Pogledi na promjene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

TEMA BROJA: STRUKOVNO OBRAZOVANJE

Pogledi na promjene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

U nas je 299 ustanova za strukovno obrazovanje koje u prosjeku imaju po 400 učenika, u prosječno 10 različitih programa obrazovanja, što je iznimno zahtjevno u financijskom, kadrovskom i organizacijskom smislu. Zbog kadrovskih zahtjeva i zahtjeva za određenim standardom opremljenosti, strukovni su programi skupi, a ustanove za strukovno obrazovanje trebaju značajnu podršku u prilagodbi i promjeni ponude programa... Priredili Anđelko Jelin i Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Mile Živčić, Nino Bulić, Tihomir Tomčić, Marica Berdik, Milivoj Gospić...

STANJE STVARI

Ministarstvo i Agencije ne mogu sami

I u ovim Školskim novinama (Tema broja) bavimo se strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, dotično Programom razvoja… kojeg je Vlada Republike Hrvatske nedavno usvojila. U osnovi – čini se – riječ je o dobro koncipiranom programu, a hoće li se takvim doista pokazati vidjet ćemo kad njegove zamisli i mjere provedbe budu konkretizirane zasebnim Akcijskim planom. Njega bi trebao donijeti ministar obrazovanja, nadajmo se uskoro. Bude li taj plan sukladan Programu, dobro osmišljen i provediv, imali bismo razlog više nadati se poboljšanju i unaprjeđenju našeg predtercijarnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Razlog važan, ali sam (po sebi) – nedovoljan. Zašto? Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Dio medija danas je objavio netočnu informaciju o porastu broja zaposlenih namještenika (pomoćno-tehničkih radnika, spremačica i dr.) u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja u razdoblju od 31. 12. 2015. do 30. 09. 2016. g. Naime, prema podacima iz Registra zaposlenih u javnom sektoru koje je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta dostavila FINA, na navedenim je radnim mjestima u školama na dan 31. 12. 2015. g. bilo zaposleno 9 935 osoba u punom radnom vremenu, dok je na dan 30. 09. 2016. g. bilo zaposleno 10 011 osoba što predstavlja porast od 76 zaposlenika, a ne 2 057 kako je pogrešno prenio dio medija.

Pozivamo da se krivi podaci ne iskorištavaju u dnevnopolitičke svrhe.

Priopćenje MZOS-a

public.mzos.hr, 14. listopada 2016.

AKTUALNO

• Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Okrugli stol o provedbi bolonjskog procesa

Cilj te rasprave bilo je pokretanje preispitivanja promjena provedenih u hrvatskome visokom obrazovanju s obzirom na to da je Hrvatska jedina zemlja članica Europske unije koja nije provela reviziju bolonjskoga procesa. Na tom je skupu usvojen i nacrt takozvane Osječke deklaracije u kojoj je istaknuto da bolonjski proces nije do kraja zaživio i postigao željene rezultate, posebno prema tržištu rada...

• Ravnateljsko motrište

Škola koju volim

Biti ravnatelj i velika je čast i privilegija, ako volite svoj posao. A ja ga volim. Kao dijete htjela sam biti istraživačica. Htjela sam istražiti svemir. Ako idemo u dobru školu, možemo stići i do svemira i do zvijezda. A ravnatelj školu može učiniti dobrom... Piše Gordana Gazdić Buhanec, ravnateljica OŠ „Antun Nemčić Gostovinski”, Koprivnica

• Umag: Hrvatska zajednica osnovnih škola

Skup za tajnike i računovođe škola

U suradnji Hrvatske zajednice osnovnih škola i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u Umagu je od 12. do 14. listopada održan već tradicionalni seminar na kojemu se okupilo više od 400 tajnika, računovođa i ravnatelja škola da bi se tijekom trodnevnoga skupa kvalitetno informirali o brojnim aktualnostima vezanima upravo za njihov posao u osnovnim školama…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: DV Sopot, Zagreb

Uvažavavanje individualnost djeteta i razvijanje kompetencija

Djeci s teškoćama pružamo kvalitetan sustav podrške za socijalizaciju, ublažavanje posljedica teškoća, prevenciju sekundarnih teškoća, pružanje potpore za svakodnevno funkcioniranje i osamostaljivanje te ih pripremamo za nastavak obrazovanja. Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uključuju se u različite programe predškolskog odgoja i obrazovanja ili u program posebne odgojno-obrazovne skupine za djecu s teškoćama…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: Srednja škola Ludbreg

Uspjesi i u skromnim uvjetima

U Srednjoj školi Ludbreg robotika je na način života i svakodnevnica. Kao nagrada za postignute uspjehe u Robocupu stiglo je i ono među najvećim – dobitak Oskara znanja. Među brojnim učenicima ističu se skromni i na riječima škrti Antonio Vlahović i Dean Cupan, učenici drugog razreda CNC operatera, koji stvaraju, a u njihovo ime više govori njihov mentor Željko Posavec. Ipak, Antonio kratko kaže kako je Oskar znanja veliko priznanje za njih te je dodao da iskreno nisu očekivali takav uspjeh...

• Zagreb: Međunarodni stručno-znanstveni skup „Sretna djeca”

Umjetnost – potporanj na putu odrastanja

Cilj je skupa bio potaknuti razvoj kreativnih ekspresivnih kompetencija koje se umrežuju kao odgovor na nova vizualna, kognitivna i stvaralačka otkrića koja su prijeko potrebna u radu s djecom te pridonijeti razvoju ranoga predškolskoga odgoja i obrazovanja na području umjetnosti, posebice u radu s djecom predškolske i školske dobi s posebnim potrebama...

• Zagreb: Međunarodna znanstvena konferencija „Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić”

Čarobno ogledalo hrvatske duše

Na skupu o Pričama iz davnine, knjizi koja je prevedena na više desetaka jezika i nalazi se u nacionalnim knjižnicama diljem svijeta, okupilo se stotinjak istraživača dječje književnosti iz zemlje i inozemstva, a cilj mu je bio kritičko preispitanje mnogobrojnih aspekata te jedinstvene prozne zbirke koja je najčešće objavljivana i prevođena hrvatska knjiga...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Stubičke Toplice: Smotra Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje

Kruh kao izvor životne i duhovne snage

Iako je osnovni cilj Smotre Dani kruha izložbom plodova zemlje upozoriti na potrebu očuvanja biološke raznolikosti, on ima i svoje druge dimenzije. Duhovna dimenzija toga projekta iskazuje se izložbom i štovanjem kruha kao izvora životne i duhovne snage. Starinski načini pripreme kruha i drugih plodova zemlje, uz izložbu starih pribora i alata za obradu zemlje, imaju za cilj očuvati običaje našeg naroda, kao dio nacionalne kulturne baštine... Piše Blanka Doko, prof. stručna suradnica knjižničarka, OŠ Stubičke Toplice

• Školsko dijete i zdravlje: Promicanje zdravlja u školskom okružju

Razvoj socioemocionalnih kompetencija učenika

Najnovija istraživanja pokazuju kako različiti programi socijalnoga i emocionalnoga učenja smanjuju problematična ponašanja u djece i mladih te poboljšavaju njihov školski uspjeh i zato bi socioemocionalne kompetencije trebalo uklopiti u cijeli nastavni proces. Program promocije zdravlja i razvoja socioemocionalnih kompetencija dobar je primjer promicanja cjeloživotnoga učenja i brige o zdravlju, osobito mentalnom što podržava i Svjetska zdravstvena organizacija... Piše Irena Budiša, mag. prim. educ., Osnovna škola Zamet, Rijeka

• Suvremena nastava: Učenici s teškoćama u razvoju

Nastava stranoga jezika i integracija učenika s Aspergerovim sindromom

Učenje stranoga jezika uključuje uvježbavanje određenih socijalnih situacija (započinjanje razgovora, igranje uloga, prepoznavanje metafora, idioma i sinonima), što u procesu socijalnog razvoja učenika s Aspergerovim sindromom može biti značajna prednost. U praksi to znači napuštanje strogih, rigidnih, formalnih obrazaca poučavanja te uvođenje i kombiniranje različitih metoda rada, pri čemu treba imati na umu cijeli niz različitih čimbenika koji utječu na razvoj sata... Piše mr. sc. Mirela Pal, prof., prof. engleskog jezika i knjiž., prof. hrvatskog jezika i knjiž., Prva ekonomska škola, Zagreb

SVIJET

• Njemačka: Studija o razlikama u školskom uspjehu među etničkim skupinama

Zašto su mali Vijetnamci uspješniji od Nijemaca

Djeca u azijskim obiteljima mnogo ranije dobivaju konkretne zadaće važne za život čitave obitelji. Također, što je netko obrazovaniji, to će se lakše snaći u različitim situacijama u životu. A to posebno vrijedi u obiteljima stranog podrijetla, jer je obrazovanje ujedno put u integraciju u društvo... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Poremećaji iz autističnog spektra / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Kako učenik može prestati pohađati izborni predmet / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Dodatak na plaću za rad po prilagođenom programu u srednjim školama / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

SURADNICI JAVLJAJU

• Marija Gorica: OŠ Ante Kovačića | Otvorena sportska dvorana

• Budimpešta: eTwinning kontakt seminar | Zajednica škola u Europi

• Rijeka: OŠ Kozala | Stoljeće i pol prve hrvatske čitaonice u Istri

• Zagreb: POUC | Svečano proslavljena deseta godišnjica rada

MEDIJI

• WEB | Knjige i čitanje – društvena vrijednost www.kgz.hr/hr/dogadjanja/citam-sto-na-sat/32265

• KAZALIŠTE | Inferno (prema motivima Božanstvene komedije)

• KNJIGE | Vesna Bilić i Slavica Bašić (ur.), Odnosi u školi – prilozi za pedagogiju odnosa, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016.

• ČASOPISI | Matka, ABC tehnike

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

O daljnjem razvoju našeg školskog sistema / Ivan Guštak 1950.
[…] Jedan od prvih i najvažnijih među postavljenim zadacima jest prijelaz na osmogodišnje obavezno školovanje. Taj zadatak znači, da je Partija ocijenila, da je razvoj našeg školstva došao u etapu, kad treba proširiti osnovno opće obrazovanje, koje će dobivati naše radne mase. Osnovni tip škole, koja će davati ovo obrazovanje treba da bude osmogodišnja škola. Ovaj zadatak postavlja Rezolucija jasno, kad kaže »Naš cilj jest, da što prije ostvarimo uslove za obavezno osmogodišnje školovanje.« Proširenje sedmogodišnjeg školovanja na osmogodišnje tražio je s jedne strane brzi tempo razvoja našeg društva, a s druge strane potreba solidnijeg osnovnog općeg obrazovanja za učenike, koji će nastavljati školovanje u srednjim, a naročito u srednjim stručnim školama. Dosadašnja iskustva pokazala su, da su učenici nakon svršenog sedmogodišnjeg školovanja premladi, da bi se mogli ozbiljno usmjeriti na školovanje u stručnim školama, a i znanje, koje donose sa sobom u stručne škole, nije dosta solidno ni produbljeno, da bi mogli uspješno pratiti nastavu stručnih predmeta. Ovo je pored težnje, da se narodnim masama dade šire osnovno obrazovanje od dosadanjeg, bio važan momenat za donošenje odluke o prijelazu na obavezno osmogodišnje školovanje. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Učiteljskog doma i Školskih novina

S ekskurzije / Davorin Trstenjak (1909.)

REPORTAŽA | 230 GODINA ŠKOLSTVA U VRBOVSKOM

Što su Karolina, Lujzijana i pruga donijele, autocesta je odnijela

Mlado stanovništvo odlazi. Gospodarski rast je slab, no tračak nade daje stasanje drvne industrije u Vrbovskom koja otvara nova radna mjesta i stvara mogućnost mladim obiteljima da nađu svoj prosperitet i ostanu. Škola stoga brine da djeca izrastaju u tolerantne i samomisleće mlade ljude, buduće stupove zajednice… Piše Branko Nađ