Premalo čitamo i pišemo – to se vidi u pedagoškoj teoriji i praksi

TEMA BROJA: PEDAGOŠKA PERIODIKA

Premalo čitamo i pišemo – to se vidi u pedagoškoj teoriji i praksi

Sadržajna struktura časopisa je vrlo heterogena, kao što je heterogena ne samo pedagogijska znanost nego i naša odgojno-obrazovna praksa. Sadržaji časopisa su interdisciplinarni, oni su dijaloške naravi i dosljedni u promicanju stavova koje zastupaju. Naši današnji časopisi su odraz stanja naše pedagogijske teorije i odgojne prakse i zbog toga ne možemo očekivati čuda, a čini se da u tom području nemamo dovoljno kvalitetnih znanstvenih radova, nema ozbiljnih teorijskih analiza, nema povijesnih rasprava niti kvalitetnih sporenja, razgovora i dijaloga unutar struke...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Nevio Šetić, Vladimir Strugar, Vlatko Previšić, Ilija Pejić, Martica Kurtak, Štefka Batinić, Dražen Podravec, Ladislav Bognar...

MEĐU NAMA

Petak za maturante

Zagrebačkim ulicama predvođeni gradonačelnikom, protutnjalo je više od četiri tisuće maturanata oboružanih zviždaljkama, transparentima, bocama bezalkoholnog pića punjenih alkoholom. Na putu od središnjega trga do jezera Bundek, gdje im je grad priredio dostojan oproštaj uz živu glazbu do dugo u noć, pratili su ih kordoni policajaca brinući se za njihovu i sigurnost građana... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Demokracija, kako uče mislioci od Aristotela do danas, zasigurno je manje nesavršen oblik građanskog upravljanja, ali baš zato ona zahtjeva višu razinu svijesti i odgovornosti od onih, koji su pozvani aktivno sudjelovati u ostvarivanju općega dobra. Ona, uz to što pretpostavlja da drugoga treba saslušati, traži i snažnu etiku po kojoj se poštuju pravila suživota, a počiva prije svega na savjesti pojedinaca, više nego na strahu kazne od strane autoriteta.

Kardinal Josip Bozanić u predavanju na Sveučilištu u Zagrebu

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=141729, 18. svibnja 2012.

AKTUALNO

• Sveučilište u Zagrebu

Kardinal Josip Bozanić počasni doktorat

Doktorat mu je uručio rektor zagrebačkog sveučilišta dr. sc. Aleksa Bjeliš koji je istaknuo kako se počasni doktorat dodjeljuje čovjeku koji ispisuje jedan od najznačajnijih tragova u modernoj povijesti hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, koji je i riječima i djelima mnogostruko pridonio modernom razvoju zagrebačkog sveučilišta…

• Projekt „Maturanti za društvenu zajednicu” u Medicinskoj školi Bjelovar

Nova dimenzija strukovnog obrazovanja

Nisu samo vještine koje učenicima prenosimo i koje su usko vezane za struku jedine i presudno važne za uspjeh u nekom poslu. Zato je neophodno da učenici u bilo kojoj struci uče o poduzetništvu, o građanskom odgoji, da dobiju širinu i nauče se kvalitetnoj komunikaciji, da budu tolerantni, suosjećajni, jer i to će ih obogatiti kao osobe, ali im i olakšati cjeloživotno učenje i napredovanje u struci…

• Predškolski odgoj - Djedovi i bake

Sretni unuci, djedovi i bake

Današnje bake i djedovi pažljivo slušaju svoje unuke, pošteno sude, iskreno i nježno dijele osjećaje s unucima, dijele svoje iskustvo i vjeruju u dječje dobre namjere u svim okolnostima. Budući da su današnja djeca prepoznata i priznata kao prave osobe, s pravim osjećajima, više se truda očekuje i od roditelja i od baka i djedova, a to se možda može činiti nepravednim – konačno, oni su svojim djedovima i bakama morali iskazivati poštovanje bez obzira na tretman koji su primali…

• Unicef otvorio prvo savjetovalište za rani razvoj djece

Savjeti i informacije za roditelje, udomitelje, skrbnike...

Savjetovateljice koje odgovaraju na pitanja telefonom na 01 4580 555 imaju višegodišnje iskustvo u radu s obiteljima i djecom predškolske dobi, a profesionalni tim Telefončića čine medicinske sestre, patronažne sestre, primalje, psihologinje, socijalne pedagoginje i logopedinje…

• Mladi znanstvenci - dr. sc. Igor Kanižaj, Fakultet političkih znanosti

Imamo medijski neobrazovane građane

Igor Kanižaj predavač je nekoliko kolegija na Fakultetu političkih znanosti – Osnove tiskanih medija, Pisanje za novine, Oblici novinskog izražavanja, Novinska redakcija, Mediji i nasilje, Mediji i različitosti, Metode istraživanja medijskog teksta i Metode istraživanja medijskih publika. S njim smo među ostalim razgovarali i o tome nalazi li se ono što predaje na fakultetu i čemu uči studente i našim tiskovinama, odnosno drže li se novinari pri pisanju uzusa i onoga što su naučili na fakultetu ili su prepušteni uredničkim zahtjevima koji nisu u skladu s etičkim kodeksom novinara i profesionalizmom.…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Dva zapisa iz školskog kazališta (1)

Od SMOLE preko MCUK-a do PIF-a

Kada bismo pokušali istražiti kako su naši učitelji i(li) učenici došli do vlastitog lutkarskog uzorka, lako bismo shvatili da su u pravilu krenuli – vlastitim putem: istraživanjem medija, razumijevanjem njegove otvorenosti i demokratičnosti, pronalaženjem lutkarskih punktova u poznatim (školskim) tekstovima i bliskim životnim situacijama. Ohrabruje činjenica da su se u sve to usudili upustiti, a još više da su zato uspjeli pridobiti učenike – i nižih i viših razreda... Piše dr. sc. Lidija Dujić

• Nastava matematike u potrazi za novim metodama rada

„Sve razumijem, ništa mi nije jasno!”

Školska praksa pokazuje da s nastavom matematike ima dosta problema, počevši od nastavnih programa, preko oblika rada, pa sve do ocjenjivanja. Nastava općenito, a posebno nastava matematike, trebala bi poticati stvaralačke kvalitete učenika. Matematika je zanimljiva (i nije laka) – ali ju pogrešan način poučavanja čini teškom... Piše Mr. sc. Marko Obradović, profesor matematika, Slatina

• Kako razgovaramo u našim školama? (36)

Uspješni i neuspješni učitelj – treći dio

Uspješni učitelj ne ugrožava svoje učenike i omogućuje im da uz njega sačuvaju svoju osobnu slobodu. Samo su na taj način oni u stanju prihvatiti iskrenu komunikaciju s njime. Učitelj ne ugrožava svoje učenike, ako ih poštuje i voli, ako ih prihvaća kao ravnopravne učenike i suradnike, ako se ne nameće njima nego ih privlači sebi. Samo su neugroženi i slobodni učenici stvarni učenici svog učitelja... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, obiteljski psihoterapeut i komunikolog

• Rijeka: Dvadeset godina sustavnoga rada s likovno darovitim osnovnoškolcima

Odgajanje svestranih stvaralačkih osobnosti

Retrospektivnom izložbom u Rijeci je 26. travnja proslavljena dvadesetogodišnjica rada Likovno-istraživačkog ateljea darovitih osnovnoškolaca (LIADO). To je jedinstveni program za darovite osnovnoškolce u Republici Hrvatskoj koji radi po verificiranom programu prof. Laure Herceg. Autorica ga je koncipirala još dok je radila kao prosvjetna savjetnica Zavoda za školstvo u Rijeci, a podržava ga i financijski prati Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo Grada Rijeke... Piše Laura Varljen Herceg, mag. educ. art.

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Opća skupština Europske studentske unije u Budimpešti

Zajednički interesi studenata

Studentska konferencija srpskoga sveučilišta primljena je u punopravno članstvo. Ušla je u Europsku studentsku uniju, krovnu studentsku organizaciju Europe, koja zastupa interese studenata u svim relevantnim tijelima odlučivanja kao što su Europska Unija, Europska komisija, UNESCO… Prema Prosvetnom pregledu priredio Ivica Buljan

• SVIJET | Informacijsko-komunikacijska tehnologija u nastavi       

Obrnuta učionica – budućnost ili kraj nastavničke profesije?

„U većini obrnutih učionica postoji aktivan i namjeran prijenos nekih informacija izvan učionice s ciljem oslobađanja vremena za bolju uporabu interakcije licem u lice u školi”, temeljno je načelo navedeno u Manifestu obrnute učionice, autora Aarona Samsa i Jona Bergmanna, dvojice nastavnika koji su započeli pokret obrnutih učionica... Prema World of Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učeničke laži / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Informiranje u školama / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Banova Jaruga: Dječji forum osnovne škole | Vesela radionica

• Kamenica: OŠ Ivana Rangera | Ivan, naša dika i ponos!

• Koprivnica: OŠ Đure Estera i Gimnazija Frana Falovića | Uspješni u Dubrovniku

• Jelisavec: OŠ Ivana Brnjika Slovaka | Nagrađena Andreja Dendis      

MEDIJI           

• WEB | Pouzdane i korisne obavijesti o državnoj maturi (http://mojamatura.net)

• TV | Kad se pažnja cijenila i zahvalnošću uzvraćala (Prvi program HTV-a)

• KAZALIŠTE | Regoč, Kazališna Trešnja, Zagreb 2012.

• GLAZBA | Večer hrvatskih skladatelja (Hrvatski glazbeni zavod)

• KNJIGE | Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću / Aleksandra Šćukanec, 2011.

• ČASOPISI | Književna Rijeka, Prvi izbor, Alkica

IZ PROŠLOSTI

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Pedagogija kao znanost (II) / Pajo R. Radosavljević (1912.)

Šta je dakle zadaća znanstvene pedagogije? Ona je eksperimentalna znanost; ima svoja vlastita data i principe; ona je dakle pozvana, da opiše i tumači pedagoške činjenice. Djelokrug tih činjenica je širok, kao što je i polje ljudske djelatnosti. Experimentalna ili znanstvena pedagogija ne samo da ima da opiše i razjasni pedagoške činjenice, nego ona ima i da izmišlja i izvidi put, po kojem pravi uzgoj ima da ide. Nadalje ima neprestano istraživati, da li tako upravljen uzgoj služi njezinoj namjeri. Ona propisuje stanovite norme, stoga je normativna znanost...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Preporod, Učiteljskog doma, Škole i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Kraljevska viša gimnazija u Zagrebu / Osnova predavanja za školsku godinu 1871/72. prema učivu, knjigam i uram

REPORTAŽA | 170 GODINA OSNOVNE ŠKOLE BEDEKOVČINA

Sustav je učitelje pretvorio u birokrate

Sve što se događa u prosvjeti, svi ti tehnološki, ali i politički vjetrovi, nastavnike stavljaju tek u ulogu promatrača. Odgoj je gotovo iščeznuo iz naših škola, iako je čak i važniji od obrazovne komponente. Roditelji se miješaju u sve, jako se malo danas poštuje učitelj, njegova kompetencija i autoritet, upozorava ravnatelj Marijan Kopjar… Piše Branko Nađ