Postignuća hrvatskih učenika i dalje ispod prosjeka OECD-a

TEMA BROJA: MEĐUNARODNO ISTRAŽIVANJE PISA 2015.

Postignuća hrvatskih učenika i dalje ispod prosjeka OECD-a

Čini se da do sada nijedna prosvjetna vlast nije ozbiljno niti shvaćala niti prihvaćala rezultate PISA istraživanja, tu bazu s nekoliko milijuna relevantnih podataka. Niti jedna se vlada nije zabrinula zbog činjenica, koje nam već deset godina kroz PISA istraživanje govore o tome da naši petnaestogodišnjaci ne vladaju ni temeljnim kompetencijama i vještinama kako u prirodoslovnoj tako i u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti i da iz školskog sustava izlaze gotovo nesposobni za nastavak obrazovanja i uključivanje u svijet rada i za samostalan život u suvremenom svijetu... Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja govori Michelle Braš Roth

UMJESTO UVODNIKA

Odiseja zvana licenciranje ravnatelja

Prvo – 31. 12. 2011., potom 31. 12. 2014., zatim 1. 1. 2017. godine. Govore li vam što ti datumi? Prisjetit će se neki, u prvom redu ravnatelji škola (i oni koji su to tek željeti postati) da je riječ o tri zakonski utvrđena roka za licenciranje ravnatelja osnovnih i srednjih škola. Rokovi su se ukidali odnosno pomicali, a od licenciranja, do danas, ni l. Niti je definiran sadržaj, niti je propisan postupak licenciranja ravnatelja. Od 2008. do dana današnjega – neizvjesnost prouzročena nedefiniranošću kompetencija i statusa ravnatelja. Nevjerojatno koliko o tome (i oko toga) traje „usuglašavanje”, tim više što „priča” o licenciranju ima i svoju „pretpovijest”. Još 1992. godine Zakon o srednjem školstvu propisao je obvezu polaganja ravnateljskog ispita… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Rezultati svih provedenih istraživanja pokazuju da učitelji, kad ih se pita što ih najviše veseli u njihovu poslu, uvijek na prvo mjesto stavljaju odnos s učenicima i rad u razredu. U drugu ruku, najviše im smeta odnos prema obrazovanju općenito, radni administrativni poslovi, posebno kada vidite koliko su te tablice i papiri ponekad besmisleni. Znamo kakav je materijalni status učitelja i profesora, ali oni se i dalje odlučuju za taj posao znajući da će biti potplaćeni i nedovoljno cijenjeni u društvu. Ajmo im onda barem olakšati administraciju i omogućiti im da rade ono što im čini zadovoljstvo.

Prof. dr. sc. Dubravka Miljković, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/463071/ucitelji-slozni-oslobodite-nas-nepotrebnih-papira-zelimo-vise-raditi-s-djecom; 12. 1. 2017.

AKTUALNO

• Zagreb: „Nagrada Ivan Filipović” za 2015. godinu

Priznanje najistaknutijim prosvjetnim djelatnicima

Dodijeljene su dvije nagrade za životno djelo i trinaest godišnjih nagrada. „Nagradom Ivan Filipović” za životno djelo nagrađeni su dr. sc. Diana Garašić (Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb) u području srednjeg školstva te dr. sc. Mira Čudina-Obradović (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u području znanstvenoga i stručnog rada...

• Ravnateljsko motrište

U svakom dijelu ravnateljskog posla ima prostora za napredovanje

Moj posao su svi naši učenici koje s njihovim roditeljima želimo odgojiti i obrazovati da budu odgovorni, obrazovani, zadovoljni i sretni mladi ljudi... Piše Asja Jelaković, ravnateljica Škole za medicinske sestre Mlinarska, Zagreb

• Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Bespovratna sredstva za projekte u znanosti i obrazovanju

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja održana je krajem prosinca prošle godine svečanost potpisivanja ugovora u okviru izravne dodjele bespovratnih sredstava za dva projekta pod nazivom „Promocija cjeloživotnog učenja” i „Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja” iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Riječ je o projektima čiji su nositelji Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) i Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO)...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Pokret i ples u dječjem vrtiću

Ples i pokret razvijaju koncentraciju, opservaciju i pamćenje

U psihoterapiji pokretom i plesom vjeruje se da je primarni princip iz kojeg se formiraju sva druga iskustva (o sebi samom, ali i okolini), razvoj osjećaja za svoje tijelo. Dijete svoja najranija iskustva doživljava upravo kroz svoje tijelo, ta iskustva prepoznaje i pamti na somatskoj, kinestetičkoj i senzornoj razini…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: OŠ Mate Lovrak, Zagreb

Uz podršku roditelja i profesora

Za uspjeh u robotici potreban je velik broj specifičnih znanja iz raznih područja prirodnih i tehničkih znanosti. Važno je biti dobar u matematici, fizici, osobito elektrotehnici i mehanici kao i u programiranju. Na međunarodnim i svjetskim natjecanjima, gdje redovito sudjelujem, vrlo je važno i odlično znanje engleskog jezika. Kad se sve to spoji i kad se ostvari dobar rezultat, osjećam se ispunjeno i zadovoljno i dobijem dodatnu snagu i volju za sljedeći korak – kaže Marko Pongrac, učenik osmog razreda…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Riječ stručnjaka: Prilog raspravi o kurikularnoj reformi

Od inputa do ishoda učenja

U praksi se susrećemo s međunarodnim diskursom o reformi obrazovanja koji (suprotno rezultatima empirijskih znanstvenih istraživanja) iznova konfigurira pedagoško polje škole tako da pozornost s jedne strane usmjerava na ono što se u školi uči, a s druge strane – tako reći istodobno – odvraća se od uvjeta školskog učenja, što čini bit reformi obrazovanja zasnovanih na ishodima učenja. Obrazovanje i odgoj predstavljaju naime interaktivno zbivanje koje se ne može rastvoriti na linearni odnos cilja i sredstva niti svesti na tehnološko djelovanje. Sve dosadašnje reforme obrazovanja ne polaze od bitnih pedagoških postavki o svrsi, smislu i logici škole i nastave, i zbog toga su sve do sada pretrpjele neuspjeh... Piše dr. sc. Marko Palekčić, redoviti profesor u trajnom zvanju, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju i Centar za obrazovanje nastavnika Zagreb

• OŠ Ante Kovačić, Zlatar: Zanimljive i korisne radionice u vrijeme zimskih praznika

Zimski odmor ispunjen igrom i učeničkim stvaralaštvom

Dobrovoljnost kao i slobodno stvaralačko izražavanje snažan su motivacijski čimbenik koji učenike pokreće da sudjeluju u školskim događanjima koja se organiziraju za zimskoga odmora učenika, dakle u dane kada oni zapravo nisu obvezni dolaziti u školu. Iskustva s tih dobro posjećenih radionica tijekom zimskih praznika primjenjiva su i u redovitoj nastavi, pogotovo kad je riječ o načelu izbornosti koje bi trebalo što prije ugraditi u redoviti nastavni plan i program... Piše Denis Vincek, dipl. bibliotekar i dipl. novinar, OŠ Ante Kovačića, Zlatar

• Srednja škola Isidora Kršnjavoga, Našice: Učenici u projektu „Građanin”

Sportom protiv jalove dokolice

Nedostatak prikladnih sportskih igrališta u gradu, a također i kulturnoga centra koji bi mladima pružao mogućnost okupljanja kroz udruge mladih, volontiranje, kreiranje raznih lokalnih projekata, dosada-dokolica, okupljanje mladih vikendom u mračnim parkovima, konzumiranje alkoholnih pića koja se uredno nabavljaju u svim trgovinama u gradu, neodgovorno ponašanje s nasiljem, polomljene klupe, razbacani otpad... – sve su to bili znakovi da se već u nazivu što je smisao i koji je cilj projekta „NE dokolici, DA športu!”... Piše Anđelko Cvijetović, prof. latinskog jezika, sociologije, politike i gospodarstva, SŠ Isidora Kršnjavoga, Našice

• Slovenska iskustva: Nastava zavičajne povijesti u kontekstu globalizacije

Otkrivajmo lokalnu povijest – da bismo lakše razumjeli opću

Time što učenike upoznajemo s događajima koji su se odvijali u rodnom okružju, utječemo na širenje znanja, potičemo veću pripadnost mjestu i, napokon, jačamo i narodnu svijest. Učenici postaju svjesni svojih korijena, razvijaju pozitivan odnos prema bližnjoj okolici, dobivaju znanje o rodnom okružju, postaju osjetljiviji prema društvenim promjenama i lakše se uključuju u suvremene događaje i promjene koji se događaju u okružju... Piše Vida Šifrer, prof. povijesti i sociologije, savjetnica, Gimnazija Šentvid, Ljubljana

SVIJET

• Njemačka: Velike prepirke o «malom» predmetu

Vjeronauk u školi - uzorni ili zastarjeli model?

U Njemačkoj je vjeronauk Ustavom zajamčen kao redoviti školski predmet. Ali nitko tko to ne želi ne mora ga pohađati. Unatoč toj slobodi, postojeći je model uvijek iznova na meti kritika... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Rješavanje sukoba medijacijom / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Postupak za izbor članova školskog odbora / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Pravo na božićnicu / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

SURADNICI JAVLJAJU

• Sesvete: Gimnazija | Drugi Susret školskih zborova

• Viškovo: OŠ Sveti Matej | Pet godina humanitarnog rada knjižnice

• Karlovac: OŠ Grabrik | Vesela Božićna čajanka uz knjigu

• Cestica: Osnovna škola | Tradicionalno božićno druženje

MEDIJI

• WEB | Stavovi javnosti o školovanju djece od kuće http://www.educentar.net

• KAZALIŠTE | Brojna događanja u zagrebačkoj Maloj sceni

• KNJIGE | Gloria Vickov, Hrvatska kultura u učenju stranog jezika, Hrvatska sveučilišna naklada i Filozofski fakultet u Splitu, Zagreb, 2016.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

Buduća organizacija naučno-istraživačkog rada u SR Hrvatskoj (1963.)
[…] Brzi razvoj naše ekonomike, društveno-političkog i kulturno-prosvjetnog života nameće neprestano i nama pedagozima mnoge nove i složene zadatke. Utvrđeni ciljevi i zadaci odgoja i obrazovanja, zasnovani sistem školstva naše zemlje, izgrađivanje stavova o obrazovanju odraslih itd. postavljaju nam potrebu da prijeđemo na naučno razrađivanje konkretnih problema koje donosi ostvarenje postavki reforme školstva. Naročito se naša pedagoška praksa neprestano sukobljava s nizom problema za koje traži teoretska objašnjenja. Golim prenošenjem dosta bogatih praktičnih iskustava sve više prijeti opasnost od prakticizma i šablone, a često i stihije. Sve to postavlja hitnost proučavanja i naučnog raspravljanja problema odgoja i obrazovanja, što je osnovni uvjet za izgradnju i daljnji razvoj teorije odgoja i obrazovanja. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Učiteljskog doma i Školskih novina

Iz učitelevana (1887.)

REPORTAŽA | 140 GODINA ŠKOLE ZA PRIMALJE ZAGREB

Učenice zapamte svaki porod i praksu na odjelu

Naše se učenice školuju za primaljsku njegu žena, majki i novorođenčadi. To je iznimno odgovorna, humana i društveno važna struka i upravo smo zato svjesni da moramo stalno razvijati kompetencije naših učenica kako bi bile što spremnije za svijet rada, smatra ravnateljica škole Gordana Tobisch… Piše Branko Nađ