Preko vode do istraživanja i otkrivanja u najranijoj dobi

TEMA BROJA: SVJETSKI DAN VODA

Preko vode do istraživanja i otkrivanja u najranijoj dobi

Možemo se pohvaliti da još uvijek u mnogim dijelovima Hrvatske pijemo vodu iz slavine, odnosno da je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava visoke kakvoće, a površinske i podzemne vode i more su u dobru stanju. I takvima ih trebamo i moramo očuvati. Da bismo u tome uspjeli moramo od malih nogu odgajati i obrazovati ekološki osviještene pojedince, koji imaju zdrav odnos ne samo prema vodi nego i prema okolišu...
Priredili Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Sanja Ćorić, Goran Bukan, Mirjana Šerbinek Kotur, Iva Babić, Dubravka Rušnov, Biserka Matić Roško, Katica Podlesek...

MEĐU NAMA

Finski obrazovni brand

Finski obrazovni sustav nametnuo se u posljednjih desetak godina kao svjetski poznati brand. Istina, nema takvih puno u svijetu. U posljednje vrijeme tu su Južna Koreja, Šangaj i još nekoliko azijskih država. Prije dvadesetak godina govorilo se i o njemačkom modelu obrtničkog obrazovanja, takozvanom dvojnom sustavu koji su Nijemci reklamirali i pokušali prodati Kinezima, ali i nama. Za Kineze ne znam, ali čini se da taj švapski disciplinirani sustav u nas baš nije zaživio, a kako stvari stoje neće ni finski... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

U Hrvatskoj me uvijek iznenađivalo koliko su ministarstvo i birokracija daleko od škole, od stvarnog života na terenu. […] I u novoj knjizi govorim o tome kako je važno približiti ta dva svijeta – svijet ministarstva i obrazovne politike i svakodnevnu praksu u školama. Ono što bi Hrvatska definitivno mogla naučiti iz finskog primjera jest kako napraviti školu u kojoj će učenici koji dolaze iz obitelji različitog materijalnog statusa i obrazovanja podjednako uspješno učiti.

Pasi Sahlberg, finski stručnjak za obrazovanje

Jutarnji list (tjedni prilog Magazin), 17. ožujka 2012., str. 61.

AKTUALNO

• Ministar Jovanović predstavio svoje suradnike i najavio brojne promjene u sustavu

Slijedi zakonodavna oluja

Ekonomski fakulteti koji u tri godine ne prilagode omjer broja nastavnika i studenata zatraženom minimumu, bit će ukinuti. Profesore starije od 65 godina, koje fakultet ili institut želi zadržati, moći će samo u slučaju da ih plaća ih vlastitih sredstava…

• Sveučilište u Zagreb - Upisne kvote, Hrvatski studiji, problemi Medicinskog fakulteta...

Na fakultetima 903 mjesta manje

Medicinski fakultet zbog potreba države prije četiri je godine povećao upisne kvote, država je obećala pomoći financijski oko programa i kadrova, potpisan je i ugovor, ali je sve ostalo samo mrtvo slovo na papiru…

• Mladi znanstvenci - dr. sc. Ivan Halasz, PMF Sveučilišta u Zagrebu

Znanost treba surađivati s industrijom

S mladim znanstvenikom dr. Ivanom Halaszom razgovarali smo o tome što danas u Hrvatskoj znači baviti se kemijom kao znanošću, kakve su perspektive, status... Halasz ističe kako bavljenje kemijom kao znanošću u Hrvatskoj načelno nije ni po čemu drugačije od bavljenja kemijom bilo gdje drugdje u svijetu…

• Predškolski odgoj - Ljudska prava u dječjim vrtićima

Dječja prava u različitim okruženjima

Cilj je da djeca iskazuju inicijativu, zajedno s odraslima stvaraju situacije interakcijskog učenja i usvajaju demokratske vrijednosti koje omogućuju da uistinu žive svoja prava, što pridonosi poboljšanju kvalitete života sve djece u ustanovi i zajednici…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Školske knjižnice – od prostora do opreme

Knjižnicama mjesto kakvo zaslužuju

Suvremena školska knjižnica kao kulturno-informacijsko središte svake škole podrazumijeva i odgovarajući, svima lako dostupan i uočljiv te dovoljno velik prostor knjižnice, kao i kvalitetan, udoban, ugodan i privlačan knjižnični namještaj kao bitan preduvjet kako bi korisnici u knjižnicu rado dolazili i u njoj ugodno i korisno boravili... Piše Ljiljana Vugrinec, viša knjižničarka, prof. pedagogije, Voditeljica Županijske matične službe, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“, Koprivnica

• Uz najavljene promjene hrvatskog obrazovnog (školskog) sustava (2)

Evidentiranje i vrjednovanje postojećeg stanja

Zahvaljujući nedostatku osmišljene (sustavne) obrazovne politike, Hrvatska je jedina zemlja u tranziciji koja nije ponudila novi školski sustav koji se organizacijski (trajanjem i ustrojstvom) usklađuje se školskim sustavima Europske Unije... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar književnog odgoja i obrazoavanja

• Kako razgovaramo u našim školama? (27)

Kako razgovaramo s učenicima?

Često mislimo da o učenicima sve znamo, a uvjereni smo i da sebe dobro poznamo. No, najčešće učenicima ne želimo otkrivati sebe. Ostajemo sami sa svojim neprovjerenim mišljenjem o njima i sa svojim veoma manjkavim poznavanjem sebe. Ostajemo nepoznati sebi i njima, a oni ostaju nepoznati nama. Stvarnog susreta u takvom razgovoru zapravo i nema... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, obiteljski psihoterapeut i komunikolog

• Lutke ginjol u nastavi jezičnog izražavanja u nižim razredima osnovne škole

Neiscrpne lutkarske izražajne mogućnosti

Uključivanje lutke u nastavni proces u zadnje je vrijeme sve više prepoznato kao doista potreban oblik rada s učenicima u nižim razredima osnovne škole, koji se na određeni nastavlja na organizirani lutkarski rad u predškolskom odgoju, pri čem treba u potpunosti uvažavati prethodno stečena iskustva učenika vezanih za njihov život i odrastanje s lutkom... Piše Igor Topolovac, apsolvent pedagogije, španjolskog jezika i razredne nastave

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju

Značajna infrastruktura za znanstvenu zajednicu

Istaknuto je kako razvoj znanosti, tehnologije i znanstveno-istraživačkog rada predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za brže uključivanje Bosne i Hercegovine te Federacije BiH kao njezina integralnog dijela, u opće tokove suvremenog svijeta… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• COLETTE GRINEVALD | Lingvistica koja promiče ugrožene jezike

Govoriti materinski jezik nije hendikep

„Postojao je fokus na pismenost kao odgovor na obrazovanje i pritisak da se materinski jezici preobrate u pisane jezike, prateći standarde nacionalnih jezika. No, sada ponovno razmišljamo treba li pisanje imati središnju ulogu, jer je pravi život jezika, naravno, u govoru i slušanju. Ne bismo smjeli nepismene ljude smatrati neznalicama i autohtone jezike primitivnima u potrebi da samo pisane jezike smatramo pravima”... Prema UNESCO priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Psihološki temelj čitanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Organizacija izvanučioničke nastave (1) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo na promjenu koeficijenta plaće / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Mali Lošinj | Čudesna šuma

• Bobota | Nadareni učenik Vanja Živanović

• Bregana | Ekokviz Lijepom našom

• Bijači | 1160 godina od prvog spomena imena Hrvat

MEDIJI

• WEB | U službi unaprjeđenja muzejske pedagogije (http://muzejska-edukacija.com)

• KAZALIŠTE | Pinokio, Scena Velika Gorica, 2012.

• GLAZBA | Biti uvijek drugačiji

• KNJIGE | Pedagogija Marije Montessori / urednici Hicela Ivon, Ligija Krolo i Branimir Mendeš, 2011.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Prvi izbor

IZ PROŠLOSTI

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Pedagogija i pedagogika

Čovjek se rodi slab i nemoćan. Bez tudje pomoći brzo bi poginuo. On je od svih živućih stvorova na zemlji tielom najnemoćniji tako, da tudje njege i brige najdulje treba. Mlado živinče već prvih dana svoga života skače, trči, plazi, pliva i traži si hranu; dočim se diete tek poslie više mjeseci počima uzpinjati na noge, a tek nakon više godina može si pribaviti potrebitu hranu...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Škole, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Pučki učitelj imade najvećih dužnosti (1906.)

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA SREDNJE ŠKOLE VRBOVEC

Otvoriti djeci horizonte i osigurati budućnost

Upravo je u ovome gradiću nedaleko od Zagreba ostvarena dugogodišnja mantra resornih ministara, obrazovne vlasti općenito, o usklađivanju obrazovne ponude s jedne strane te potreba tržišta rada s druge. Povećava se upisna kvota mesara, jer svaki učenik već sada ima siguran posao. Tako sjajna situacija, nažalost, nije sa strojarskim zanimanjima… Piše Branko Nađ