Pomoć mladima da razviju svoje potencijale

TEMA BROJA: IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Pomoć mladima da razviju svoje potencijale

Jezikom činovnika rečeno, izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji način sprečavanja društveno neprihvatljivog ponašanja te vrlo poticajne za samoaktualizaciju učenika i samostalno-istraživačko učenje. I ne samo to, jer škola kroz njih ima mogućnost i zadaću sustavno odgojno utjecati na svakog učenika, pružiti mu mogućnost da razvija i zadovoljava svoje potrebe koje premašuju široke ili nekome možda preuske okvire nastavnih predmeta, da ostvari svoje afinitete u bilo kojem području aktivnosti...
Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Marinko Plazibat, Renata Budak Lovrić, Goranka Lazić...

UMJESTO UVODNIKA

Što li bi Kršnjavi govorio danas?!

U ovome broju donosimo i dijelove zanimljivog izlaganja u Saboru 1894. negdašnjega ministra (bogoštovlja i nastave) Izidora Kršnjavoga o onodobnim inovacijama u obrazovanju, posebice o tome treba li obrazovna politika zagovarati promjene odozdo ili odozgo. Premda i Kršnjavi zapravo svjedoči da je dobro učiti od drugih, u cijelosti se s njegovim zamislima danas ne bi mogli složiti ili poslužiti mnogi, posebice oni što sada zagovaraju masovnije sudjelovanje „baze” u artikuliranju, osmišljavanju i sadržajnom definiranju kurikulumskih tema hrvatske škole u 21. stoljeću... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

U vremenu divljanja svakojakih liberalizama, u kojima se prenaglašavaju tzv. poduzetničke kompetencije, valja se pitati: gdje su tu humanističke vizije čovjeka i čovječnosti u tiraniji naše svakodnevice. Pa ne školujemo se valjda samo za radno mjesto, kao pedagoški i socijalni okvir škole koji bi ometao prirodni razvoj učenika, nego za život, koji je daleko više od toga nego što je samo proizvodni pragmatizam.

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Jutarnji list, 30. ožujka 2015., str. 7.

MEĐU NAMA

Prvi travnja i hrvatsko školstvo

Čini se da nema više dobrih prvotravanjskih šala. Ponestalo inspiracije, presahle ideje, nema nikakvog novog bezopasnog ridikula s kojim bi se moglo sprdati, a našalite li se na račun nekog poznatog, medijski eksponiranog mogli biste zaraditi sudsku tužbu pa platiti kaznu za nanošenje duševnih boli iako ste se samo željeli našaliti onako prigodničarski. I tako, prošloga tjedna uglavnom nikome nije bilo do šale i smijeha, jedino se na nekom portalu pojavila ekskluzivna vijest da su izbornik hrvatske nogometne reprezentacije i njegov brat Robert podnijeli neopozive ostavke na svoje funkcije, ali ni to baš nije previše uznemirilo svekoliko pučanstvo.... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Šibenik: Državna smotra LiDraNo

Praznik kreativnosti

Kad se početkom školske godine stvaralačka i kreativna mašina zahukta, kad učiteljska lokomotiva povuče svoje vagone iz kojih vire raznobojni kostimi, sijevaju blicevi, a cika i vika dječjega zadovoljstva protutnji školskim hodnicima, malo tko se ne nada velikoj završnici – državnom LiDraNu. Živi se u našim školama LiDraNo cijele godine. Pišu se literarni radovi i novinski tekstovi, stvaraju listovi, kroje kostimi, izrađuju scenske kulise, stavljaju se predzadnje točke na sve ono što ćemo vidjeti na državnoj smotri...

• Vela Luka: Srednja škola

Kako razvijati otočki turizam

Srednja škola Vela Luka već pet godina uspješno surađuje s pet Turističkih zajednica otoka Korčule – onima u Veloj Luci, Blatu, Smokvici, Lumbardi i Korčuli – a njeni učenici uređuju i tiskaju turistički vodič...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i strahovi

Strpljivošću protiv dječjih strahova

Strah ima obrambeni karakter i evolucijski je važan. Javlja se u situacijama suočavanja s vanjskim ili unutarnjim objektom. U stanjima straha osoba se nastoji svjesno i nesvjesno obraniti od prijetećeg objekta, pa mobilizira sve obrambene snage. Strahovi se kod djece mijenjaju i spontano nestaju kada dijete preraste određenu razvojnu fazu. Uz svaku razvojnu fazu vezani su specifični strahovi, koji imaju određenu funkciju za tu dob…

• Rijeka: Osnovna škola „Kantrida”

Sedam desetljeća Bolničke škole

U petak, 20. ožujka u Osnovnoj školi „Kantrida” svečano je obilježena važna obljetnica – 70 godina kontinuiranog rada Škole pri Dječjoj bolnici na Kantridi, koja je jedna od najstarijih u Europi. Svečanosti su nazočili predstavnici Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i Kliničkog bolničkog centra Rijeka te počasni gost Michel Kleuters, ambasador Europskog udruženja bolničkih pedagoga…

• U očekivanju novoga koncepta odgojno-obrazovnoga sustava (1)

U potrazi za novom metodološkom matricom

Svaki predmetni kurikulum izvodi se iz metodoloških načela koje je utvrdila Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prema toj koncepciji predmetni kurikulum za hrvatski jezik uključuje se u jezično-komunikacijsko i umjetničko područje. To znači da uspostavlja komplementaran odnos s drugim predmetnim kurikulumima: kurikulumima za strane jezike te kurikulumima za likovnu, glazbenu, filmsku i dramsku umjetnost. Ostvarivanje takve koncepcije zahtijeva izrađenu komparativnu matricu koja sadrži odrednice o uspostavljanju korelacije između srodnih odgojno-obrazovnih područja…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Zagreb: Prirodoslovna škola Vladimira Preloga

COOLtura za zagrebačke srednjoškolce

Realizacijom projekta u okviru građanskog odgoja te sudjelovanjem na različitim tribinama i predavanjima učenici su stekli nova znanja i vještine iz raznih kulturno-znanstvenih područja koja nisu dio redovnoga nastavnog programa, proširili područja interesa i uočili važnost cjeloživotnoga učenja... Piše Ana Kadović

• Obrazovne institucije u projektima EU: DV Radost iz Jastrebarskog

Inkluziju proširiti na sve ustanove

Projekt „Razvoj inkluzivnog predškolskog modela” provodio se u sklopu darovnice Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav kroz operativni program Razvoj ljudskih potencijala, instrument pretpristupne pomoći (IPA). Osim DV Radost, kao nositelja projekta, partner je bio Grad Jastrebarsko... Piše Ivica Buljan

• OŠ Ludbreg: Projektni dan posvećen Međunarodnom danu sreće

Ludbreg u priči, pjesmi i običajima

Grad Ludbreg i njegova okolica neiscrpno su vrelo i inspiracija za različite aktivnosti i radionice, što se moglo vidjeti i u ludbreškoj školi tijekom projektnoga dana, za koji su temu učitelji i stručni suradnici dogovorili još u kolovozu prošle godine. U projektnom je danu sudjelovalo oko 730 učenika, njihovih učitelja, stručnih suradnika i gostiju. Ukupno je bilo 36 različitih radionica inspiriranih kulturom, tradicijom i prirodnim ljepotama Ludbrega i njegove okolice... Piše Alina Sabol, prof. hrvatskoga jezika i književnosti, OŠ Ludbreg, Ludbreg

• Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica: Tjedan darovitih učenika

Svi putovi vode do vode

Nakon Škole fizike, s glavnom temom svjetlosti, središnji događaj Tjedna darovitih bio je četvrtak 19. ožujka, Dan škole, rođendan Petra Preradovića. Tog su dana učenicima ponuđene radionice iz različitih područja, a središnja tema svih radionica bila je voda. Profesori, voditelji radionica, učenike su vodili prema željenim ishodima te zajednički istraživali vodu u djelima hrvatskih književnika, učili o vodi i znamenitostima vezanim za vodu... Pišu Sanja Srnak, prof. hrvatskoga jezika; Ivana Bezak, stručna suradnica pedagoginja i Josip Strija, stručni suradnik knjižničar, Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica

REGIJA

• BiH: Radionica o temi «Škole bez nasilja»

U školama sve više slučajeva mobbinga i vršnjačkog nasilja

Mali broj prijava bilo kakve vrste međuvršnjačkog nasilja u školama samo je pokazatelj koliko su žrtve nasilja u školama nezaštićene i kako se sve svodi na zataškavanja slučajeva i guranje problema „ispod tepiha”... Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• SAD: Priprema za svijet rada guši urođeno dječje stvaralaštvo

Mogu li i djeca biti inovatori

Ograničena definicija uspješnog učenika, s naglaskom na standardizirane testove, stvara ozračje u kojem djeca teško mogu postati inovatori... Prema Fastcompany.com priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Stilovi vođenja razreda / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Prometna prevencija / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Koja je presuda razlog za izvanredni otkaz / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Učenički digitalni radovi - kako početi / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Inkluzivno obrazovanje uz IKT potporu / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što je pasivno pušenje? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: OŠ Gustava Krkleca | Trećaši u edukativnom obilasku središta metropole

• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Ne raditi samo s «elitom» nego sa svima zainteresiranima

• Brešca: OŠ «Drago Gervais» | Kako smo istraživali vlastitu inteligenciju i darovitost

• Banova Jaruga: Osnovna škola | Uvod u sjemenarstvo

MEDIJI

• WEB | Za očuvanje i zaštitu Jadranskog mora http://www.jgl.hr/media/483511/edukacija_djece_o_potrebi_ocuvanja_i_zastite_jadranskog_podmorja.pdf

• TV | Hrvatska knjiga iz koje treba čitati (Sve za vjeru i domovinu: J.J. Strossmayer, HTV1)

• KAZALIŠTE | Naj naj festival u Kazalištu Žar ptica

• KNJIGE | Luka Petrač, Dijete i likovno umjetničko djelo: Metodički pristupi likovno-umjetničkom djelu s djecom vrtićke i školske dobi, Alfa, Zagreb, 2015.

• ČASOPISI | Lađa, Marulić

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Statut za analfabetske tečajeve u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji / 1912.
[…] § 1. U svakoj općini, gdje nema dovoljna broja škola i gdje je velik broj nepismenih i neškolanih obvezanika, imadu se privremeno do osnutka potrebnih pučkih škola osnovati analfabetski tečajevi.
Od toga se ne izuzimlju ni gradovi, ako se u njima nađe oveći broj šegrta analfabeta, pa i drugih nepismenih osoba, koje bi htjele polaziti analfabetske tečajeve.
§ 2. Svako otvorenje tečaja ima se prijaviti kr. županijskoj oblasti, a ova će o tome izvijestiti kr. zem. vladu.
§ 3. Svrha analfabetskim tečajevima jest, da se onima, koji ne polaze ili nijesu polazili pučke škole, dade prilika, da uz vjerske i ćudoredne upute nauče za svakidanji život najnužnije znanje i umjenje i to: čitanje, pisanje i računanje […] 

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Jutarnjeg lista i Školskih novina

O ručnom radu i švedskoj gimnastici / Izidor Kršnjavi (1894.)

REPORTAŽA | 120 GODINA ŠKOLSTVA U VLADISLAVCIMA

Vrijedna djeca koja (još uvijek) poštuju roditelje i učitelje

Jako se promijenio i pomladio kolektiv. Imamo mnogo mladih učitelja, prosjek je oko trideset godina, tako da nam entuzijazma i novih ideja ne nedostaje. Dapače, imamo ih napretek, pa je teško pronaći vremena da se sve to realizira. Prava smo „škola sa srcem, gdje nikome ništa nije teško, svi smo tu jedni za druge, ističe ravnateljica Marija Poje… Piše Branko Nađ