Poputbina neophodna za život u suvremenom svijetu

TEMA BROJA: ODGOJ ZA MEDIJE

Poputbina neophodna za život u suvremenom svijetu

Kako bi se djeca medijima služila ne samo tehnološki kompetentno nego i s kritičkom sviješću i zdravorazumskim odmakom, upravo bi društvo kroz svoje odgojno-obrazovne ustanove moralo povesti računa o uvođenju medijskog odgoja i medijske kulture u školske i izvanškolske aktivnosti, da bi se djeci i roditeljima dala dodatna snaga za ispravno korištenje novih medija.... 
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Igor Kanižaj, Danijel Labaš, Mila Jelavić, Lidija Kralj, Dubravko Deželić, Krešimir Mikić...

UMJESTO UVODNIKA

Kule od pijeska (dok valovi udaraju)

Da Hrvatska doista „prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete”, važno pitanje oko kojeg bi se lomila koplja političke borbe (i ozbiljnih rasprava izvan političke arene), uz sudjelovanje svih kojima je do društvene stabilnost, ekonomskog napretka i osiguranja kulturnog identiteta, glasilo bi po prilici ovako: Kakav je to prioritet obrazovanje kad/ako će mu se u državnom proračunu za 2014. godinu te u projekcijama za 2015. i 2016. smanjivati sredstva izražena postotkom javnih izdataka/rashoda? Drukčije: Kako to da će dogodine i 2015. rashodi državnoga proračuna rasti za dva-tri posto, a sredstva za obrazovanje neće, čak će 2015. i 2016 godine – planira se – biti u apsolutnom iznosu manja nego 2014. godine... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Mnogi tvrde da je hrvatski jezik u gorem položaju nego ikada. Jesu li za to odgovorni i krivi osim države i jezikoslovci?

Za to su najviše krive država i politika. Jezični stručnjaci, savjesni profesori i učitelji ne mogu ništa bitno promijeniti. Država i politika mogu stanje promijeniti ako donose odluke koje pomažu razvoju hrvatskoga jezika. Škola i školstvo kod nas su godinama na rubu javnoga interesa, a čim se primijeti da nešto u gospodarstvu i društvu zapinje, u skandinavskim zemljama najprije se ulaže u školstvo i istraživanje. Kada u Hrvatskoj nešto s gospodarstvom i društvom ne ide, uvijek se prvo reže u školstvu, otvoreno ili prikriveno. Zato je u Hrvatskoj kriza tako duboka i tako beznadna. I školske se reforme provode ovlaš (i „ofrlje”). Bolonjski sustav, uveden formalno i voluntaristički, doveo je do općega urušavanja školskoga sustava, osobito pojedinih fakulteta. Sve je birokratizirano, a znanstveno-nastavni sadržaji šablonizirani.

Akademik August Kovačec, filolog i leksikograf

Vijenac (Zagreb), XXI., br. 515, 28. studenoga 2013. (str. 5.)

MEĐU NAMA

Štednja, štednja, štednja

Kad u životu gubite vrijeme i energiju na stvari koje ničemu ne služe, a u ovoj napaćenoj državi u posljednje se vrijeme pažnja javnosti usmjerava na marginalna pitanja koja uopće ne bismo ni trebali postavljati, od čijeg rješavanja nikome sutra neće biti ni bolje ni lošije, onda vam promaknu male misli velikih majstora o kojima doista ovise ne samo pojedinačne ljudske sudbine nego i sudbina ovako malog naroda kakav je hrvatski. Naravno da mnogi – koji ne prate zbivanja u obrazovanju i koje obrazovanje ne dotiče čak ni u slučaju kad su roditelji učenika koji pohađaju osnovnu ili neku srednju školu – nisu ni doživjeli svu dramatičnost prošlotjedne izjave ministra financija koji je „izvalio” kako će deficit u proračunu smanjiti ni manje ni više nego ukidanjem malih škola.... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Sindikalne središnjice najavile žešće akcije

Na nasilje vladajućih svim zakonskim sredstvima

Sindikalne središnjice povlače se iz pregovora o izmjenama Zakona o radu (ZOR) i Gospodarskog socijalnog vijeća (GSV) te traže ostavku ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića zbog jednostrano nametnutih rješenja u novom ZOR-u, objavili su prošlog četvrtka čelnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Udruge radničkih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata s konferencije za novinare održane ispred Banskih dvora te najavili prosvjedni skup na Markovu trgu u četvrtak, 5. prosinca, kada se očekuje da će Vlada sa sjednice uputiti u Hrvatski sabor izmjene ZOR-a. Poručili su da će na nasilje vladajućih odgovoriti koristeći sve zakonske mogućnosti, a nije isključena ni organizacija generalnog štrajka...

• Kritičko mišljenje

Laboratorijski uvjeti?

U školama diljem zemlje „dan poslije” bio je tek još jedan od „radnih dana u školskoj godini”. Činjenica da se društvo, prije referenduma pa na njemu, podijelilo – možda jasnije no ikada – a da se pritom radilo o sadržajima koji se bitno odnose na obitelj, pa, svakako, i na odgoj, očito nije smatrana dostatnom za sustavni angažman škole. Dapače, od svih je čimbenika života u školi – i službeno – zatraženo da se sustegnu od iskaza koji bi se mogli propagandno tumačiti. Jer, škola bi – po nekoj prastaroj predodžbi – trebala biti negdje iznad socijalnih sukoba i političkih čarki, kao svojevrsna Kula bjelokosna... Piše Žarko Puhovski

• AZOO: Građanski odgoj u učeničkim domovima

Kako izgraditi građanske kompetencije

Građanski odgoj i obrazovanje u planu i programu rada učeničkih domova bila je tema stručnog skupa za stručne suradnike, odgojitelje i ravnatelje u učeničkim domovima koji je održan u ponedjeljak 2. prosinca u Zagrebu. Na skupu je kroz predavanja, radionice, samostalni rad polaznika i prikaze primjera dobra prakse razgovarano o tome kako osigurati kvalitetu u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja, kako se pripremiti za međupredmetno planiranje, programiranje i izvođenje nastave usmjerene na kompetencijski pristup, kako se, uostalom, osposobiti za osiguranje kvalitete te kako razumjeti koncepte…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i solidarnost

I nesebičnost se stječe i uči

Sposobnost dijeljenja stječe se promatranjem, iskustvom i podukom. Budući da djetetu ne pada na pamet da bi dijeljenje za njega moglo biti korisno ili da bi netko svojevoljno želio nešto s nekim podijeliti, svoj će stav mijenjati postupno…

• Udruge: Pragma

Jednaki izgledi za sve

U Pragmi vjeruju kako osnaživanjem, pružanjem integriranih socijalnih usluga, edukacijama, zagovaranjima i istraživanjima mogu promicati, razvijati i unaprjeđivati socijalnu zaštitu građana i uspostavljati suradnju s organizacijama kako bi postale dostupnije i bolje odgovarale zahtjevima građana...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Veliki Bukovec: EU projekt „Sigurnost djece na internetu”

Osvijestiti opanosti u pravi čas!

Projekt koji zajednički provode OŠ Veliki Bukovec ss školama partnerima bavi se razvijanjem i primjenom dijela školskog kurikuluma o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te podizanjem razine svijesti učenika, učitelja, roditelja i javnosti za pitanja koja se odnose na dječju sigurnost online u sinergiji s politikama Europske unije... Piše Željka Marković-Bilić

• OŠ Brodarica: Likovne radionice učenika

Biljke kao nadahnuće, motiv i umjetnička tehnika

Još jednom se potvrdilo da je učenicima potrebno više ovakvih sadržaja, jer jedan sat likovne kulture tjedno nije dovoljan za razvoj kreativnosti, estetike i ljubavi prema likovnoj umjetnosti... Piše Ana Perak, prof. geografije, OŠ Brodarica

• DV Botinec, Zagreb: Eko projekt područnog objekta Mala Mlaka

Otpad razvrstaj i u igru svrstaj

Ruralno okružje vrtića daje niz mogućnosti za razvijanje ekološke dimenzije odgojno-obrazovnog rada, to jest razvijanje vještina i načina očuvanja okoliša. U skladu s tom odgojno-obrazovnom misijom misijom kojoj je cilj odgoj kompetentnog, zadovoljnog, samopouzdanog i aktivnog djeteta, nastao je i ovogodišnji projekt posvećen zbrinjavanju otpada... Pišu Tanja Pap, pedagoginja Dječjeg vrtića Botinec i Renata Kožul, logopedinja Dječjeg vrtića Botinec

• Osnovna Škola Oroslavje: Projekt posvećen osobama s invaliditetom

„Želim biti prijatelj… sada znam i kako”

Cilj je projekta osvješćivanje problematike osoba s invaliditetom, pružanje informacija o različitim vrstama invaliditeta, upoznavanje i usvajanje norma pravilnoga i prihvatljivoga ponašanja prema osobama s invaliditetom te općenito poticanje prijateljskoga ponašanja, međusobnoga razumijevanja i uvažavanja te prijeko potrebne tolerancije... Piše Anita Šalec, defektologinja, Osnovna škola Oroslavje

REGIJA

• CRNA GORA | Ministarstvo prosvjete uvodi novi predmet u škole

Poduzetništvo za osnovnoškolce i srednjoškolce

Novi će predmet biti obavezan u sedmom, osmom i devetom razredu osnovne škole te u svim razredima gimnazija i stručnih škola, a u nastavni plan i program uvodit će se postupno, kroz međupredmetni sadržaj odnosno interdisciplinarnu nastavu… Prema Vijesti priredio Ivica Buljan

SVIJET

• EAN | Svjetski kongres o dostupnosti postsekundarnog obrazovanja

Povezivanje nepovezanih – globalna rješenja za lokalne probleme

Svjetski kongres treba biti mehanizam za povezivanje svih koji se bave pitanjima dostupnosti visokog obrazovanja, on je veza između zajednica koje se bave pitanjima visokoškolske obrazovne jednakosti s organizacijama u privatnom i javnom sektoru koje oblikuju gospodarsko-društveni kontekst svake države ili društva… Prema EAN priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Objašnjavanje i postavljanje pitanja u nastavi / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Mišljenje o učeniku / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Mobilni stručni timovi - podrška redovitom školskom sustavu / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Krivotvorenje službenih dokumenata / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Od informacijskog društva do društva znanja / Piše Danijel Labaš, dr.sc. profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Tri vrste hrvatskih škola / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Devet prirodnih recepata za vaše zdravlje / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Donji Andrijevci: OŠ «Viktor Car Emin» | Moćna tehnika pobijeđena je velikim srcem

• Koprivnica: Knjižnica i čitaonica «Fran Galović» | Susret s Ivonom Šajatović

• Nova Kapela: OŠ «Antun Mihanović»» | Škola za Vukovar

• Zagreb: Završna svečanost Tuluma s(l)ova | Čitanje je zabavno? Itekako!

MEDIJI           

• WEB | Prema osnaživanju knjižničarske blogosfere u nas (http://nsk.hr/blog)

• TV | Odrađivanje Eurovizijskog filmskog tjedna (Maraton eurovizijskog filma / HTV3)

• IZLOŽBA | Svjetlopisi -  Vanja Škrobica, Split, studeni 2013.

• KNJIGE | Jezično kalkiranje u teoriji i praksi (Prilog lingvistici jezičnih dodira) – Marija Turk, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Školski vjesnik, Mogućnosti, Čakavska rič

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Intelektualni i moralni razvitak djeteta / Gabriel Compayré (1893.)
[…] Neka nitko ne tvrdi, da je dječja psihologija nešto skroz na skroz novo. Njezini elementi, nekoliko takvih elemenata barem, bijahu odavna razasuti po većini spisa o uzgoju djece, naročito po onima, koji su kao i znamenita djela Lockeova i Rousseauvljeva proizišli iz filozofskoga duha. Koji pedagog nije potrebama svoga predmeta ponukovan, da o naravi dječjoj kaže barem nekoliko riječi, taj ne bi bio vrijedan, da se zove pedagogom. I memoari, autobiografije su korisna vrela za onoga, tko hoće da crpe otud. Samo ne valja kod toga zaboraviti na dvoje; prvo: da je mašta zrela čovjeka, koji se mislima prenese u dane djetinjstva, vazda gotova, da uljepša i da izmijeni blijede spomene iz prvih godina života. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista, Napretka i Školskih novina

XIII. glavna skupština »Saveza hrv. učiteljskih društava« / 1898.

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA OŠ IVANA KUKULJEVIĆA, SISAK

Imamo sve, volju i energiju, ali žudimo za suvremenijom opremom

Unazad tri-četiri godine došlo je do značajnih promjena u našem kolektivu, dosta je učitelja otišlo u mirovinu, kadar je znatno pomlađen. A te mlade učiteljice i učitelji informatički su jako pismeni, rado i s entuzijazmom u izvođenju nastave koriste suvremena tehnološka pomagala. I bilo bi prekrasno kada bismo bili bolje opremljeni, ističe ravnateljica Željka Birač… Piše Branko Nađ