Pripremamo sadržaj…
Obrazovanje je, kao i svaki drugi javni sektor, složeno područje, a takvim ga posebno čine njegove četiri dimenzije: različitost razina (lokalna, regionalna, nacionalna u mnogim zemljama); sve izraženija raznolikost društava, kako u demografskom sastavu tako i u vrijednostima i identitetima; sve veći broj obrazovnih dionika koji izražavaju svoje želje te sve izraženija apriorna uvjerenja vezana uz osobne identitete i iskustva, ali i uz ono što se očekuje da bi obrazovni sustav trebao pružiti... Priredila Ivana Čavlović, surađivali Anđelko Jelin i Ivan Rodić
U prošlom broju Školskih novina, na ovom mjestu, želeći ažurno informirati naše čitatelje o odlukama iz sfere obrazovne politike, među prvima smo, iscrpno, prenijeli izvješće Vlade RH o formiranju, sastavu i zadaćama novoga Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, tijela što pri Uredu predsjednika Vlade koordinira i prati ostvarivanje Strategije.
U medijskoj Hrvatskoj ta je vijest, dakako, imala odjeka, mjestimice i uz komentare na temelju nekih selektivnih i površnih prebiranja po dijelovima biografija pojedinih članova Povjerenstva. Pritom, kao da se – po nekom perverznom nagonu – namjeravao problematičnim (spornim) prikazati odabir članova Povjerenstva te time iskazati sumnja u smisao i djelotvornost novoga Povjerenstva…... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Na 17. mjestu smo u EU po broju osoba koji su završile neke od škola ili fakulteta iz područja STEM. Naš obrazovni sustav, što nije novost, je trom i ne prati suvremena kretanja znanosti i tehnologije. [...]
Akcije oko uvođenja robota u nastavu već od prvog razreda osnovne škole imaju ulogu motivacije za tehniku, iskazivanje kreativnosti, učenje novoga kroz osobni rad. Stječu se početni temelji za „robotsku pismenost“. Mladima se na zanimljiv način kroz robotiku mogu približiti znanja iz automatike, elektronike, senzorike, mehanike i informatike (STEM) te poticati njihovu kreativnost i inovativnost. Kasnije će se kod starijih učenika kroz nastavu produbljivati ta znanja.
Što se tiče nove uloge robota kao nastavnika ili asistenta u edukaciji, oni su dobrodošli i mogu znatno pomoći u učenju, ali sigurno još ne mogu utjecati na psihički i emocionalni razvitak mladih jednako kao nastavnici.
Dr. sc Gojko Nikolić (u raspravi Robotska edukacija: „Robotska pismenost” ante portas?)
Andragoški glasnik, vol. 20, br. 1-2, prosinac 2016. (dostupno na hrcak.srce.hr)
• AZOO: Poučavanje i učenje o holokaustu
• Ravnateljsko motrište
• Omiš: Stručni skup za profesore francuskog jezika
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: DV Zipkica, Zabok
• HAZU: Predavanje o znamenitom Šibenčaninu
• Nadareni učenici i njihovi mentori: Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću, Zabok
Oskar znanja za mene znači iznimnu čast i posebno priznanje kvalitete mog rada i truda te posebnu nagradu za sav uložen trud. Uz to donijet će mi određene prednosti i olakšice, jer će moj rad biti priznat kao završni rad na kraju mog srednjoškolskog obrazovanja, čime će mi ostati više vremena za ostale obaveze i aktivnosti, rekla je Eva Novak, učenica Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću iz Zaboka, koja je Oskara zaslužila na natjecanju-izložbi likovnih uradaka. Oskara znanja dobio je i Stjepan Horvat za ostvarenja na glazbenim natjecanjima iz harmonike, koji pak ističe kako je dobitak Oskara znanja za njega potvrda da ima smisla ono čime se bavi i da se isplatio sav trud koji je uložio kako bi bio što bolji u svom području…
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Uloga odgojitelja u podržavanju dječjega likovnog stvaralaštva
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Uvođenje darovite djece u svijet znanosti
• Škola i zdravlje: Odgoj za očuvanje zdravlja i promicanje zdravoga načina života
Potpuna ravnoteža čovjeka jest i potpuno zdravlje. Tijekom života često moramo mijenjati ponašanje kako bismo poboljšali emocionalno zdravlje. Ljepota, ugodnosti, ljubav, osobna sreća, primjeran odgoj, ugodna obitelj, mir… sve su to poticaji koji pridonose zdravlju, a neugodnosti, mržnja, tuga, nesreće, loš odgoj, ratovi… samo narušavaju zdravlje. Koliko škola može pomoći u potrazi za tom ravnotežom? Mnogo! Piše Ivan Cerovec, pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice
• Europska unija: Informacijsko-komunikacijske tehnologije
U Europskoj uniji radi gotovo osam milijuna stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) ili 3,5 posto ukupnog broja zaposlenih, pokazuju europske statistike. Profesijom dominiraju muškarci i visoko obrazovani ljudi – osam od deset IKT stručnjaka u Europskoj uniji su muškarci, a šest od deset imaju fakultetske diplome. U posljednjih pet godina u EU je zaposleno gotovo milijun i po IKT stručnjaka... Prema EurActiv.com priredila Ivana Čavlović
• PSIHOLOGIJA | Kako se nositi s brzopletim učenikom / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PRAVO | Izrada i obrana završnog rada u srednjoj strukovnoj školi / Olivera Marinković, dipl. iur.
• FINANCIJE | Pravo učiteljice u produženom boravku na jubilarnu nagradu / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
• Zagreb: PGEŠ Katarina Zrinski | Donacija za štićenike Kuće sv. Franje
• Bjelovar: IV. osnovna škola | Čitamo mi... u bjelovarskim školama
• Gvozd: Osnovna škola | Mali humanitarci za djecu Afrike
• Budrovci: Osnovna škola | Humanitarna manifestacija «Vukovaru divni»
• WEB | Za odgovorno spolno ponašanje i prevenciju spolnih bolesti http://g.zarez.info
• GLAZBA | Jazz lab Hrvatske glazbene mladeži
• KNJIGE | Hrvatski iseljenički zbornik 2017 – ur. Vesna Kukavica, Hrvatska matica iseljenika, 2017.
• ČASOPISI | Bjelovarski učitelj, Anali za povijest odgoja
Ravnatelj Tonković ponosi se što veliki broj učenika ove škole uspješno završava i fakultete, pronalaze dobre poslove, ukratko – dobro se snađu u životu. Vjeruje da je stoga OŠ Slavka Kolara dobra odskočna daska za daljnji život, dobra komunikacija roditelja, učitelja, učenika, uprave... Recept je to za kvalitetan rad škole. Piše Branko Nađ