POSEBAN PRILOG: POZDRAV EUROPI Hrvatski učenici, nadareni koliko već jesu i kakvi već jesu, a već su se različitim oblicima stvaralaštva potvrdili i na inozemnim scenama, riječju i slikom predstavljaju svoju Domovinu i ispraćaju je na putu u Europu, kojoj upućuju toplu dobrodošlicu s nadom u bolje SUTRA... Priredio Ivan Rodić

POSEBAN PRILOG: POZDRAV EUROPI

Hrvatski učenici, nadareni koliko već jesu i kakvi već jesu, a već su se različitim oblicima stvaralaštva potvrdili i na inozemnim scenama, riječju i slikom predstavljaju svoju Domovinu i ispraćaju je na putu u Europu, kojoj upućuju toplu dobrodošlicu s nadom u bolje SUTRA... Priredio Ivan Rodić

UMJESTO UVODNIKA

Mala skupina bučnih mediokriteta?

Intervju što je s ministrom Jovanovićem objavljen prošle nedjelje u Večernjem listu dade nam poticaj da razmislimo o jednome popisu, o listi, takoreći rang-listi osoba, udruga, institucija i drugih što bi pripadali – prema ministrovim riječima – „maloj skupini bučnih mediokriteta”, onima kojima se ministrovi potezi, tobože, „ne sviđaju” pa su zbog toga na djelu sukobi: njihovi s ministrom, ministrovi s njima... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Na pozitivnoj strani predstojećih integracija čini se nedvojbenim:

-- evropski je identitet tradicijski označen pluralizmom nacionalno ustrojenih političkih zajednica, a njihovo je pretpostavljeno vrijednosno jedinstvo svagda korelirano jezičnom, kulturnom i tradicijskom različitošću; moderna je „Evropa“ institucijski izvedena iz opće prihvaćenosti koncepta demokratske države blagostanja;

-- nadnacionalna politička integracija u Evropi (za razliku od privredne) stoga je ograničena dvostrukim temeljnim zahtjevom -- očuvanjem nacionalno-tradicijskoga pluralizma i održanjem zadane razine demokratskoga ustroja;

-- ustanovni postav današnje Evropske unije ove zahtjeve nužno relativira – što je, barem dijelom, i neizbježno. Problem je, međutim, u tomu što se ovo relativiranje odvija bez dostatne demokratske legitimacije.

Ulazak u EU stoga je u procijepu stalno promjenjivih političkih zahtjeva iz Bruxellesa i nedvosmisleno nazočne potrebe da se stanje u državama "zapadnoga Balkana", počevši s Hrvatskom, stubokom mijenja.

Prof. dr. sc. Žarko Puhovski

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/eu-izmedju-depresije-i-euforije, 21. lipnja 2013.

MEĐU NAMA

Dugo toplo ljeto

Svima su puna usta sažaljenja prema našoj mladosti koja i nema drugog posla nego da pohađa nastavu i uči ne zbog državne mature nego zato da bi mogli nastaviti školovanje ili se zaposliti. A na temelju rezultata koji nisu tako bajni kakvima bi ih mnogi željeli odmah se stvaraju zaključci kako škole i učitelji ništa ne rade i kako je državna matura zahtjevna i teška, kako se je nemoguće za nju spremiti, ali nitko ne govori o tome da naša djeca premalo uče, a previše govore o svojim pravima. Sreća je da je svemu došao kraj i da je i pred učenicima i pred učiteljima, kako za koga, dugo toplo ljeto... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Normiranje mimo znanosti i struke

Nema mira na adresi Donje Svetice 38 u Zagrebu, ondje gdje nam stoluje Ministarstvo –  ministar, njegovi pomoćnici i savjetnici te ostali, uključujući i „tehničke službe”: tamošnji normativni umovi u punom su pogonu, tako reći užareni, bilo da određuju da se „friški” propis opozove (Pravilnik o obveznim udžbenicima...), bilo da se nove norme u obrazovanju propisuju, preporuci Nacionalnoga vijeća za odgoj i obrazovanje unatoč. Najnoviji slučaj: izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. O tome je otvorena „javna rasprava”, a trajala je točno između zaključivanja dvaju brojeva Školskih novina, od 17. do 24. lipnja…

• Zagreb: Predstavljena europska inicijativa „Mladi u pokretu”

Mladi trebaju studirati u inozemstvu, ali i vratiti se kući!

Tijekom dvodnevnog događanja predstavljeni su programi Europske komisije za studiranje, učenje i rad u inozemstvu, poput Europskog portala za mobilnost i zapošljavanje, programa Mladi na djelu, uključujući Europsku volontersku službu za mlade, zatim Programa za cjeloživotno učenje, uključujući program Comenius, Erasmus i Leonardo da Vinci…

• Predškolski odgoj: Djeca i ljetne vrućine

Hladiti se i vodom i zrakom

Djeca bi trebala stalno piti vodu kako ne bi dehidrirala na visokim temperaturama. Ako se igraju vani, povremeno im treba napraviti stanku te provjetriti postoje li mogući simptomi kao što su žeđ, grčevi, umor, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, glavobolje te groznica. Nikada se dijete ne smije ostaviti u automobilu na vrućini…

• Zagreb: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Nagrada „Faust Vrančić” najboljim učenicima

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i ove godine, po šesti put, dodijelila je nagradu „Faust Vrančić” učenicama i učenicima za postignuto prvo mjesto na državnim natjecanjima u strukovnim disciplinama, odnosno priznanja za postignuto jedno od prva tri mjesta na međunarodnim natjecanjima, smotrama i izložbama te zahvalnice njihovim mentorima i mentoricama za postignute izvrsne rezultate u pripremanju učenika za sudjelovanje na spomenutim događanjima tijekom ove školske godine. Svečanost dodjele održana je prošloga petka u Zagrebu, a nagradu je dobilo ukupno 118 učenika...

• Udruge: Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika

Strateško promicanje učenja njemačkog jezika

Ove godine Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika obilježava dvadeset godina članstva u istoimenoj međunarodnoj udruzi, a hrvatsko je društvo osnovano godinu dana ranije, 1992. godine. Od osnutka Društvo djeluje sa sjedištem u Zagrebu, ali i u šest ogranaka u Varaždinu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Puli i Zadru. Prilikom osnivanja istaknuti su sljedeći ciljevi: poticanje profesionalnog razvoja nastavnika njemačkog jezika, kao i svih onih koji se izravno ili neizravno bave proučavanjem njemačkog jezika; organiziranje suradnje sa srodnim organizacijama u zemlji i inozemstvu...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Suvremena škola: Integracije i korelacije u nastavi

Stotinu razloga za integrirano prirodoslovlje

Integracija nastavnih predmeta iz područja prirodoslovlja česta je tema u rasprava o unaprjeđivanju nastave, ne samo u nas nego i u obrazovnim sustavima europskih zemalja, u kojima postoje stotine različitih varijacija integrirane nastave. Broj kombinacija nastavnih predmeta vrlo je šarolik: biologija, kemija, fizika, informatika, geografija, ekologija, etika, matematika i neki  drugi srodni  predmeti povezani su u vrlo različitim kombinacijama i vezama u jedinstvenu cjelinu... Piše Marija Ajša Peuc, prof. pedagogije, Zagreb

• „Didaktički trokut”: Učenik sve važniji činitelj u odgoju i obrazovanju

Za školu ugode, a ne straha i nepovjerenja

Pedagoško je ozračje često važnije od prostorno-materijalnih uvjeta i kadrovskoga potencijala. Svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa stvaraju klimu u kojoj uče, rade, žive, surađuju, pomažu si i ostvaruju zajedničke ciljeve. Pritom je vrlo važan status i uloga svih sudionika u stvaranju prijeko potrebnog pozitivnog ozračja. To ozračje bi moralo odisati sa što više osjećaja ugode, sa što manje straha i nepovjerenja... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike, Zagreb

• DV „Tratinčica”, Zagreb: Prometni odgoj od malih nogu

Za siguran put od kuće do škole

Osnove prometne kulture djeca će najlakše svladati ukoliko ih odmalena učimo primjerom u roditeljskom domu i vrtiću. U našem vrtiću odgojitelji i djeca rade na sadržajima prometnog odgoja primjenjujući iskustveno učenje. Šećemo do autobusnog stajališta, prelazimo raskrižje, promatramo i uključujemo se u promet, bilo kao pješaci ili putnici u autobusu. U ovaj program ugrađujemo sva postojeća znanja i iskustva djece i odraslih... Piše Mirjana Šerbinek-Kotur, pedagoginja, DV Tratinčica, Zagreb

• Projektna nastava: Njemački jezik u produženome boravku

Europa u Hrvatskoj, Hrvatska u Europi

Produženi boravak, kao specifičan oblik rada u razrednoj nastavi, pokazao se kao posebno pogodan i za učenje novih sadržaja nakon spontanih reakcija djece, za što u redovitoj nastavi ponekad nema vremena. Glavna metoda učenja bila je igra, u učionici, na školskome igralištu, u šetnji, na izletu. Pjesme i brojalice na njemačkome jeziku postale su dio svakodnevnih dječjih igara, rođendanskih proslava i ostalih druženja izvan škole... Piše Edita Bošnjak, učiteljica razredne nastave, OŠ Špansko Oranice, Zagreb

• Terenska nastava iz geografije: Prirodne i kulturne vrijednosti doline Loire

Povijesno srce Francuske

Zemlja je to iz bajke smještena uz sanjivu rijeku Loire, omiljena od francuskih kraljeva

koji su je ukrasili brojnim arhitektonskim draguljima – dvorcima Loire. Ovdje je živio i gradio kralj Franjo I, koji je doveo i slavnog Leonarda da Vincija, koji je ostao tu do kraja života. Slika prekrasne Francuske svakako je nepotpuna bez njenog srca: Doline i dvoraca Loire ili pak Doline kraljeva... Piše Božena Marković Katić, profesorica geografije, OŠ „Braća Seljan”, Karlovac

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Izmjene Zakona o osnovnom obrazovanju

Osnovnoškolcima smanjen broj sati

Zakoni predviđaju da osnovnoškolci iz svakog predmeta tijekom polugodišta moraju biti ocijenjeni najmanje četiri puta prije zaključenja ocjene. Međutim, iz predmeta čiji sat imaju jednom tjedno, bit će im dovoljna i jedna ocjena u tromjesečju… Prema Dnevni list priredio Ivica Buljan

• ENCIKLOPEDIJE | Jesu li brze informacije s interneta dostojna zamjena tiskanim izdanjima

Knjige koje je pregazilo vrijeme...

Kvaliteta tekstova objavljenih na stranicama Wikipedije dokazuje da je znanje mase gotovo jednako vrijedno kao ono pametnih pojedinaca, objavljeno na tiskanim stranicama poznatih i uglednih enciklopedija... Prema The Guardian priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Fenomen «na vrhu jezika» / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Završni poslovi / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Ocjenjivanje učenika prije zahtjeva za izmjenom programa školovanja / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Čuvanje radnog mjesta za novoimenovanu ravnateljicu / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Suživot s medijima / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Fizička vrata u virtualnost - virtualna vrata u stvarnost / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Optimisti prolaze bolje nego pesimisti / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Veliki Bukovec: Osnovna škola | Učenici napisali udžbenik iz matematike

• Sveti Ivan Žabno: Osnovna škola «Grigor Vitez» | Misli, jedi, štedi

• Vinkovci: Zdravstvena i veterinarska škola dr. Andrije Štampara | S da Vincijem do Tahitija

• Vukovar: Treći dani dječjih vrtića | Mališani pjesmom i igrama razveselili građane

MEDIJI           

• WEB | Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić (http://www.hfs.hr)

• TV | Skromna priredba uručivanja priznanja vrhunskim umjetnicima (Dodjela Nagrada „Vladimir Nazor” (prijenos) / HTV3)

• KAZALIŠTE | Cijena sreće, HNK Osijek 2013.

• KNJIGE | Hrvatski jezik, Radoslav Katičić, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Anali za povijest odgoja, Lađa, Kaj

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Pedagogija kao znanost / Stjepan Bauer (1913.)
[…] Praktičnim znanostima pripada pokraj politike i mnogih drugih disciplina i pedagogija. Njezin je bitni zadatak u tom, da pokaže, kojim sredstvima, metodama i uredbama se mogu i kojim treba da se vode mlade generacije k idealima ljudske savršenosti. Te ideale valja da vadi iz skupne riznice ljudske spoznaje, iz stečene kulture, a specijalno iz znanosti o čovjeku (anatomije, fiziologije, higijene, psihologije, logike, etike, socijalne znanosti, estetike, vjerske filozofije itd.). Ideali pak, koje su svi pravi pedagozi odvajkada smatrali kao zadatak uzgajanja, jesu zdravlje, snaga, istina, duševna sloboda, ćudoredna dobrota, čvrstoća karaktera, ljepota, sreća, blagostanje, mir; njihove protivštine, koje treba da se uzgajanjem spriječe, ili barem ublaže, jesu bolest, slabost, zakržljalost, zabluda, ludost, duševna slabost, ćudoredna pokvarenost, podivljalost ćudi; jednom riječju zlo svake vrste [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Iz prošlosti narodnoga školstva (Po vrelima iz arhiva požeške županije) / Julije Kempf (1924.)

REPORTAŽA | 180 GODINA ŠKOLSTVA U ĐELEKOVCU

Unatoč slabijoj opremljenosti odgajamo dobru i pametnu djecu           

Možda nemamo najbolje uvjete, sigurno smo lošije opremljeni od većih gradski škola, ali redovito nas hvale, i našu školu i naše đake, što po natjecanjima i smotrama, što iz srednjih škola u koje naši osmaši odlaze. To je najbolja potvrda da radimo dobro, kvalitetno, dajući djeci dugoročno znanje, vještine, ali i dobar odgoj, ističe ravnateljica Sonja Vuljak… Piše Branko Nađ