Prioriteti, ciljevi i mjere razvoja strukovnoga obrazovanja i osposobljavanja

TEMA BROJA: STRUKOVNO OBRAZOVANJE

Prioriteti, ciljevi i mjere razvoja strukovnoga obrazovanja i osposobljavanja

Kako bi se reforma strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odvijala sustavno i koordinirano mora postojati jasan zakonodavni okvir. Provedba mjera daljnjega razvoja strukovnoga školstva podrazumijevat će detaljnu analizu utjecaja na postojeći zakonodavni okvir te prema potrebi i izmjene i dopune postojećega ili prijedlog novog okvira, čime će se riješiti i problem trenutačnog preklapanja nadležnosti. Slijedom navedenoga već su u pripremi izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju te novi Zakon o obrazovanju odraslih... Priredio Anđelko Jelin

STANJE STVARI

U iščekivanju melema na ranu

– Zbilja, ne razumijem zašto u nas, s raznih strana i iz različitih interesa, „pljuju” po našem školstvu. Ma ono je, ljudi, dobro u osnovi, nemojmo se zavaravati i uvlačiti u zamke pogubnih „koncepata”. Pustimo da inovacije i poboljšanja dolaze iz škola, omogućimo to učiteljima i ne zbunjujmo ih kojekakvim „nebulozama”, tobože cjelovitim i svima prihvatljivim…

Otprilike te riječi ugledne naše prosvjetne djelatnice i znanstvenice slušao sam prošloga tjedna, u užem krugu odreda „prosvjetara”, sudionika jednog stručnog skupa.

Nitko se tada ne oglasi suprotnim mišljenjem, iako sam siguran da je barem dvoje iz tog malog društva na kavi uvjereno da nam je školstvo poprilično loše te da su mu potrebne korjenite promjene, što prije to bolje.

E sad, kakvo li je pravo stanje stvari?

Eto pitanja s kojim će se uskoro, tako reći sutra, morati suočiti novi najviši dužnosnici obrazovne politike u Hrvatskoj...

Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Unutar područja vrjednovanja i ocjenjivanja postignuća, od osnovnih škola do sveučilišta, nije ništa značajnije učinjeno u posljednjih pola stoljeća. I mi istraživači u području obrazovanja zalažemo se da se dogode korjenite promjene, ali na sustavan i znanstveno utemeljen način. Uvođenjem, vraćanjem, krpanjem samo se stvara dojam kaosa i neozbiljnosti.

Dr. sc. Josip Burušić, Institut Ivo Pilar

Slobodna Dalmacija, 7. listopada 2016., str. 5.

AKTUALNO

• Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja

Sajam stipendija u Zagrebu i Rijeci

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u utorak, 11. listopada, održan je Sajam stipendija i visokog obrazovanja, koji već 12 godina organizira Institut za razvoj obrazovanja, a dan kasnije održan je i na Sveučilištu u Rijeci. Zemlja partner ovogodišnjeg Sajma je Njemačka, a na Sajmu sudjeluje više od 50 izlagača iz Hrvatske i 12 zemalja Europe i svijeta (Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Hrvatska, Japan, Kanada, Mađarska, Njemačka, SAD, Slovenija, Švicarska te Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske), koji će predstaviti svoje programe stipendiranja i studijske programe...

• Ravnateljsko motrište

Od male mature do cjeloživotnog učenja

Gledajući angažiranost pedagoških djelatnika kojima je učiteljstvo poziv, vidim kako stvaraju pozitivno okruženje za rad, življenje i odrastanje. Mnogo sam naučio od svojih suradnika, učenika i roditelja. Potrebno je puno vremena da se izgrade suradnički mostovi i povjerenje... Piše Samson Štibohar, ravnatelj OŠ Krapinske Toplice

• Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod

Kozmetičke preinake ili pisanje novih zakona o školstvu?

Školsko zakonodavstvo neuralgična je točka funkcioniranja odgojno-obrazovnog sustava. Nekvalitetan zakon iziskuje stalne promjene, koje dovode do pravne nesigurnosti, koja, pak, za posljedicu ima nered u sustavu. Umjesto jedinstvenog zakona bolje bi bilo donijeti poseban zakon za osnovno i poseban za srednje školstvo…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: DV Bajka, Zagreb

Raznovrsnim programima do kvalitetnog odgoja

Sve što radimo, radimo sa srcem, velikom angažiranošću i stručnošću, tako da su i djeca i roditelji iznimno zadovoljni ovakvim radom. Moram istaknuti da sve to ne bi bilo moguće bez angažmana odgojitelja i vrlo stručnih, aktivnih i predanih članova stručnog tima, govori ravnateljica DV Bajka Vesna Hrvoj…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: Gimnazija Franje Petrića, Zadar

Iznimno nadareni učenici uvijek pronađu pravi put

Oskar znanja namijenjen je najboljim učenicima srednjih škola u Hrvatskoj kao pohvala za njihove uspjehe na natjecanjima. Raznolikost predmeta u kojima se ljudi natječu čini samu dodjelu zanimljivim događajem, jer sudionik nikada ne zna iz čega bi točno mladić ili djevojka koji sjede nekoliko redova ispred mogli biti najbolji u Hrvatskoj, govori Daniel Paleka, bivši učenik zadarske gimnazije Franje Petrića, koji je sada brucoš na zagrebačkom PMF-u i polako se snalazi u novom studentskom okruženju i životu u studentskom domu. Daniel, koji je svoje Oskare zaslužio uspjesima na matematičkim natjecanjima, dodaje kako je lijepo što se oko događaja stvori kakva-takva medijska pozornost i uvijek mu je drago da neka nova briljantna djeca mogu vidjeti uspješne ljude i u ovim područjima na televiziji....

• Krapina: Stručni skup „Školska knjižnica + darovitost = darovitost²”

Neiskorištene mogućnosti školskih knjižnica i knjižničara

O tome što je darovitost i koje su osobine darovitih učenika teorija još nije u suglasju, a praksa traži zakonske i teorijske okvire za djelovanje. Kad je riječ o školskim knjižnicama, posebno je pitanje što može učiniti školski knjižničar i zašto su školski knjižničari tako malo zastupljeni u timovima za darovite učenike...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Suvremena škola: Dramska pedagogija u suvremenom sustavu odgoja i obrazovanja (2)

Temeljni ciljevi i zadaće dramskog odgoja

Najjednostavnije i najobuhvatnije rečeno, dramski odgoj je oblik učenja i poučavanja kroz dramsko iskustvo. Pojam dramsko iskustvo podrazumijeva iskustveno učenje koje se služi dramskim izrazom. Dramski izraz podrazumijeva sve aktivnosti i oblike izražavanja u kojem su stvarni ili izmišljeni događaji, bića predmeti pojave i odnosi predstavljeni s pomoću odigranih uloga i situacija.... Piše Matilda Marković, prof. učiteljica hrvatskoga jezika, mentorica, OŠ Draganići u Draganiću

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Suradnja obitelji i dječjega vrtića

Partnerstvo kao uzajamni odnos povjerenja

Termin „suradnja s roditeljima” u kontekstu ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se prvenstveno na međusobno uvažavanje, komunikaciju i partnerstvo institucionalnoga i obiteljskoga odgoja. Roditelji i odgojitelji trebaju se nadopunjavati kao kad dijete slaže „puzzle”, a sve u cilju stabilnoga razvoja djeteta... Piše Sanja Pavić, mag. paed., Montessori odgojiteljica, DV Cekin, Slavonski Brod

SVIJET

• Roditeljske dvojbe: Gdje je granica u pružanju podrške djeci u usponu

Kako odgojiti genija

Što znači djetetu dati zdravu osnovu u životu? Za dijete može biti veliki teret saznanje da treba ispuniti roditeljska očekivanja, ali se isto tako može dogoditi i da sâmo bude neambiciozno. Ovo je drugačije vrijeme i generacije se razvijaju na načine, koji su ponekad teško razumljivi starijima. To su djeca koja rastu u potpuno digitalnom svijetu i današnji standard nije biti nogometaš, pjevač, kirurg ili profesor, već – Mark Zuckerberg... Prema Education.com priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Autisti žive u istom svijetu kao i svi drugi / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Zaštita dostojanstva radnika (2) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Obračun dodatka na plaću učiteljima za rad u kombiniranom razrednom odjelu / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

SURADNICI JAVLJAJU

• Starigrad Paklenica: Osnovna škola | Dvodnevna škola u prirodi

• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Nagradni izlet

• Dobri: Osnovna škola | Inkluzija djece oštećena vida

• Šemovec: Osnovna škola | Europski školski sportski dan

MEDIJI

• WEB | Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće www.medijskapismenost.hr

• KAZALIŠTE | Premijera predstave Cvrčak i mravi u ZKL-u

• KNJIGE | Ante Bežen i Vesna Grahovac-Pražić, Dobri duh Gospića – Život i djelo Manje Kovačević i njezin rod Frkovića, Ogranak Matice hrvatske u Gospiću i Stajer-graf, Gospić–Zagreb, 2016.

• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Lađa

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

Okvirni plan rada na narodnom prosvjećivanju NR Hrvatske / 1947.
[…]Mora se izvršiti 100%-tno opismenjivanje kroz 1947/48. godinu i opismeniti 100% nepismenih do 25 godina, 100% do 45 godina. Nemogućnosti opismenjivanja radi bolesti, fizičkih mana, slaboumnosti predviđena je za one do 25 godina do 5%, a za one od 25 do 45 godina do 10%. Opadanje s tečajeva ne treba predviđati van ovih procenata. Predviđen postotak od 20% opismenjivanja nepismenih preko 45 godina starosti namijenjen je u prvom redu onima, koji rade u poduzećima, tvornicama i ustanovama, kao i ostalima koji su sposobni za učenje. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Učiteljskog doma i Školskih novina

Društvo za prehranu siromašne školske mladeži u Zagrebu (1913.)

REPORTAŽA | 230 GODINA ŠKOLSTVA U RAVNOJ GORI

Omogućiti najbolje školovanje i sretno djetinjstvo

Preduvjet tome jest stručnost učiteljskoga kadra, odnosno svih koji rade neposredno s djecom tijekom školskih dana. A naš je kadar zaista stručan, na ponos cijele škole i šire zajednice. Ulažemo puno vremena i energije u stručno usavršavanje učitelja, govori Nataša Možgon Kauzlarić, ravnateljica OŠ Dr. Branimira Markovića… Piše Branko Nađ