Odgojem i obrazovanjem do nulte tolerancije prema korupciji

TEMA BROJA: KORUPCIJA U HRVATSKIM SREDNJIM ŠKOLAMA

Odgojem i obrazovanjem do nulte tolerancije prema korupciji

Moglo bi se reći da prepisivanje na testu, lažiranje ispričnica, opravdavanje neopravdanih izostanaka učenika od strane njihovih roditelja, sitni darovi učiteljima na kraju školske godine uistinu izgledaju smiješno u usporedbi s milijunskim iznosima u pravim korupcijskim aferama. Međutim, u priči o percepciji sitne korupcije i neetičnoga ponašanja u našim srednjim školama valja krenuti od premise da i najveća korupcija počinje poklonjenim buketom cvijeća ili bombonijerom... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govori Mario Bajkuša...

UMJESTO UVODNIKA

Vjerovati da nam ne muljaju?!

Sadašnja očekivanja s motrišta/okružja našega školstva (i obrazovanja općenito) možda bi se najbolje moglo opisati pod naslovom Vrijeme neizvjesnosti.

Jer, neizvjesno je koju će ikakvu obrazovnu politiku voditi nova hrvatska vlada!? Ne znamo (dok ovo pišemo) tko će (nam) biti ministar i koje će osobe biti u njegovu, dužnosničkom timu!? Bit će oni, kažu, stručnjaci. OK, da i to vidimo! Pa da iskusimo, i mi i oni, koliko stručnjacima treba vremena da se „snađu” na novoj dužnosti, i da vidimo koga će pritom uvažavati (ili „uvažavati”) kao sugovornika, mogućega suradnika…… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Mislim da se preuveličava potencijal za uštede u sustavu obrazovanja. Nešto se može postići racionalnijom mrežom škola, nešto programskim financiranjem visokih učilišta, ali ne treba očekivati stotine milijuna kuna. Stalno se govori o uštedama u sustavu, a već je sad postotak BDP-a koji država ulaže u obrazovanje i znanost pri samom dnu Europe. […] Pazite, mi plaćamo samo za kamate na dug više nego na znanost i obrazovanje zajedno. […] Nadam se da će napokon doći vrijeme kada će se na ulaganje u obrazovanje i znanost gledati kao na ulaganje u budućnost i razvoj ove države, a ne kao na stalnog klijenta za rezove. […] Ne vidim kako dalje uštedjeti, osim ako, na primjer, iz mreže ne počnemo isključivati školu po školu, fakultet po fakultet…

Dr. sc. Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta (na odlasku)

Jutarnji list, 18. siječnja 2016.

MEĐU NAMA

Kako izabrati ministra

Je li sve njih netko pitao u proteklih četvrt stoljeća koga bi oni željeli za ministra, a podsjećam da smo od 2004. godine na ovamo kao ministre obrazovanja i znanosti imali čak trojicu medicinara, pa onda zvuči više kao neslana šala da nam je obrazovanje u takvom stanju da mu jedino mogu pomoći liječnici, a ne školnici. I zato, koliko god se nekome činila bizarnom ideja braniteljskih udruga da njihovi članovi na neki način odlučuju o tome tko će biti njihov ministar i da budu svojevrstan filter za procjenu kvalitete predloženih kandidata – premda to nije u duhu pluralne demokracije u kojoj se znaju principi slaganja izvršne vlasti – možda ne bi bilo loše tu novost uvesti barem u izbor ministara za neke krucijalne resore... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Udruga građana Programerko

Informatičko opismenjavanje najmlađih

Stručni predavači-volonteri u prve četiri sezone poučavali su više od 400 osnovnoškolca kako na zabavan i jednostavan način izraditi interaktivne priče, animacije ili igre u alatu Scratch. Uoči početka ovogodišnje radionice Udruga Programerko održala je predavanje za zainteresirane učitelje i nastavnike o dosadašnjim radionicama. Predstavljena su iskustva stečena u protekle četiri godine, predstavnici Udruge su odgovarali na pitanja zainteresiranih učitelja, a dio njih je ostao vidjeti i praktičnu primjenu prikazanog na prvoj ovogodišnjoj radionici...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

Moje londonsko iskustvo: nije kod nas ni tako loše!

Naše učitelje često muči njihov društveni status i plaća. Ravnateljica privatne osnovne škole u Londonu rekla nam je da je status učitelja u UK vrlo nizak, ne cijeni ih se niti poštuje u društvu. Mjesečna plaća je oko 1800 funti, što je vrlo mali iznos za njihove cijene osnovnih životnih potreba... Piše: Zvjezdana Krip, ravnateljica OŠ „Dobriša Cesarić?, Požega

• Okrugli stol: „Mjesto medijske pismenosti u hrvatskom školstvu”

Medijska pismenost je važna, ali bez obveznog predmeta

Neki od aspekata medijske pismenosti našli su svoje mjesto u drugim predmetnim kurikulumima poput Hrvatskog jezika, Likovne kulture ili Informatike. Isto tako, cijeli kurikularni sustav otvoriti će mjesto većem broju izbornih predmeta i slobodnih aktivnosti, gdje će svoje mjesto zasigurno naći i medijska pismenost…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i odbijanje hrane

Strpljivošću do dječjeg apetita

Stručnjaci u slučajevima odbijanja hrane navode kako propušteni obrok ne će naškoditi zdravom djetetu. Treba skloniti nepojedenu hranu bez komentara, te ne forsirati dijete da je pojede. Ponuditi zdravu užinu kroz nekoliko sati. Ako dijete ne želi probati nove namirnice, treba nastaviti nuditi novu hranu, kao i onu koju je dijete već odbilo probati. Djeci je ponekad potrebno da hranu fizički dodirnu, te je tako upoznaju, prije nego što je zapravo pokušaju pojesti…

• Hrvatski zavod za zapošljavanje: Za što se školovati u 2016.

Stipendijama privući mlade u deficitarna zanimanja

Krajem svake godine Hrvatski zavod za zapošljavanje objavljuje preporuke o upisnoj politici u srednje škole i na fakultete temeljene na egzaktnim pokazateljima potreba tržišta rada…

• Nadareni učenici u njihovi mentori: I. gimnazija, Split

Gimnazija puna oskarovaca

„Oskara znanja za mene kao učenicu doista mnogo znači, i u smislu potvrde da se učenje i rad itekako isplate, i u smislu daljnje motivacije za nova postignuća u školovanju. Primanje Oskara znanja učeniku je uvijek dokaz da se njegovo znanje cijeni i vrjednuje, te ga potiče da u svom daljnjem radu bude jednako ustrajan. Oskar znanja je potvrda uspjeha postignutih na natjecanjima”, kaže nam Karla Radovniković, učenica četvrtog razreda I. gimnazije iz Splita…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Učenici s teškoćama u razvoju: Edukacijska integracija u redoviti srednjoškolski sustav

Motivacija je često važnija od samih mogućnosti i sposobnosti

Edukacijska integracija učenika s teškoćama u razvoju provodi se u Republici Hrvatskoj već godinama i vrlo je složena. Nastavnici moraju djelovati kako na proces učenja, tako i na organizaciju razreda te na način komunikacije s učenikom. Usklađivanje kriterija i provedba edukacijske integracije, kao i nastavnoga procesa općenito, ostaje i dalje izazov s kojim se treba suočiti i koji mora biti predmetom odgovarajućega stručnog proučavanja, a time i jasno postavljen unutar same kurikularne reforme... Piše mr. sc. Mirela Pal, prof. engleskoga jezika i književnosti i prof. hrvatskoga jezika i književnosti, Prva ekonomska škola, Zagreb

• Suvremena škola: Prilog projektnoj nastavi

„S kim si, takav si!”

Malo je dijete u najranijoj životnoj dobi poput spužve: bacite li spužvu u čistu vodu, napije se čiste vode, ako je bacite u prljavu vodu, onda će se napiti prljavštine. Stoga samo u uljuđenom društvu uvijek možemo naći dovoljno „čiste vode”. Ne rađaju se zločesta djeca, već se postupno stvaraju lošim odgojem... Piše Ivan Cerovec, pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice

• Izazovi odgoja u dječjem vrtiću: Učeća komunikacija odgojitelja i djeteta

Umijeće razgovora u kvalitetnom razgovoru

Razvoj dobre komunikacije pitanje je koje je teško pretvoriti (samo) u pitanje tehničke vještine postavljanja korektnih pitanja, već se radi o iskustveno promišljajućem razvoju umjeća koje svoje ishodište ima u gradnji dobroga odnosa djeteta s odgojiteljem s kojim dijete želi komunicirati i osjeća se slobodno u razgovoru, s odgojiteljem koji ne opterećuje, nego inspirira. Dobra komunikacija proizlazi iz općega kvalitetnog ozračja življenja djeteta u predškolskoj ustanovi... Piše Željka Pintar, magistra preškolske edukacije, Dječji vrtić Kustošija, Zagreb

• IKT u nastavi: Programiranje u nastavnim planovima i programima

Digitalna pismenost već od malih nogu

Poznata je izreka „ Koliko jezika govoriš toliko ljudi vrijediš”. Međutim, u doba informacijsko-komunikacijske tehnologije, uz poznavanje stranih jezika nužno je, ako ne i obvezatno, poznavanje i programskih jezika, jer programiranje kao digitalna vještina predstavlja novu pismenost koju je potrebno učiti od malih nogu baš kao što učimo čitati, pisati i računati... Piše Sanja Pavlović Šijanović, učiteljica informatike, savjetnica, Gimnazija Vukovar

REGIJA

• Srbija: Putujuće znanje

Znanstveni kamion Centra za promociju znanosti

Najznačajniji dio programa u Znanstvenom je kamionu. A koliko vidimo, najzastupljeniji je onaj koji se odnosi na školske radionice i rad s našim osnovcima. Dodatni sadržaji, interakcija i znanje koje ovdje učenici mogu steći pomoći će i nastavnicima u njihovu daljem radu, rekao je ministar Verbić nakon obilaska Znanstvenog kamiona... Prema MPNRTS priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Francuska: Kamo poslije položene mature?

Sveučilište više nije „tvornica nezaposlenih”

Gotovo devet od deset francuskih studenata sa sveučilišnom diplomom nalazi posao u prosjeku dvije i pol godine nakon diplomiranja i to najčešće s punim radnim vremenom. Međutim završeni studenti visokih škola još se brže brže zapošljavaju nego njihovi kolege sa sveučilišnom diplomom – 92,7 posto završenih studenata visokih škola posao nađe u prosjeku za samo 12 do 15 mjeseci... Piše Séverin Graveleau

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Pozitivna psihologija u školskoj praksi / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Provedba školskih natjecanja / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Odlazak u mirovinu i pravo na godišnji odmor / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Spužva Bob Skockani i Patrik / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Osjetilni podražaji u digitalnom učenju / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kako hranu sačuvati od kvarenja? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Poreč: Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića | Poučno putovanje u Luksemburg

• Zagreb: Škola za primalje | Božićni sajam ručnih radova

• Osijek: Učenički dom «Hrvatskog radiše» | Održani tradicionalni seminari

• Sesvete: Dani svjetlosti u Gimnaziji | Uloga svjetlosti u životu čovjeka

MEDIJI

• WEB | Obrazovni proračuni europskih država https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Publications:National_Sheets_on_Education_Budgets_in_-_2015

• IZLOŽBA | Svečana dodjela nagrada Lidice 2015.

• KNJIGE | S. Marija od Presvetog Srca Anka Petričević, Ti si me zvao, autobiografija, Symposion, Split, 2015

• ČASOPISI | Matka, Lađa

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Djetinjstvo proživljeno u izbjeglištvu / akademkinja Anica Nazor
[…] Moje je školovanje obilježeno ratom, zapravo izbjeglištvom. Kao šestoipolgodišnja djevojčica s obitelji sam 27. srpnja 1941. (Dan ustanka!) morala izbjeći iz rodnih prekrasnih Potoka, željezničke postaje na Šipadovoj šumskoj pruzi u zapadnoj Bosni na kojoj je radio moj otac Josip. Iz Potoka smo noću, zajedno s još nekoliko obitelji, goloruki i pješice bježali preko Ribnika, nekako se domogli Prijedora i napokon Knina, odnosno sela Suknovci nedaleko od Knina (između Knina i Oklaja), gdje su živjeli moji ujaci i baka. Otac je uspio dobiti posao na željeznici u Kninu, a mlađa sestra Jelka i ja smo više bile u Suknovcima nego u Kninu, gdje su u jednoj sobi živjeli mama i tata, te sestra Marija koja se rodila koncem 1942. godine. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma i Školskih novina

Školstvo u Istri (ulomak, 1894.)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA OŠ DAVORINA TRSTENJAKA, ZAGREB

Veća kreativna sloboda i nove tehnologije u nastavi

Već pedesetak godina vježbaonica smo Učiteljskog fakulteta, četrdesetak godina vježbaonica Filozofskog fakulteta, bili smo i vježbaonica PMF-a. Dakle, ne može škola biti loša ako smo ovdje odradili na stotine uzornih predavanja za studente te ih pripremali za „ulazak” u sustav, smatra ravnatelj Darko Cindrić… Piše Branko Nađ