Prilika za zaokret u poimanju znanja, vještina, pameti...

TEMA BROJA: PISA 2009

Prilika za zaokret u poimanju znanja, vještina, pameti...

Puno važnije od našeg pada s 30. na 36. mjesto je spoznaja da gotovo trećina naših petnaestogodišnjaka nije ovladala temeljima čitateljske, matematičke i prirodoslovne pismenosti, odnosno da ne razumiju najjednostavniji tekst koji pročitaju, da iz njega ne mogu izdvojiti niti osnovne informacije i da su to vještine kojima u nekim drugim zemljama bez problema vladaju desetogodišnjaci…
Priredili Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore: Michelle Braš Roth, Marija Rašan Križanac, Dražen Blažeka…

MEĐU NAMA

Dobrano nakošen toranj

Doista je posve svejedno koje smo mjesto zauzeli u zadnjem PISA istraživanju. Uglavnom oni koji ne razumiju do kraja cijelu priču oko ovoga međunarodnog projekta kojim se svake tri godine na znanstvenim osnovama procjenjuju čitateljska, matematička i prirodoslovna pismenost petnaestgodišnjaka te njihova znanja i vještine u tim područjima žale za vremenima od prije četiri godine kad smo prvi puta sudjelovali u istraživanju pod kodnim nazivom PISA 2006 i kad su naši učenici bili trideseti između 57 zemalja koliko ih je tada bilo uključeno u projekt… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Po podatcima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2009. na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj diplomiralo je gotovo 18 posto studenata više nego 2008.
Od ukupnoga broja nešto malo više od polovice diplomiralo je po „starom” programu, a po bolonjskom procesu njih gotovo 48 posto.
Akademski stupanj doktora znanosti 2009. godine stekla su 572 kandidata, a tijekom te godine 965 kandidata završilo je poslijediplomski studij po starome ili novome studijskom programu te je steklo akademski stupanj magistra znanosti, magistra ili sveučilišnoga specijalista.
Vjesnik / Hina, 8. siječnja 2011.

AKTUALNO

• Sindikat Preporod o prijedlogu Zakona o prosvjetnoj inspekciji

Nestručnjaci provjeravaju stručnjake

Prijedlog Zakona o prosvjetnoj inspekciji odgovara ovoj vlasti koja, kao i ovaj zakon, zatvara oči pred problemima u hrvatskom školstvu, koja se u izbornoj godini odlučila za taktiku „ne talasaj”, a resorni ministar Radovan Fuchs očito sve probleme ostavlja na teret svome nasljedniku…

• Obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina

Hrvatska po nastojanjima u europskom vrhu, ali...

Pozitivna legislativa još se ne provodi kako spada. Ponajprije treba pojačati školske sadržaje o kulturi i identitetu nacionalnih manjina. Jedino nas to može poštedjeti ksenofobije koja se događa u Francuskoj. No, već sada 37 posto naših srednjoškolaca (u nedavno provedenoj anketi) smatra da udruge manjina rade protiv Hrvatske, dok čak 40 posto smatra da bi Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika nacionalnih manjina...

• Predškolski odgoj - Djeca i kućni ljubimci

Uz kućnog ljubimca ljepše se odrasta

Prije nabave kućnog ljubimca važno je da su roditelji svjesni činjenice da je briga o životinji sve do desete djetetove godine na roditeljima, a otada se dijete može u većoj ili manjoj mjeri samostalno brinuti o svom kućnom ljubimcu …

• Božićni projekt u OŠ Tina Ujevića u Zagrebu

Dovoljna je kap dobrote

U ubrzanom ritmu života, vođeni željom za uspjehom i stjecanjem materijalnih dobara, često zaboravljamo na one kojima je potrebna pomoć, na ljude kojima je oduzeto najvažnije čovjekovo osjetilo – vid. Prolazeći pored njih, sigurno smo puno puta bili u situaciji da im pomognemo, ali nismo, ne zato što to nismo željeli, nego zato što možda nismo znali kako…

• Drugi umjetničko-znanstveni simpozij za vizualnu edukaciju

Interdisciplinarni pristupi likovnoumjetničkom području

Problem interdisciplinarnosti prepoznat je kao izvor velikih nesporazuma u školstvu, zbog nepoštivanja stručnog pojmovnika pojedinih disciplina koje se dovode u vezu prilikom međupredmetnog povezivanja, integriranja i koreliranja. Potrebno je koristiti i učiti ispravno ključne pojmove svih disciplina/nastavnih predmeta koje se dovode u korelaciju…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Uvod u političko obrazovanje (5)

Europska Unija i politika obrazovanja

Europska Unija, uslijed svog razvoja, utječe na gotovo sva područja javnih politika zemalja članica. Međutim, bitno je naglasiti da taj utjecaj ovisi o ovlastima koje EU ima u određenom području. Tako je, na primjer, u području jedinstvenog tržišta, ali i vanjske trgovinske politike upravo presudna razina Europske Unije i ona ima isključive ovlasti (npr. carine)... Piše Tamara Puhovski, stručna suradnica na programu Edukacija o EU, Forum za slobodu odgoja

• Mediji i mladi: Između stvarnosti i iluzija (1)

Naše brige za druge umiru s internetom

Nitko ne može osporiti činjenicu da se internetom gubi privatnost, ali sve češće i iskrenost. Facebook je, prije svega, sredstvo za razmjenu podataka, pa je rasprava o privatnom životu ili zaštiti podataka iluzorna i gotovo anakrona... Piše prof. dr. sc. Zlatko Miliša, Sveučilište u Zadru

• Religijska kultura – Upoznavanje sakralnih objekata grada Zagreba

Promicanje vjerničkog suživota

Program Religijske kulture u Učeničkom domu Maksimir započeo je predavanjem autora programa, odgojitelja Željka Dodiga, prof. filozofije i religijske kulture, o monoteističkim religijama, kršćanstvu, židovstvu i islamu. Nakon toga uslijedio je posjet veće grupe učenika pravoslavnoj crkvi, katedrali i Židovskoj općini te Islamskom centru u Zagrebu… Piše Željko Dodig, prof. filozofije i religijske kulture, Učenički dom Maksimir u Zagrebu

• Iz dnevnika rada školskog pedagoga (1)

Milanov poklon

Početak školske godine 1992./1993. dočekali smo s trideset učenika više u odnosu na kraj prethodne godine. Na školskim hodnicima susreću se Željka iz Vukovara, Miroslav iz Gline, Ivan iz Bosanskog Broda, Igor iz Hrvatske Kostajnice. Na žalost, razlog tome nije susret ili natjecanje kojem je moja škola domaćin. Ratna događanja protjerala su ih iz njihovih domova, prekinula njihovu bezbrižnu dječju igru... Piše mr. sc. Jadranka Oštarččević, dipl. pedagog

• Upoznajno sebe! (17)

Priznavanje i uvažavanje umjesto vanjskog motiviranja

Mi ne trebamo samo visoke i vrijedne stručnjake nego također moralne i odgovorne, poštene i iskrene ličnosti, koje će nas voditi. Oni se, međutim, stvaraju i u našim vrtićima i školama uz pomoć iznutra motiviranih i permanentno održavanih odgojitelja i učitelja... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Strategija razvoja znanosti u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011. – 2021.

Strateški dokument ključan za razvoj znanosti

Razvoj znanosti, tehnologije i znanstveno-istraživačkog rada jedan je od ključnih preduvjeta za brže uključivanje Bosne i Hercegovine u globalizacijski proces… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• ITALIJA | Proračun za fakultete u 2011. godini smanjen čak 90 posto

Zbogom stipendijama

U dvije je godine iznos za financiranje sveučilišta smanjen s 246 milijuna na 25,7 milijuna eura. Tako 80 posto od 184.034 studenta koji su ove godine ostvarili pravo na stipendiju neće primiti niti tisuću, odnosno dvije tisuće eura, koji često predstavljaju nužnost za one koji ih primaju... Prema La Repubblica priredila Marina Suman

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Poremećaji u djece / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izostanci učenika (1) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo na godišnji odmor nakon rodiljnog dopusta / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Vukovar | Nesvakidašnja priredba

• Varaždinske Toplice | Predstava Dječak Ivek i pas Cvilek

• Našice | Rukometaši na nastavi

• Bjelovar | Blagdanske radionice

MEDIJI

• WEB | Kvalitetno i besplatno informatičko opismenjivanje (http://www.itdesk.info/hr)

• TV | Alternativni modeli u obrazovanju (Indeks / HTV 1)

• KAZALIŠTE | Ivica i Marica, Kazalište Trešnja, Zagreb

• GLAZBA | Gotovčev Đerdan u kazalištu "Komedija"

• KNJIGE | Susret s roditeljima - odgajati znanjem i ljubavlju / Mijo Rečić i Gordana Popović; Dubrovačke žrtve / Hrvoje Kačić

• ČASOPISI | Matica, Meridijani, ABC tehnike

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina

U ljeto, dana 19. kolovoza, godine 1901. Hrvatski školski muzej otvorio je svoja vrata javnosti po prvi put. Antun Cuvaj, Stjepan Basariček, Ivan Filipović, Marija i Skender Fabković te ostali ugledni pedagozi, učitelji i članovi Hrvatskoga pedagogijsko književnog zbora okupili su se na Sajmišnom trgu, današnjem Trgu maršala Tita, i s ponosom predstavili javnosti rezultat svoga dugogodišnjeg rada, svojih čežnji i nadanja… Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Hrvatskog učiteljskog doma, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Predstavka / Savez hrvatskih učiteljskih društava visokomu saboru Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije [1906.]

REPORTAŽA | 90 GODINA ŠKOLE ZA MEDICINSKE SESTRE MLINARSKA U ZAGREBU

Vrhunska priprema za odgovorno zanimanje

Netko će reći da smo stroga škola. Učenici zasigurno tako i misle. No, ne možemo si dopustiti ležernost ni poklanjanje ocjena, jer učenike moramo naučiti odgovornosti. Ali i empatiji, što su dvije osnovne zakonitosti ovog zanimanja, poručuje dr. med. Asja Jelaković, ravnateljica škole… Piše Branko Nađ