Programi EU-a: pozitivni pomaci za odgojno-obrazovne ustanove i za njihove djelatnike

TEMA BROJA: INTERNACIONALIZACIJA OBRAZOVANJA

Programi EU-a: pozitivni pomaci za odgojno-obrazovne ustanove i za njihove djelatnike

Tijekom 2015. godine Agencija za mobilnost i programe EU provela je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja istraživanje o utjecaju Programa za cjeloživotno učenje na odgojno-obrazovne ustanove i visoka učilišta u Republici Hrvatskoj, koja su od 2009. do 2014. godine sudjelovala u Programu za cjeloživotno učenje. Pokazalo se da je usprkos brojnim institucionalnim preprekama u odgojno-obrazovnim ustanovama koje su sudjelovale u nekom od sektorskih programa zabilježen napredak u svih deset istraživanih dimenzija... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja pišu i govore Antonija Gladović, Ksenija Klasnić, Branko Ančić...

STANJE STVARI

Hrvatska u ogledalu Europske unije

Što god mislili o našemu odgojno-obrazovnom sustavu, činjenice su činjenice. Štono riječ, što je – je. Pa i kad su u najvećoj mjeri posrijedi kvantitativni (statistički) pokazatelji, za stanje stvari činjenice su indikativne, osobito u usporedbama na europskoj razini. Prema posljednjem izvješću Europske komisije (Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016: Hrvatska) ima naš odgojno-obrazovni sustav i prednosti i nedostataka, dakako – s motrišta i po (pr)ocjeni Komisije. Glavne su prednosti sustava vrlo niska stopa ranoga napuštanja školovanja i visoka stopa upisa maturanata u ustanove visokog obrazovanja. Nedostataka je, nažalost, znatno više… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Svatko bi se trebao staviti u tuđe cipele prije nego što nekoga osuđuje. Kad o nekom imamo loše mišljenje, zapitajmo se bismo li tako mislili da je osoba drugoga spola, druge nacionalnosti, druge vjerske pripadnosti. I eto odgovora kako to ispraviti. Jednostavno samo sebe staviti u tu poziciju ili svoje najbliže. […]

Nitko nije za sve i nitko nije ni za što. Te riječi promoviramo od prvoga dana studija. Želimo u budućim učiteljima razviti sposobnost otkrivanja i najmanjega potencijala u svakom učeniku. Ali to se ne uči iz knjige, nego kroz život.[…]

Netko ili nešto uvijek odgaja. Ako se to ne događa u obitelji, događa se negdje drugdje. Odgaja škola, društvo, ulica, mediji, Crkva. Mladi ljudi su spremni na promjene, ali moraju imati nekoga u toj dobi tko će im istaknuti dobre stvari, tko će im biti uzor.

Dr. sc. Goran Lapat, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek u Čakovcu

www.glas-koncila.hr, 20. 11. 2016.

AKTUALNO

• Zagreb: Smotra Sveučilišta u Zagrebu

O visokom obrazovanju – sve na jednome mjestu

Budući studenti na Smotri su dobili punu informaciju ne samo o studiranju, o 34 fakulteta koliko ih ima pod okriljem Sveučilišta, nego su vidjeli i kakav je studentski život u Zagrebu, kakvim se sve drugim aktivnostima mogu baviti, u kakve se projekte i programe mogu uključiti...

• Ravnateljsko motrište

Neobične zgode zvane „vođenje škole”

Vrlo se često u danu dogode razne promjene, učitelji dođu s nekim svojim poteškoćama, informacijama, učenici također imaju neke nepredvidive događaje, javi se poneki roditelj, dogode se nenadani kvarovi i slično. Vrlo je malo dana u kojima nešto planiraš, a da se to zaista tako i realizira... Piše Nataša Možgon Kauzlarić, ravnateljica OŠ dr. Branimira Markovića, Ravna Gora

• AMPEU: eTwinning godišnja konferencija

Odgojno-obrazovne inovacije u digitalnom vremenu

U današnje vrijeme, svi moramo imati barem osnovne digitalne vještine da bismo mogli živjeti, učiti, komunicirati i sudjelovati u društvu. Svakodnevno primjećujemo utjecaj informacijsko-komunikacijskih tehnologija na sva područja rada i načina provođenja slobodnog vremena te smo svjedoci sve bržih, ponekad i munjevitih promjena. Na svima nama je zadatak stjecanje novih vještina i znanja koja su nam potrebna da iskoristimo sve prilike i mogućnosti koje nam se nude, kazala je ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU Antonija Gladović, otvarajući eTwinning godišnju konferenciju pod radnim naslovom „eTwinning i odgojno-obrazovne inovacije u digitalnom vremenu”…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: DV Trnoružica, Zagreb

Dovesti prirodu u vlastito dvorište

Odgojitelji, putem raznovrsnih i brojnih aktivnosti, nastoje omogućiti djeci prirodno učenje djece o prirodi, u prirodi i za očuvanje prirode. Naglasak se svakako stavlja na boravak na otvorenom, šetnje kroz šumu, razvijanje pozitivnog odnosa djeteta prema prirodi i poticanje na uživanje u njezinim ljepotama…

• Zagreb: Dodijeljena Nagrada „Luka Ritz”

Nasilje nije hrabrost nego kukavičluk

Povodom Međunarodnog dana tolerancije na svečanosti upriličenoj u srijedu, 16. studenoga,u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu dodijeljena je Nagrada „Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost”. Predsjednik Gradske skupštine Andrija Mikulić zajedno sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, uručio je Nagradu Niki Barić, učenici Osnovne škole „Kustošija”, i Nikolini Jelenić, učenici Tehničke škole „Ruđera Boškovića” iz Zagreba…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: Umjetnička škola Poreč

Talentom i radom do vrhunskog obrazovanja

Nola Radaković, koja je već završila svoje školovanje u Umjetničkoj školi Poreč, te Kiara Janko, učenica 6. razreda, zaslužne su nositeljice Oskara znanja za glazbena dostignuća, a njihov je instrument harmonika. Kako navodi Nola, za nju je Oskar znanja veliko priznanje i potvrda da se sav trud u proteklih šest godina zaista isplatio...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Razgovor s povodom: prof. Marijan Posarić - Vukovar u nastavi

Učenici premalo znaju o novijoj hrvatskoj povijesti

Žalosna je činjenica da Domovinskom ratu u našim udžbenicima nije posvećeno mnogo prostora. No tko želi o tome poučavati, naći će vremena i načina kako to učiniti – bez obzira na to o kojem je nastavnom predmetu riječ. Nažalost, o tim se temama rijetko raspravlja i u roditeljskom domu. Zar nije tužno da zadnjeg dana listopada mnogi pale lampione slaveći „noć vještica”, a nepuna tri tjedna nakon toga ustručavaju se upaliti svijeću za žrtve Vukovara... Razgovarao Denis Vincek, dipl. bibliotekar i dipl. novinar, OŠ Ante Kovačića, Zlatar

• OŠ Čavle: Svjetski dan znanosti za mir i razvoj

Izumi - život današnjice

Osnovna je misao vodilja Svjetskoga dana znanosti da znanost utječe na mir i razvitak, stoga mora biti iskorištena za razvoj miroljubivoga i skladnoga društva. U UNESCO-u smatraju da je obilježavanje Dana znanosti prava prilika za uspostavljanje suradnje između obrazovnih i znanstvenih ustanova s ciljem lakšega razumijevanje prirodnih znanosti te povećanja zanimanje učenika za znanstvena područja... Piše Dolores Maršanić, prof. učiteljica hrvatskoga jezika, OŠ Čavle, Čavle

• Suvremena nastava: Učenički domaći radovi – DA ili NE (1)

Sačuvati vrijednosti pedagoške tradicije

Danas domaća zadaća u Hrvatskoj trpi opravdanu kritiku zbog opterećenja i gubljenja slobodnog vremena, iako su mnogi skloni vjerovati da je glavni krivac opterećenja učenika u nas opširno i zastarjelo školsko gradivo. Rasprave koje se o tome vode, i u nas i u svijetu, ne priznaju kompromis – stavovi su o domaćim zadaćama ili izrazito pozitivni ili izrazito negativni. Ovim se radom nastoji razmotriti oba stajališta, ali se i dokazuje da je pozitivna uloga i pedagoško-psihološka važnost domaće zadaće veća od mogućih negativnih obilježja... Piše Marija Ajša Peuc, prof. pedagogije, Zagreb

• PŠ Vladimira Preloga, Zagreb: Suradnja s Gimnazijom M. Marulića iz Tomislavgrada

S našima i vašima po Hercegovini

Formativno praćenje potrebno je integrirati u proces učenja na način da se dobije određena količina povratnih informacija između učenika i učitelja. To je, naime, međusobno kontroliranje i usmjeravanje razvoja učenja pojedinca, pri čem se poboljšava učinak u samom procesu učenja. Nedavna istraživanja pokazuju da formativno praćenje ima golem utjecaj na postignuća svih učenika, uključujući i one obrazovno slabije... Pišu Henrieta Barbarić, prof. hrvatskoga jezika i Pere Markić, prof. tjelesne i zdravstvene kulture , Prirodoslovna škola V. Preloga, Zagreb

SVIJET

• Ujedinjeno Kraljevstvo: Mišljenje predsjednika Instituta za nova ekonomska razmišljanja

Više ljudi s visokim obrazovanjem ne jamči rast produktivnosti

Porast sveučilišnog obrazovanja i školarina, budući da je u SAD-u zabilježen trend rasta po realnoj godišnjoj stopi od oko šest posto, ne treba nužno upućivati na činjenicu da su za obavljanje određenih poslova nužne sve više kvalifikacije... Prema Project Syndicate priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učenike treba poučiti kako učiti / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Odlazak u starosnu mirovinu i nastavak rada na pola radnog vremena / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Naknada za godišnji odmor zaposlenika koji je prije korištenja godišnjeg odmora smanjio ugovoreno radno vrijeme u školi / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

SURADNICI JAVLJAJU

• Našice: SŠ Isidora Kršnjavoga | Volonteri udruge Otvoreno srce posjetili županijsku bolnicu

• Gvozd: Osnovna škola | Međunarodni dan pješačenja

• Zagreb: OŠ Gustava Krkleca | Fascinantan svijet Muzeja iluzija

• Čavle: Osnovna škola | Američki izbori

MEDIJI

• WEB | Rođendan hrvatskoga interneta http://www.srce.unizg.hr/

• KAZALIŠTE | Noć kazališta 2016.

• KNJIGE | Milan Matijević / Vesna Bilić / Siniša Opić, Pedagogija za učitelje i nastavnike, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Školska knjiga, Zagreb, 2016.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

Nastava i proizvodnja / Dunja Viher 1953.
[…] Vrijeme je, da se zauzme temeljitiji, svestrano proanalizirani i praktički primijenjeni stav čitave naše pedagogije, cjelokupnog našeg školskog sistema prema činjenici proizvodnje. Kako god razmišljali, polazili s bilo kojeg gledišta i gledali s bilo kojeg parcijalnog problema, mi ćemo se prije ili kasnije naći u jednom temeljnom faktu savremenog, pogotovu socijalističkog društva, a taj fakat je odnos nastave i proizvodnje. Mi ćemo sve dotle samo površno rješavati mnoga pitanja naše pedagogije, popravljati planove i programe općeobrazovnih i stručnih škola, dok ne riješimo u načelu: što ne možemo, što možemo i što moramo postići na području odnosa nastave i proizvodnje. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma i Školskih novina

Hrvatska pučka škola u očima naroda i učiteljstva (ulomak, 1892.)

REPORTAŽA | 60 GODINA TEHNIČKE ŠKOLE I PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE RUĐERA BOŠKOVIĆA, OSIJEK

Tehnološka postignuća u službi očuvanja okoliša i kulturne baštine

Posebnu pozornost posvećuju brizi za okoliš. Godine 2015. Osječko-baranjska županija školi je dodijelila Zelenu povelju za doprinos očuvanju okoliša te osiguravanju i poboljšavanju kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja županije… Piše Branko Nađ