vodili državu, koja bi trebala biti „servis? i „sluga? svima nama, a ne kasica-prasica ili bankomat za zadovoljavanje potreba političara... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Program „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije?

Znanošću do konkurentnijeg gospodarstva

Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci potpisano je 19 novih ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava uz pomoć kojih će visoka učilišta i javne znanstvene organizacije s partnerima iz poslovnoga sektora dobiti više od 97 milijuna kuna za provedbu projekata industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja kao temelja za razvoj hrvatskoga gospodarstva...

• FSO: IPA projekt „Razvoj kurikulumske kulture”

Novi školski kurikulumi

U proteklih godinu dana provedene su brojne aktivnosti usmjerene na ispunjavanje temeljnog projektnog cilja – osnaživanje dionika obrazovnog sustava za djelotvoran razvoj, implementaciju i evaluaciju školskih kurikuluma u obveznom obrazovanju...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i igre s roditeljima

Djeca se najviše vole igrati s roditeljima

Uključivanje roditelja u igru ima mnogobrojne prednosti, kako za dijete tako i za mamu i tatu. No, roditelji često nemaju vremena, pretrpani su obavezama, rasporedom, brigama... Teško je u tom pretrpanom programu naći vremena i za igru s djecom. Stručnjaci zato savjetuju da se svakodnevne aktivnosti pretvore u obiteljsku zabavu…

• Razgovor: Davor Žmegač, dekan Visoke poslovne škole Libertas

Za veće izglede na tržištu

Neprestano nastojimo maksimalno jačati kvalitetu studija za naše studente te im tako omogućiti ključnu stvar – jačanje njihovih kompetencija u cilju što bržeg zapošljavanja ili pokretanja vlastitog poduzetničkog projekta…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Nastava hrvatskoga jezika: Lektira između želja i stvarnosti

Kako vratiti kulturu čitanja u školske klupe

Nastava hrvatskog jezika nije samo put za dobivanje dobre ocjene ako se pročita lektira, nauči književnost, izvježba i usvoji jezik. To je put na kojem se može naučiti lijepo izražavati, lijepo se odnositi prema obitelji, prijateljima i svima u okružju, onome školskom i kasnije u onome životnom i profesionalnom. Hrvatski jezik tako je više od predmeta, on je život... Piše Ivana Škember, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin, Trogir

• Hrvatske škole u EU Projektima: OŠ Podmurvica, Rijeka

Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav

Cilj projekta je omogućiti djeci strancima da svladaju hrvatski jezik kako bi se mogli uključiti u redoviti odgojno-obrazovni proces, da upoznaju našu kulturu i običaje te da istodobno i naši učenici, njihovi roditelji i učitelji steknu nova znanja, kompetencije i socijalne vještine koje će ih učiniti ih tolerantnijima i spremnima na suživot sa strancima... Piše Marijan Šimeg

• SŠ Marka Marulića, Slatina: Sat povijesti u Vukovaru

Putovima vukovarskih stradalnika

Završni razredi opće gimnazije Srednje škole Marka Marulića iz Slatine obišli su ključna mjesta borbe i stradanja Vukovara, grada heroja. Posjet se odvijao u sklopu terenske nastave povijesti, geografije te politike i gospodarstva. Po povratku iz Vukovara, na prvom satu Politike i gospodarstva, učenici su trebali kratko odgovoriti na tri pitanja: kako ste se osjećali, što ste saznali, što ćete pamtiti? Pišu Mirjana Drenski, profesorica povijesti i Zorislav Jelenčić, profesor ruskoga jezika i filozofije, SŠ Marka Marulića, Slatina

• Građanski odgoj u međupredmetnim korelacijama

Građansko čudo u knjigama Nade Mihelčić

Nada Mihelčić u svojim se knjigama dotaknula brojnih tema građanskog odgoja. Učenici ih iznimno dobro razumiju i usvajaju njezine poruke, a učitelji njezina djela prepoznaju kao pomoć u odgoju i odrastanju mladih generacija te usmjeravanju prema razvoju komunikacijskih vještina i građanskog odgoja... Piše Ljiljana Radovečki, školska knjižničarka, OŠ „Vukomerec”, Zagreb

REGIJA

• Bosna i Hercegovina: Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti

Ministar ugostio mlade političke lidere

Akademija za političke lidere provodi se već osmu godinu s ciljem edukacije mladih predstavnika različitih političkih stranaka iz cijele Bosne i Hercegovine, a mladi političari u okviru jednogodišnjeg programa stječu znanja i vještine nužne za angažman u javno-političkom životu... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• UNICEF: Prije 25 godina donesena je Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta

Je li svijet postao bolje mjesto za djecu?

Prije 25 godina sigurno je postojao moralni pritisak da se Konvencija potpiše. Razlog je tomu što je javnost svugdje u svijetu posebno osjetljiva kada se radi o djeci i zato što je entuzijazam za dječje projekte lakše mobilizirati nego humanitarnu pomoć za izbjeglice. Međutim, ostvarivanje dječjih prava u svakodnevici zahtijeva trajni napor... Prema UNICEF-u priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | SMART - tehnika postavljanja ciljeva / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Volontiranje (1) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Jesu li razgovori i teme sa školskog odbora poslovna tajna / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Kopiranje, plagiranje ili krađa / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Tehnološki potpomognuto učenje stranih jezika / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kako se smiriti bez uzimanja lijekova / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Slatina: Srednja škola Marka Marulića | Maturanti u Hrvatskom saboru

• Kuna Pelješka: OŠ Kuna | O čemu govorimo kada govorimo o ljubavi

• Petrinja: HPD «Slavulj» | Čak 250 pjevača obilježilo 150 godina postojanja

• Velika Gorica: OŠ Eugena Kumičića | Veliko srce za Vukovar

MEDIJI           

• WEB | Puž u školi, za život http://www.udrugapuz.hr/Snailinschool.htm

• TV | Rasprave o obrazovanju - „u ništa” (Otvoreno / HRT1)

• KAZALIŠTE | Anđeli imaju krila, zar ne? Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb

• KNJIGE | Joža Skok, Garestinski gartlic rieči, Tonimir, Varaždinske Toplice, 2014.

• ČASOPISI | ABC tehnike, Metodički obzori, Motrišta

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Disciplinarni zakon za hrvatsko-slavonske preparandije / Glede obćenoga načina življenja -  Glede zabavah (1863.)
[…] § 22. Već pri dolazku svom u učiteljište, ima svaki stranjski pripravnik nastojati, da se u čestitih i poštenih kucah naměsti.

Ravnatelj, kateketa i učitelj preparandie imati će paziti, da se nebi koji pripravnik hotomice ili nehotice naměstio u takovih kućah, koje su glede ćudorednosti ili domaćeg reda i mira u zlom glasu. Zaoto će imati svaki pripravnik već pri svom dolazku ravnatelju preparandije prijaviti, u kojoj se je kući nastanio, a svoje stanovanje neće nikada prije proměniti, dok tu proměnu ravnatelju preparandije objavio nebude.

§ 23. Kadagod učiteljski pripravnici na javno kakovo město dojdu, osobito su dužni, kako u odělu, hodu, dèržanju, tako i u cělom izvanjskom ponašanju takovi se ukazati, da se odovud na njihovu ćudorednost i izobraženje zaključiti može. Čistoća i pristojnost, kano znaci višjeg izobraženja, mladića preporučuju, i zato su svakomu u svakoj struci neobhodno potrebne na toliko, da se čistoća i red na najmanje stvari protezati ima. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Škole, Napretka, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Javna nastava u Rimskom Carstvu [III.]/ Gaston Boissier [1898.]

REPORTAŽA | ČETIRI DESETLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA PREČKO, ZAGREB

Poraslo je povjerenje roditelja u vrtićke djelatnike

Razvoj predškolskog odgoja u Hrvatskoj išao je u smjeru povećavanja broja stručnih suradnika koji rade izravno s odgajateljima i roditeljima. Danas su roditelji, unatoč brzini vlastitog življenja, spremni tražiti za svoje dijete mnogo više, spremni su od nas tražiti više, pa i prigovoriti nam u većoj mjeri. To pokazuje veliko povjerenje, smatra ravnateljica Ljiljana Šarić… Piše Branko Nađ