Osnovnoškolci: od prolaznika kroz baštinske ustanove do korisnika baštine

TEMA BROJA: MUZEJI I BAŠTINSKE USTANOVE KAO MJESTA NASTAVE

Osnovnoškolci: od prolaznika kroz baštinske ustanove do korisnika baštine

U sklopu ekskurzija i terenske nastave u osnovnoj školi se od prvog do osmog razreda posjećuju različiti brojni muzeji i baštinske ustanove i njihov je cilj, odnosno didaktičko značenje takva oblika nastave, ne samo da se o baštini saznaje i uči na mjestu njezina čuvanja, da se jače intelektualno i emocionalno doživi, nego da se učenike motivira za (kasniji) posjet muzejima i drugim baštinskim ustanovama...
Priredili Denis Vincek i Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Marijan Posarić, Žarka Vujić, Maja Zrnčić...

UMJESTO UVODNIKA

Pamet u glavu za pametne strategije

I da nije one šaljive dosjetke da će Strategija (znate već koja) biti donekle ostvarena i prije nego što tekst toga strateškog dokumenta obrazovanja, znanosti i tehnologije prođe cijelu proceduru donošenja, činjenica je da se ponegdje, „zdravo za gotovo”, odrednice te strategije podrazumijevaju u promišljanju i razradi planova promjene sustava, iako Strategija kao mjerodavan službeni dokument još ne postoji. Još malo, nadajmo se. Jer (konačno) na dnevnom je redu (29. točka) zasjedanja Hrvatskoga sabora koje počinje dan nakon izlaska ovoga broja Školskih novina... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Prioritet 2:

Poticanje strateške suradnje industrije i sustava obrazovanja, znanosti i tehnologije

• Znanja, vještine i sposobnosti ljudskih resursa predstavljaju osnovu za ostvarivanje konkurentne prednosti poduzeća, industrije i gospodarstva. Najveći doprinos razvoju industrije i gospodarstva država može dati upravo kroz kvalitetan sustav obrazovanja. Osnova za privlačenje bilo kakvih investicija, uz stabilno političko i makroekonomsko okruženje, nalazi se u dostupnosti obrazovane radne snage. Važno je da država investicije u obrazovni sustav usmjerava u područja koju su važna i nužna za buduće potrebe razvoja industrije. S obzirom na brze i učestale promjene koje se događaju u okruženju, i time stvaraju kontinuiranu potrebu za novim znanjima i vještinama, izuzetno je važno da obrazovni sustav „prikuplja” informacije iz okruženja i industrije te kontinuirano prilagođava obrazovni sustav novim potrebama za znanjem, a sve s ciljem kako bi se kroz nova znanja potaknulo i novo zapošljavanje.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. (str. 321.)

https://vlada.gov.hr, 11. rujna 2014.

MEĐU NAMA

Trebaju li učitelji visoku stručnu spremu

Uznemirila je ministrova izjava mnoge i ne samo u akademskoj zajednici. Sklon sam vjerovati da se ministar nije najpreciznije izrazio i da doista ne misli ozbiljno kad tako nešto izjavljuje, jer notorna je činjenica da svijet napreduje u svim svojim segmentima, da su potrebe djece sve veće i zahtjevnije i da na njih kvalitetno i kompetentno može odgovoriti samo visokoobrazovani učitelj koji ne samo da je diplomirao na svom matičnom fakultetu nego je i svjestan da obranom diplomskog rada za njega obrazovanje nije završilo... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Stručno usavršavanje pomoćnika u nastavi

Dijete s teškoćama često je najbolji učitelj

Novootvorena Osnovna škola Kajzerica u istoimenom zagrebačkom naselju bila je domaćinom dvodnevnog stručnog usavršavanja pod nazivom „Edukacija pomoćnika u nastavi”. Skup je bio namijenjen u prvome redu za 75 prijavljenih budućih pomoćnika u nastavi, koji su izabrali, kako se čulo od govornika, ovo vrlo plemenito i korisno zanimanje. Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević poručila je kako su pomoćnici odnosno asistenti u nastavi vrlo značajna potpora školovanju djece s teškoćama u razvoju??...

• Zagreb: Nove škole i vrtić na području grada

Škola mora biti najsretnije mjesto u gradu

Na prvi dan nove školske godine, na području grada Zagreba otvoreno je nekoliko novih školskih objekata te jedna potpuno obnovljena škola – novi su Osnovna škola Kajzerica, IV. gimnazija i područni objekt Dječjeg vrtića Trnsko, Srednja škola Jelkovec i Osnovna škola Iver, a potpuno obnovljena i dograđena Osnovna škola Pavleka Miškine. Simbolična svečanost kojom su svi objekti pušteni u pogon održana je u novozagrebačkom naselju Kajzerici gdje je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u društvu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara te uz nazočnost velikog broja učenika, njihovih roditelja, odgajatelja, učitelja i nastavnika otvorio novi odgojno-obrazovni centar na Kajzerici – novoizgrađeni kompleks u kojemu su smješteni Osnovna škola Kajzerica, IV. gimnazija i područni objekt Dječjeg vrtića Trnsko.

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i tepanje

Od uživanja do problema

Kako se navodi u stručnoj literaturi, mnogi smatraju da s djetetom treba razgovarati kao s odraslom osobom odnosno da im ne treba tepati. To i jest i nije istina. Dok je beba sasvim mala, viša intonacija, kratki slogovi s naglim promjenama tona i zvuka te tepanje djetetu više odgovaraju od primjerice ravne i tihe intonacije, koju teže registrira i razaznaje. Različite kvalitete zvukova dijete će postupno učiti razlikovati, slušajući ih, i postupno ih povezivati sa smislom riječi. Zato igre koje zvukovno podražavaju, a katkad i karikirano zvučne, potiču brži razvoj govora…

• Zagreb: Okrugli stol „Cjeloživotno učenje u virtualnom okruženju”

Učenjem na daljinu do potrebnih kompetencija

Naglašena je važnost cjeloživotnog obrazovanja, vještina i „nove pismenosti”, koju danas moraju imati zaposlenici na tržištu rada kako bi bili zapošljivi i konkurentni, te mogućnosti koje informacijska i komunikacijska tehnologija i e-učenje pružaju u cjeloživotnom učenju…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Istraživanje: Nasilje nad učiteljima

„Donio bih pištolj u školu da ubijem učiteljicu”

Unatoč doživljenom nasilju većina ispitanika osjeća sigurnost u svom okružju, a samo manji broj ima za posljedicu trajan osjećaj nelagode i nesigurnosti. Mogući odgovor je u velikoj međusobnoj podršci unutar zajednice koja te razumije i doživljava iste nevolje. No za prosvjetne vlasti ti rezultati također mogu biti poticaj da se jedna od ključnih profesija za svekoliki razvoj društva ne osjeća tako usamljeno i prepušteno samoj sebi... Piše Mr. sc. Zdenka Brebrić, stručna suradnica pedagoginja-savjetnica, I. osnovna škola Bjelovar

• Osuvremenjivanje nastave: Kako povećati učinkovitost u zadanim uvjetima

Malim koracima do velikih promjena

Moramo biti svjesni činjenice da je tradicionalna nastava, utemeljena na nastavnim programima znatno starijima od učenika, izgubila vezu s njihovim svijetom kvalitete. Ne može se poreći odgovornost svih za promišljanje o tome što bi i kako bi u nastavi valjalo promijeniti, no kao što je jasno da je nastavnik odgovoran za uspješnost zajedničkoga rada, isto je tako jasno i to da jedino nastavnik može unositi promjene te da se stvarne promjene događaju isključivo u razredu... Piše Katica Molnar, stručna suradnica pedagpginja, SŠ Isidora Kršnjavoga, Našice

• Iz dnevnika školskog psihologa: Izlet na Brač

Etno-eko sa srcem

Kako su dobri ljudi osigurali besplatan prijevoz • Marenda na brodu: dobri stari običaj ni ovdje nije iznevjeren – pojesti odmah sve na početku putovanja • Je li isto more u Splitu i na Braču i zašto autobus ne vozi po moru • Bajkoviti Dol – spomenik ljudskoj domišljatosti i praktičnosti • S Nazorom u Postirama • Kako s malo riječi dobar učitelj može mnogo toga riješiti i dovesti u red... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja, savjetnica, OŠ Kman – Kocunar, Split

REGIJA

• BiH: Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti

Nacionalna skupina predmeta nije ukinuta

Nacionalna skupina predmeta za učenike srpske nacionalnosti i dalje se poučava u školama u Federaciji Bosne i Hercegovine, u onim područjima i mjestima gdje za takav oblik nastave ima interesa učenika i roditelja... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Velika Britanija: Inspekcija u državnim školama u Birminghamu

Strah od islamističke promidžbe u školama

Prema Vladinu izvještaju, nisu pronađeni dokazi koji bi potvrdili da se u školama promiču nasilni ekstremizam ili terorizam, ali je utvrđeno da postoje određeni ljudi na utjecajnim položajima u školama i nadležnim institucijama koji podržavaju ekstremističke stavove ili ne čine ništa da im se suprotstave... Prema Education News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Koncentrirajmo se na koncentraciju / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Primjena novih zakonskih propisa (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Novi Zakon o radu (3) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Sadržaj po mjeri današnjih učenika / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kako čitati istraživanja (digitalnog) odgoja i obrazovanja / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Televizija može biti štetna za djecu / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Samobor: OŠ Bogumila Tonija | Sporta nikad previše

• Rijeka: Salezijanska klasična gimnazija | Završetak Comeniusova projekta Retropolis

• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | «Cvrgudani» opet uspješni

• Gornja Stubica: OŠ Matije Gupca | Obilježen Dan HOO

MEDIJI

• WEB | Zabrinutost obrazovnom politikom http://www.mmh.hr

• TV | Prekomjerno repriziranje ( HTV3, 13. i 14. rujna)

• KAZALIŠTE | Mala scena: Opera Tajni brak

• KNJIGE | Skupina autora, Priručnik pedagoške dokumentacije, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014.

• ČASOPISI | Marulić, Kaj, Obnovljeni život

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Ratio educationis publicæ totiusque rei literareie per regnum Hungariae et Provincias eidem adnexas / 1806.
[…] 1. Vrste škola. Škole se dijele u narodne i normalne. Narodnih škola ima trovrsnih: za sela i manja mjesta; za veća mjesta te manje gradove, za veće gradove.

2. Škola i vjeroispovijest djece. Državni propisi traže, da se u glavnim načelima uzgoja uzimlje obzir na različne vjeroispovijesti, a jer su ove u mnogim mjestima pomiješane, potrebne su komunalne škole. Da ove uzmogu uspijevati svagdje sigurno i nenapadno... [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Jutarnjeg lista, Preporoda, Učiteljskog doma i Školskih novina

Memoari iz moga đakovanja / Stjepan Plivelić (1924.)

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA OŠ IVANA MAŽURANIĆA, VINKOVCI

Mladenačka energija, kreativnost i spremnost na nove izazove

Preseljenjem 2012. godine u novu školsku zgradu promijenili su se uvjeti rada te smo danas jedna smo od najopremljenijih škola u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Time je kolektiv naših učitelja i učenika konačno dobio prostor u kojem će se pokazati u posebnome sjaju, ističe ravnateljica Marina Markić… Pišu Ivana Šego, Branko Nađ