Pripremamo sadržaj…
Svjetski gospodarski bum s početka ovoga tisućljeća doveo je do toga da su inovacije postale glavna izvozna roba koja se izvozila u brojne zemlje s brzorastućim gospodarstvima ili u zemlje u razvoju. To je razdoblje obilovalo brojnim politikama u području znanosti, tehnologija i inovacija kao i dugoročnim ambicioznim razvojnim planovima („vizijama”) u cijelome svijetu. Međutim, gospodarska kriza imala je za posljedicu usporavanje gospodarskoga rasta i rezanje proračunskih izdvajanja, zbog čega je postalo znatno teže osmišljavati i provoditi u djelo učinkovite politike na području znanosti i inovacija. Danas svjetska zajednica mnogo opreznije gleda na budućnost, a održivi razvoj postaje glavni izazov i zadaća za sva svjetska gospodarstva... Priredio Ivan Rodić
Ako je suditi po očitovanjima dviju najvećih domaćih političkih stranaka (s koalicijskim partnerima) glede reformskih prijedloga Mosta nezavisnih lista, s osobitim zadovoljstvom bismo mogli zaključiti da nam se „prijeti” postizanjem političke suglasnosti, u Hrvata/Hrvatskoj tako rijetkoj, o nizu važnih pitanja u području obrazovanja i znanosti.
Odgovori koalicije Hrvatska raste učestalo bijahu Slažemo se, a s drug strane – tko bi rekao? – Domoljubna koalicija čak je pojačavala suglasnost izričajem Da, slažemo se.
Prvi dojam – idealno, tako reći, baš su im se pogledi/stavovi podudarili, kako i treba kad je u pitanju javno/opće dobro.
Pomnije pak iščitavanje i dublja analiza dotičnih očitovanja, s onu stranu možebitnih stranačkih taktiziranja i tome primjerenih lukavstava, mogla bi uputiti što na stanovita nesuglasja, što na izostanak jasnog, pa i obvezujućeg stava „razvodnjavanjem” problematike… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Gospođo predsjednice,
ovih dana mediji nas obavještavaju da se natječete za upis na doktorski studij jednog doktorskog programa Sveučilišta u Zagrebu. […]
Ponosan sam da Hrvatska ima predsjednicu koja, zapravo, živi dva života. Birači su vas izabrali da budete predsjednica države, koja ima što raditi 24 sata dnevno i 7 dana tjedno. Uz tako ispunjeni predsjednički život vi imate još jedan, u kojem nalazite vremena i za studiranje. Vi ste, nadam se, posve svjesni da je i doktorski studij (nastava, seminarski radovi, konzultacije, testovi, ispiti) odnosno znanstveno istraživanje radostan, ali i mukotrpan „full time job”, u kojemu počesto, ni 24 sata dnevno nije dostatno za obaviti planirano.
Dr. sc. Gvozden Flego u Otvorenom pismu predsjednici RH
Jutarnji list, 29. studenoga 2015., str. 4.
Prema izjavama ministra rada, došao je na naplatu sporazum s odgođenom primjenom i prema njemu osnovica za obračun plaća za oko 240 tisuća djelatnika u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi automatizmom morat će pratiti rast BDP-a te nema načina da ga bilo koja Vlada raskine, a da istodobno ne riskira na tisuće sudskih tužbi koje će zasigurno izgubiti. To je svakako dobra vijest za sve zaposlene u spomenutim sustavima, ali ne tako dobra za državni proračun, jer bi za isplatu šestpostotnog povećanja na godišnjoj razini u proračunu trebalo osigurati oko 1,8 milijardi kuna, odnosno oko 150 milijuna kuna mjesečno. Iz trenutno tehničke Vlade poručuju da tog novca nema... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• MZOS: Državna nagrada za sport „Franjo Bučar?
• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)
• Zagreb: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i roditelji na službenom putu
• AZOO: Webinar «Pisci na mreži»
• Nadareni učenici i njihovi mentori
„Iznimna je čast dobiti priznanje poput Oskara znanja. To je potvrda za sav uloženi trud tijekom školske godine i ostvareni uspjeh. Lijepo je što se takvo događanje organizira. Svi uspješni učenici zaslužuju priznanje. Na taj način država podupire mlade na daljnji rad i ulaže u svoju budućnost?, govori Mirko Duvnjak, učenik drugog razreda Prirodoslovne škole Vladimir Prelog, dobitnik Oskara znanja na nastavnom području kemije. Njegova profesorica Daniela Cinčić ističe kako je Oskar znanja formalno priznanje za uspjeh koji mentor postiže u radu s učenicima, ali i pravo zadovoljstvo za uloženi trud i rad…
• OŠ prof. Franje Viktora Šignjara, Virje: Mjesec školskih knjižnica
• Škola i društvo: Školske knjižnice u sustavu odgoja i obrazovanja
• Nastava književnosti: Otvoreni metodički sustav u nastavi u mlađim razredima osnovne škole (2)
Cilj je nastave književnosti da učenik zavoli čitanje, da postane obrazovani čitatelj koji će uživati u toj aktivnosti, jednom riječju cilj je nastave književnosti – odgojiti čitatelja. U mlađim razredima ne počinjemo ni iz čega već samo nastavljamo tamo gdje se stalo u predškolskome razdoblju. Kako bi taj prijelaz u školsko odgajanje čitatelja bio prirodan i spontan, potrebno je nastavu u mlađim razredima što više provoditi u obliku otvorenoga nastavnoga sustava... Pišu doc. dr. sc. Vladimira Velički, doc. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan, nositeljice kolegija Metodika hrvatskoga jezika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• BiH: Dan europskog naslijeđa u Livnu
Cilj manifestacije, koju organizira Federalno ministarstvo kulture i sporta, jest upoznavanje najširih slojeva društva sa značajem čuvanja, zaštite, prezentacije i promocije kulturnoga naslijeđa, uz edukaciju o tome da su nacionalna kulturna naslijeđa europskih zemalja dio i zajedničkog kulturnog naslijeđa... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan
• Obrazovanje u Finskoj: Školski kurikulum i kreativnost na djelu (1)
Finski je parlament 1963. godine donio ključnu odluku o tome da su javno školstvo i dobar obrazovni sustav najbolji način gospodarskog oporavka zemlje. U praksi je to značilo da je svaki učenik imao mogućnost besplatnoga i kvalitetnoga školovanja. Krajem sedamdesetih godina Finska čini sljedeći ključni korak u jačanju kvalitete nacionalnoga obrazovanja – značajno podižući društveni položaj nastavnika i njihov obrazovni status... Piše Zdenka Blaslov, profesorica savjetnica
• PSIHOLOGIJA | U kakvom se okružju školuju djeca / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Školske aktivnosti u prosincu / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Kada je ravnatelj oslobođen obveze polaganja stručnog ispita / Olivera Marinković, dipl. iur.
• RIJEČ | Devedeseti rođendan Stjepana Babića / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Čarobni štapić zvan informatika / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Kako i kada kontroliramo kolesterol? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Nova Gradiška: Gimnazija | Humanitarne akcije za potrebite
• Koprivnica: Knjižnica i čitaonica «Fran Galović» | Niz zanimljivih aktivnosti
• Barban: OŠ Jure Filipovića | Poticanje čitateljske kulture kreativnim radionicama
• Petrovsko: OŠ Antuna Mihanovića | Mjesec hrvatske knjige
• WEB | Za brže promjene u informatičkom obrazovanju http://eskills.hr
• KAZALIŠTE | Premijera predstave Stoliću, prostri se u Dječjem kazalištu Dubrava
• KNJIGE | The Glory and Fame / Dike ter hvaljen’ja – dvojezična antologija hrvatske renesansne književnosti, priređivači Vladimir Bubrin i Vinko Grubišić, Hrvatska akademija Amerike / Croatian Academy of America, New York, 2015.
• ČASOPISI | Modra lasta, Smib
Stručna osposobljenost naših nastavnika, kvalitetna oprema naših školskih kabineta, te simulatori za željeznički promet omogućili su da škola postane ovlašteni centar za osposobljavanje strojovođa za domaće i strane prijevoznike, ističe ravnatelj Darko Jurković… Piše Branko Nađ