Obrazovanje uvrstiti među političke prioritete

TEMA BROJA: ISHODI I UČINCI UČENJA U ZEMLJAMA OECD-A

Obrazovanje uvrstiti među političke prioritete

Brojna istraživanja pokazuju da su osobe s visokim obrazovnim postignućem općenito boljega zdravlja, da su društveno aktivnije, imaju bolju stopu zapošljavanja i veća relativna primanja. Bolje sposobnosti u vještinama kao što su pismenost i računanje također se uočljivo povezuje s višim stupnjevima formalnog obrazovanja. Iako su razlike među spolovima u obrazovanju sve manje, pojavljuju se neke nove razlike: mnogo je veća vjerojatnost da će mladići imati slabije vještine i slabiji akademski uspjeh u društvenim znanostima nego djevojke; djevojke istodobno i dalje čine manji udio u studentskoj populaciji u tercijarnom i daljnjem obrazovanju u području matematike, fizike i računalstva... Priredili Ivana Brozić i Ivan Rodić...

UMJESTO UVODNIKA

Poticaju otvaranju stručnih, kritičkih rasprava

Držeći da Školske novine mogu i moraju biti relevantna javna tribina za rasprave o pitanjima našega odgojno-obrazovnog sustava, u vjeri da otvaramo i širimo mogućnosti demokratskog i stručnog izražavanja raznih (i različitih)pogleda o tome kakvo nam je školstvo i kakvo bi imalo biti, uporno smo s ovoga mjesta pozivali čitatelje da nam se pridruže dajući svoj prinos artikuliranju u onoga što nedvojbeno jest i moralo bi biti javo dobro i nacionalni interes prvorazredne važnosti. Kvalitetno obrazovanje! Ono s uporištem u znanstvenim spoznajama, na tragu ponajbolje vlastite tradicije, sukladno suvremenim okolnostima, s obilježjima nacionalnog identiteta te za dobrobit pojedinaca i hrvatskoga društva u cijelosti. I da se o tome, koliko god je to moguće, postigne široka suglasnost svih ključnih (i zainteresiranih) javnih, društveno odgovornih i mjerodavnih čimbenika.

To usmjerenje, uz uvažavanje slobode i pluralizma mišljenja, pokazujemo i prilozima u ovom broju Školskih novina… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Nadom ispunjenu budućnost u sadašnjosti kuju muškarci i žene koji su pravedni, čestiti i kadri ustrajati za zajedničko dobro, ono „zajedničko dobro” za kojim u dvadeset i prvom stoljeću ne raste potražnja na tržištu. Iskustvo nas uči da svaki put kad tražimo kolosijek povlastica ili pogodnosti za malobrojne na štetu dobrobiti svih, prije ili kasnije život u društvu postaje plodnim tlom za potkupljivost, trgovinu drogom, isključenje različnih kultura, nasilje, pa čak i trgovinu ljudima, otmice i smrti, uzrokujući patnju i usporavajući razvoj. […]

Usmjeravateljima društvenoga, kulturnoga i političkoga života osobito pripada zalagati se da se svim građanima pruži prilika da budu dostojni pokretači svoje sudbine, u svojoj obitelji i u svim područjima u kojima se razvija ljudska društvenost, podupirući djelotvoran pristup nužnim tvarnim i duhovnim dobrima: odgovarajućem stanovanju, dostojanstvenomu radu, hrani, stvarnoj pravdi, djelatnoj sigurnosti, zdravomu okolišu i miru.

To nije samo posao zakona koji zahtijevaju uvijek nužna posadašnjenja i poboljšanja, nego i žurne izgradnje (odgoja) osobne odgovornosti svakoga pojedinca, uz puno poštovanje drugoga, kao suodgovornoga u zajedničkoj stvari promicanja nacionalnoga napretka. […]

Papa Franjo, na početku apostolskoga posjeta Meksiku, 13. veljače 2016. (prev. s kastilskoga P. M. Radelj)

Portal Vjera i djela (http://www.vjeraidjela.com), 14. veljače 2016.

AKTUALNO

• Vinkovci: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Potpisan ugovor o radu Centra za znanstveni rad

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Zvonko Kusić i gradonačelnik Grada Vinkovaca Mladen Karlić potpisali su u utorak, 9. veljače, Ugovor o djelovanju Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, punih 47 godina nakon njegova osnutka. Na svečanom potpisivanju ugovora uz akademika Kusića bili su i potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić, tajnica HAZU Marina Štancl, voditelj Centra akademik Slavko Matić te upraviteljica Centra dr. sc. Anica Bilić, a uz gradonačelnika Karlića bili su i zamjenik gradonačelnika Ivan Bosančić te pročelnik Upravnog odjela za kulturu i turizam dr. Mario Banožić...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

«Sve što treba znati, naučio sam još u vrtiću»

Svi zajedno susrećemo se s istim dilemama, problemima, s više ili manje uspješno odrađenim projektima i ciljevima. Nijanse su tek u financiranju sustava: državna ili lokalna vlast. Što je povoljnije, često ovisi o samom geografskom položaju odgojnih i obrazovnih ustanova i vrhu piramide državnih, gradskih ili općinskih čelnika... Piše: Ranka Đunđenac, ravnateljica Dječjeg vrtića Ivanić Grad

• Zagreb: Forum za slobodu odgoja

Prevencija nasilja u školama je nužnost

Programi prevencije nasilja u školama nužni su te da je potrebno raditi s roditeljima, učenicima i učiteljima…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i pasivno pušenje

Djeca imaju pravo na zrak bez duhanskog dima

Kako navode stručnjaci, oko 55 posto djece čiji roditelji puše postat će i sami pušači, jer je roditelj prvi uzor svojem djetetu. No, čak i kad bi vaše dijete bilo u preostalih 45 posto, ako pušite, izlažete ga ozbiljnim zdravstvenim rizicima pasivnog pušenja…

• Razgovor: Žarko Bošnjak, viši savjetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje

Kredit za popravni ispit ne postoji

Teško onom tko podcijeni stručni i moralni integritet naših učitelja i nastavnika, jer u svim dosadašnjim teškim iskušenjima i pedagoškim eksperimentima izašli su kao vertikala zdrava razuma. Ako moramo ići u reformu, a moramo, tada voditelji i odgovorne osobe moraju biti svjesni razine svoje odgovornosti...

• Nadareni učenici u njihovi mentori: Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb

Umjetničkim izražajem do uspješnosti

Nismo očekivali nagradu. U stvari, nisam imao nikakva očekivanja. Trudimo se redovito sudjelovati na natjecanjima, međutim nisu sve teme fotografski jednako interpretativne. Ovoga puta imali smo sreće jer tema je bila „Iluzija? i tu se fotografski medij jako dobro uklapa različitim vrstama digitalne manipulacije, kaže profesor Šimunić...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• DV Cekin, Slavonski Brod: Projekt „Dinosauri” s potencijalno darovitom djecom

Biseri dječje mašte i uma

„Dijete je upijajući um” – izjavila je jednom Marija Montessori. Nije se teško s tom tvrdnjom složiti jer se u njezinu istinitost može uvjeriti svatko tko ponudi djeci kakvu aktivnost i kad vidi kojom brzinom upijaju to znanje te ga poslije primjenjuju i izmjenjuju s drugom djecom. O tome svjedoči i ova priča... Piše Sanja Pavić, magistra ranoga i predškolskoga odgoja, Montessori odgojitelj, DV Cekin, Slavonski Brod

• Gimnazija Vukovar: Dan sigurnijeg interneta

Kliknuti pametno!

U vremenu kada internet, više nego ikada prije, postaje dijelom dječjih života, a sama granica između virtualnog i stvarnog svijeta sve tanja, na nama nastavnicima je velika odgovornost i ne smijemo propustiti ni jednu priliku u kojoj možemo i moramo govoriti o odgovornoj i sigurnoj uporabi suvremenih tehnologija i interneta, prvenstveno kada se njima koriste djeca, ali i odrasli... Piše Sonja Pavlović Šijanović, profesorica informatike, mentorica, Gimnazija Vukovar

• Kurikularna reforma: Učenik – svjedodžba – kurikulum

Ne učiti mnogo, nego na mnogo načina

Kurikulum se ne može svesti na nastavni sadržaj, na ono što nazivamo inicijalno stanje sadržaja. A mnogi to čine. Kurikulum uvijek polazi od jasno definiranih ciljeva i teorijsko-konceptualnih shvaćanja o tome što i kako činiti. Kurikulum čine programi i metode, pri čemu se i sadržaj/i i tehnika i iskustva učenja i procesi učenja i izvori znanja... integriraju u cjelinu bez granica. Kurikulum implicira stanovit standard postupanja čvrsto utemeljen u psihologiji učenja i nastave te u didaktici... Piše prof. dr. sc. Filip Jelavić, izvanredni profesor u miru, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

REGIJA

• Srbija: Radionice i podrška inkluzivnom obrazovanju

Umjesto na redovnoj nastavi učiti u radionicama

Trodnevna obuka uključivala je niz predavanja na teme liderstva i javnoga govora. Pored toga obučavani su i da izrade strategiju za organiziranje raznih aktivnosti na lokalu s ciljem da se Mreža proširi novim članovima koji bi dalje radili na promociji inkluzivnog obrazovanja. Pored ove obuke, članovi Mreže prošli su i obuku za prevenciju digitalnog nasilja u sklopu projekta... Prema MPNTRS priredio Ivica Buljan

SVIJET

• UNESCO: Borba protiv rasizma i diskriminacije u nogometu

Nogomet - moćno odgojno sredstvo

Nogometni klubovi zajedno s Udrugom europskih nogometnih klubova moraju odigrati ključnu ulogu u promidžbi nogometa kao moćnoga odgojnog sredstva u borbi protiv rasizma. Mlade bi uz pomoć nogometa trebalo od najmanjih nogu poučavati o općeljudskim vrijednostima, kao što su uključivost, antirasizam i antidiskriminacija – ističe se u UNESCO-ovu izvješću o rasizmu i diskriminaciji u nogometu koje je ovih dana predstavljeno u Parizu... Priredio Ivan Rodić

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Biti moderan učitelj / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Suradnja pedagoga i razrednika / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Nadzire li Ustavni sud zakonitost rada škole / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Dućan / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Instrukcijski dizajn za masovnu uporabu / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što sve treba znati o trudnoći (2) / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: OŠ Frana Krste Frankopana | Nezaboravan ples pod maskama

• Zagreb: Akcija za sigurno služenje računalima | Zaštita na društvenim mrežama

• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Zaljubljene maškare u školi

• Klenovnik: OŠ grofa Janka Draškovića | Mala planinarska škola

MEDIJI

• WEB | Strateški ciljevi Agencije za znanost i visoko obrazovanje https://www.azvo.hr/images/stories/publikacije/AZVO-strategija-2016-2020.pdf

• KAZALIŠTE | Kazalište Žar ptica gostovalo u Švicarskoj

• KNJIGE | Hrvatski iseljenički zbornik 2016., urednica Vesna Kukavica, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2016.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Tužba vrba / prof. dr. sc. Matko Marušić
[…] Mi smo šutjeli, jer nismo znali što on od nas hoće, a nije nas puno ni bila briga. Znali smo da on to zna; rečenica je bila strašna (i blesava!) i nejasno vrlo opasna. Mene je čudio izbor vrba, očito su navedene radi rime, ali to mi nekako nije bilo dovoljno; u bezvodnoj Dalmaciji vrba praktički i nema, a nisam ih mnogo vidio ni na drugim mjestima. K tome, vrbe imaju tanke i obješene, zavinute grane, i teško je zamisliti da bi se na stabla s tako nepogodnim granama sustavno vješalo išta, a kamoli ljude, koji su razmjerno teški, a vjerujem i da se pri vješanju koprcaju i svim silama nastoje omesti taj čin. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma i Školskih novina

Logika i didaktika (ulomci, 1916.) / Stjepan Basariček

REPORTAŽA | 250 GODINA ŠKOLSTVA U OGULINU / OŠ Ivane Brlić Mažuranić

Oblikovanje zrele i humane osobe važnije je od medalja s natjecanja

Aktivno su počeli s pripremama za proslavu važnih obljetnica: 250 godina školstva u Ogulinu, proslavu Dana škole 18. travnja, 25. obljetnicu preimenovanja škole i 125. godina izgradnje školske zgrade koja je nastala na prijedlog prvog hrvatskog bana pučanina, Ivana Mažuranića, velikog ilirca i pjesnika, 1891. godine, djeda slavne spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić… Piše Branko Nađ