Otvaranje prostora za slobodu i kreativnost

TEMA BROJA: PEDAGOZI - KREATORI KURIKULUMA I KULTURE ŠKOLE

Otvaranje prostora za slobodu i kreativnost

Razgovor o bilo kojem problemu suvremenog odgoja i obrazovanja, odnosno o njihovu pedagogijskom znanstvenom promišljanju, nije moguć bez širega multidisciplinarnog zahvaćanja ovog fenomena. Stoga se i o temi ovogodišnjega Devetog susreta pedagoga Hrvatske pod naslovom Pedagog kreator kurikuluma i kulture odgojno-obrazovne ustanove raspravljalo poglavito s pozicije pedagogije, ali i filozofije odgoja, antropologije. No, uvijek su u središtu pozornosti bili pedagogija i pedagozi te isticanje njihove uloge u oblikovanju školskoga kurikuluma i kulture škole te poticanju i realiziranju pozitivnih promjena odgojno-obrazovnog sustava... Pripremio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore: Vlatko Previšić, Dijana Vican, Zlatko Miliša, Milan Matijević, Vladimir Strugar, Vesna Buljubašić Kuzmanović, Josip Milat, Edita Slunjski...

MEĐU NAMA

Još malo pa savršenstvo

Sveučilišta i njihove sastavnice, da ne kažem fakulteti, uz malobrojne iznimke koje kao da uvijek moraju potvrditi nekakvo nepisano pravilo, prihvatili su rezultate postignute na državnoj maturi kao objektivnu i vjerodostojnu mjeru znanja. Onoga znanja svojih budućih studenata koje bi inače fakulteti odmjeravali na svojim besmislenim prijamnim ispitima kojima je valjda jedina svrha bila prikupljanje novca na ime pristupa prijamnom ispitu, koji se u zdravoseljačkom žargonu zove porez na bedake… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Sada već bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac svoju ostavku je obrazložio riječima: „Došao sam na poziv Ive Sanadera i s njim odlazim”.

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/27088/Sanader-podnio-ostavku-i-odlazi-iz-politike.html, 1. srpnja 2009.

***

– Jeste li i vi bili među poslušnicima bivšeg premijera?

– Apsolutno ne. Nikad se nisam držao stranačke stege, po tome sam bio poseban. Bila je to moja prepoznatljivost, a u jednom razdoblju i problem. Sjetite se samo kako sam se suprotstavio ukidanju besplatnih udžbenika i rezanju budžeta za obrazovanje. U konačnici, to je bio i razlog mog odlaska.

Prof. dr sc. Dragan Primorac (u razgovoru s M. Borovac)

Obzor (Večernji list), 16. travnja 2011., str. 19.

AKTUALNO

• U Zadru održan Deveti susret pedagoga Hrvatske

Neka progovore kompetencije

Dužnost je pedagogije da zbroji nacionalnu pamet, definira kurikulum i nacionalne ciljeve, jer ih nitko do danas nije definirao i tako oblikovao samobitnost, vlastiti identitet hrvatskoga naroda. Pedagogija danas mora zauzeti svoje mjesto i to polako čini uzimajući stvari u svoje ruke …

• U Šibeniku održana dvadeseta državna smotra LiDraNo

Što bismo mi bez LiDraNa?

Vrata uvijek kriju neku tajnu, neovisno o tome hoće li kroz njih ući naša prva učiteljica ili novi prijatelj, otvaramo li ih nekome ili ih netko otvara nama. Takva su jedna vrata i LiDraNo, koji je za svakoga tko je u njemu sudjelovao bio korak u dotad nepoznatu dimenziju...

• Okrugli stol - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Znanje – temelj konkurentnosti i razvoja

HAZU smatra prijeko potrebnim znanstveno raspraviti stjecanje i primjenu znanja te predložiti potrebne korake kako bi se iskustva i suvremeni trendovi na tom području djelotvorno primijenili i u nas…

• Predškolski odgoj - Djeca i plivanje

Plivanjem do samopouzdanja

Boravak u vodi i plivanje pozitivno utječu na čitav organizam i pomažu u očuvanju cjelokupnog zdravlja djeteta, a djelotvorno utječu i na sve dijelove tijela, organe i fiziološke funkcije …

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Projektna nastava: Obilježavanje Svjetskog dana voda i Dana planeta Zemlje u OŠ Strahoninec

Plavi dan pod plavim nebom uz bistru vodu

Svake se školske godine u Osnovnoj školi Strahoninec velika pozornost posvećuje ekološkim sadržajima, pa je tako i ove godine cijeli jedan dan bio posvećen obilježavanju Svjetskog dana voda, ali i u znaku obilježavanja Dana planeta Zemlje. Učenici su bili šokirani kada su čuli da se zbog nedostatka pitke vode, odnosno bolesti uzrokovanih nedostatkom vode, u svijetu svakih 14 sekunda gasi jedan ljudski život, a svakih 8 sekunda život jednog dijeteta... Piše Boris Tomašić, učitelj geografije u OŠ Strahoninec

• Upoznajmo sebe! (31)

Misli i osjećaji učitelja

Bojim se da u suvremenoj kompjutorizaciji naših škola zanemarimo ljudski softver, a to su misli, osjećaji, odnosi i razgovor u neposrednom susretu učenika i učitelja. Razredi nam se ne smiju pretvoriti u videovezu konferencijske dvorane, u kojoj se susrećemo i komuniciramo iza monitora, telefona, prezentacija. Odgoj i obrazovanje trebaju računala, ali i neposredni hardverski i softverski susret s učiteljem. Učenici ga žele vidjeti i čuti, osjetiti i doživjeti... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Ususret Uskrsu

Početak novog svijeta

Uzvišenost Uskrsa očituje se u bogatstvu liturgijskih slavlja tijekom Velikoga tjedna, ali i u brojnim pučkim običajima koji nose u sebi snažno simboličko značenje. Uskrs je sa svom svojom realnosti i simbolikom ušao i u umjetnost – posebice u književnost te u likovnu i glazbenu umjetnost u kojima je kao umjetnički motiv i tema prisutan od najstarijih vremena... Pripremio Ivan Rodić

• Nastava matematike: Domaće zadaće – da ili ne?

I odgojna i obrazovna vrijednost

Znamo da mnogi učenici prepisuju zadaću od drugih učenika, no treba ih uvjeravati da prepisivanje zadaće bez ikakvog razumijevanja zaista nema nikakvog smisla. Trebalo bi ih naviknuti na takvu obvezu i na taj ih način odgajati da preuzimaju odgovornost prema postavljenim zadacima... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike u OŠ Gustava Krkleca u Zagrebu

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Međunarodna konferencija u povodu dvadeset godina programa Tempus

Dijelimo iste vrijednosti

Konferenciji je cilj bio istaknuti dostignuća programa Tempus u proteklih dvadeset godina, predstaviti projekte i njihov značaj, kako na nacionalnoj razini tako i za regionalnu suradnju, kao i informacije o razvoju ovog programa i prioritete za budućnost… Prema Prosvetni Pregled priredio Ivica Buljan

• ETF | Europska zaklada za stručnu izobrazbu

Bolja suradnja za razvoj ljudskih resursa

Menadžer Europske zaklade za stručnu izobrazbu (ETF) Vaclav Klenha govori o ulozi te europske institucije u zemljama koje se pripremaju za ulazak u Europsku Uniju, stanju strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj i ulozi Hrvatske obrtničke komore u strukovnom obrazovanju... Prema Live and Learn priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Poticanje učenikovih misaonih vještina pomoću literature / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Upis u srednju školu / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Polaganje stručnog ispita / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Bjelovar | Humanitarna akcija

• Dubrovnik | Za anđele iz Bistre

• Dugo Selo | Sajam cvijeća

• Koprivnica | Rad s romskom djecom

MEDIJI

• WEB | Arhiviranje hrvatskog weba (http://haw.nsk.hr)

• KAZALIŠTE | Crvene cipelice, Kazalište Žar ptica, Zagreb

• GLAZBA | Briljantna dresdenska filharmonija

• KNJIGE | Neznane i neznani / Mirko Tomasović; Razglednice s neba / Aljoša Vuković

• Časopisi | Drvo znanja, Smib, Modra lasta

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina (15)

Nastavni predmet prirodopis u naše škole, kao neobvezatan, uvela je carica Marija Terezija godine 1777. kada je donesen Ratio educationis. Isusovci, koji su do ukinuća svoga reda godine 1773. bili glavni učitelji u svim katoličkim zemljama Habsburške Monarhije, nisu podučavali prirodne znanosti. Od sredine 19. stoljeća prirodne znanosti zauzimaju sve važnije mjesto u obrazovnom sustavu te se pojavljuju brojni udžbenici, priručnici, školska učila i pomagala za nastavni predmet prirodopis… Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Domaćeg ognjišta, Učiteljskog doma, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Moja prva nagrada (1905.) / Ferdo Becić (ulomci)

REPORTAŽA | 245 GODINA GIMNAZIJE KARLOVAC

Oblikovati školu za sretne đake

Ako pojam elitnosti podrazumijeva natjecanje, onda mi nismo elitna škola, jer odgoj i obrazovanje učenika nikada nismo doživljavali kao natjecanje. Ali ako gledamo kvalitetu obrazovanja koje dajemo, onda jesmo elitna škola, ističe ravnatelj Damir Mandić… Piše Branko Nađ