Projekt koji zadire u sve pore obrazovnoga sustava

TEMA BROJA: KURIKULARNA REFORMA

Projekt koji zadire u sve pore obrazovnoga sustava

Cjelovita reforma uključuje kurikularne dokumente, odnosno programe, ali i sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja koje je često problem u hrvatskom obrazovanju što svi kao roditelji osjećamo na primjeru vlastite djece. Tu je i problem zbog kojeg su mnoge reforme do sada padale, a odnosi se na osposobljavanje učitelja i drugih djelatnika da uopće mogu provesti bilo kakvu promjenu. Ako ova ili bilo koja druga reforma u centru ne bude imala one koji ju izvode, dakle učitelje, ukoliko ih ne obučimo da rade ono što će ekspertni timovi zamisliti, a političari izglasati, onda sve pada u vodu – kaže Boris Jokić...
Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Boris Jokić, Branislava Baranović, Suzana Hitrec, Branka Vuk, Željko Jovanović, Gvozden Flego, Marija Lugarić, Damir Boras...

UMJESTO UVODNIKA

Eh, samo da je nama konsenzusa…

Ne čini li se i vama, poštovane čitateljice/čitatelji, da je težišna poruka njezina inauguracijskoga govora bila zagovor zajedništva; ne bilo kakvoga zajedništva, nego onoga što spokojno prebiva s onu stranu pojedinačnih, grupnih/partikularnih ili stranačkih interesa, a moćno je poslužiti širokom i djelotvornom nacionalnom konsenzusu glede ključnih pitanja razvitka hrvatskoga društva, svih njegovih djelatnosti i javnih dobara te blagostanju hrvatskih građana... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Među preduvjete uspješnosti odnosno konkurentnosti u uvjetima globalizacije svakako pripadaju kvalitetno obrazovanje, razvoj znanosti i istraživački rad. Naše škole i sveučilišta, kao i znanstveno-istraživačke centre moramo programski prilagoditi novome vremenu i moramo se okrenuti usvajanju praktičnih znanja i vještina, i na taj način pripremiti učenike i studente za radne i životne izazove koji ih očekuju.

Moramo napokon definirati glavne odrednice svojega razvitka, početi istinski vjerovati u održivi razvoj i biti svjesni što on uistinu znači.

Kolinda Grabar-Kitarović, novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske

Iz njenog inauguracijskoga govora na Trgu sv. Marka u Zagrebu 15. veljače 2015.

MEĐU NAMA

Za koga se uopće pišu zakoni

Nije mi jedino jasno kako su to razmišljali saborski zastupnici kad su uspjeli donijeti tako epohalno loša rješenja. Da su barem zavirili u Zakon o odgoju i obrazovanju, možda bi prepoznali jednu posve banalnu i jednostavnu misao – u školi se ne smije zaposliti nitko tko je pravomoćno osuđen ili se protiv njega vodi kazneni postupak. Ako ne može dobiti mjesto domara u školi, zašto bi s istim negativnim uvjetima mogao biti saborski zastupnik? Zar nam svima voljena država tako malo vrijedi!? Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• AZOO: Promocija mentora i savjetnika

Primjer i poticaj kolegama u zbornicama

U zvanje mentora i savjetnika promovirano je 278 odgojno-obrazovnih radnika iz predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. Status mentora i savjetnika u predškolskim ustanovama dobio je 31 djelatnik, u osnovnim školama 168 učitelja i stručnih suradnika, a u srednjim školama i učeničkim domovima 79 nastavnika i stručnih suradnika...

• HAZU: Minisimpozij „Znanost u Hrvatskoj”

Znanost osloboditi okrilja politike

Briga za znanost i obrazovanje od nacionalnog je značenja i to mora biti izvan politike, istaknuto je na znanstvenom skupu o aktualnim problemima s kojima se suočava hrvatska znanost...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i kurje oči

Zadebljanja kože nisu opasna, ali ih treba liječiti

Iskustva s kurjim očima kod djece nisu lijepa, jer je proces zalječenja dugotrajan i neizvjestan. Stručnjaci ističu da kurje oči nastaju tako što tijelo stvara takva zadebljanja da zaštiti osjetljivu kožu izloženu pritisku ili trenju o kost ispod nje. Kurje se oči općenito javljaju na nožnim prstima i stopalu, dok se zadebljanja kože mogu razviti na rukama, stopalima ili drugdje gdje se ponavlja trenje, pa čak i na bradi violinista…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatske škole u projektima EU: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Podloga za sustav licenciranja učitelja

Prijedlog nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje predstavlja dokument koji može poslužiti kao podloga za kreiranje sustava licenciranja i uvođenja u profesiju kojim se određuju temeljna kompetencijska područja i ishodi kojima učitelji pripravnici trebaju ovladati kako bi mogli samostalno obavljati učiteljski posao... Piše Ivica Buljan

• Suvremena nastava: Školske zadaće

Dug put do kulture pisanja

Kultura pisanja ne postiže ni brzo ni lako. Treba redovito vježbati, uporno raditi, stvoriti naviku točnosti i svijest o važnosti očuvanja svakoga slova, očuvanja hrvatskoga jezika i kao obrazovnoga i kao odgojnoga predmeta... Piše Ivana Škember, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin”, Trogir

• Gimnazija Vukovar: U znaku sigurnog interneta

Edukacija - ključ sigurnosti

Pozitivna je strana interneta u tome što može poslužiti kao odličan alat za prikupljanje novih znanja i informacija, širenje vidika i naravno za zabavu. Kao takav on može biti sigurno mjesto za djecu, ali samo kad je pod nadzorom roditelja i učitelja... Piše Sanja Pavlović Šijanović, prof. informatike mentorica i Karolina Dvojković, prof. fizike mentorica, Gimnazija Vukovar, Vukovar

• Iz dnevnika školskog psihologa: „Otkrivanje istine” o jednome prekrasnome zvanju (1)

Visoko na ljestvici poželjnih zanimanja

Školski psiholozi specijalizirani su za unaprjeđenje odgoja i obrazovanja. Oni u različitim prigodama i u različite svrhe promatraju, intervjuiraju i testiraju učenike, nastoje procijeniti njihove psihološke karakteristike o kojima ovisi prilagodba i uspjeh u školi, kao i eventualne poteškoće i izvore poteškoća u učenju... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, OŠ Kman – Kocunar, Split

REGIJA

• Srbija: Konferencija o modelima socijalne zaštite

Masovni odljev mozgova, politizacija i nasilje

Aktivizam mladih je pao, jer se pojedinci uključuju u političke organizacije, budući da im to osigurava zapošljavanje i sponzorstvo, dok oni koji to ne žele više nisu aktivni. Također, jedan je od velikih problema u Srbiji nepovezanost obrazovanja sa stvarnim tržišnim potrebama... Prema Blicu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• ISTRAŽIVANJE: Zašto neke zemlje postižu dobre rezultate na PISA testiranjima

Sedam velikih mitova o najuspješnijim obrazovnim sustavima

Jedan je od najzanimljivijih modela promatranih u nekima od najučinkovitijih zemalja postupni odmak od sustava u kojem su učenici usmjeravani u različite vrste srednjih škola. Te zemlje nisu ostvarile taj prijelaz postavljanjem novih standarda na prosječnoj razini. Umjesto toga zahtijevale su od svih učenika da zadovolje one standarde koji su se ranije očekivati samo od najboljih učenika. U tim obrazovnim sustavima visoka očekivanja nisu samo mantra nego – stvarnost... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učenje uz pomoć novih tehnologija / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pravilnik o kućnom redu (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Zakon o izmjena i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (6) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Kako Twitter primijeniti u obrazovanju / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Igrifikacija učionica / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što treba znati o žgaravici / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Obnovom zgrade do veće energetske učinkovitosti

• Sveti Ivan Žabno: OŠ «Grigor Vitez» | Filatelisti za zaštitu močvara

• Tuhelj: OŠ Lijepa naša | Infoploča mjesta

• Strahoninec: Osnovna škola | Sjajni uspjesi školskih filmaša

MEDIJI

• WEB | Za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama http://www.ict-aac.hr

• TV | Je li moguće prireformiti javnu televiziju (Otvoreno - HTV1)

• GLAZBA | Koncert u sjećanje na Željka Klepača

• KNJIGE | W. Bernard Carlson, Tesla – Izumitelj električnog doba, Planetopija, Zagreb 2014.

• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, ABC tehnike, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Statut za šegrtske škole u Hrvatskoj i Slavoniji / 1892.

[…] I. O šegrtskim školama uopće.
§ 1. U mjestima, gdje je 50 šegrta, imaju se osnovati šegrtske škole. Gdje toga broja šegrta nema, polaze oni zajedno s ostalim opetovnjacima opetovnicu, koja mora postojati uza svaku nižu pučku školu za one učenike, koji ne uče zanata.
§ 2. Šegrtske škole dijele se u dva odjela: u niži i viši.
Prema potrebi može uz šegrtsku školu postojati i analfabetski (pripravni) tečaj. Nagradu učitelju plaćat će dotični gospodari […] Po mogućnosti mogu se uza šegrtske škole otvoriti posebni jednogodišnji tečaji za kalfe, kojima će se intenzivnije predavati birano gradivo iz II. i III. razreda šegrtskih škola. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Prilozi za povjest školstva požeškoga kraja / Julije Kempf [1901.]

REPORTAŽA | DVADESET GODINA ŠKOLE ZA BALET I RITMIKU, ZAGREB

Razvijamo kreativnost i gradimo samopouzdanje

U današnje vrijeme, kada su sve informacije dostupne sa samo nekoliko klikova mišem, djeca su se zaboravila kreativno igrati i razmišljati. Mi se ovdje bavimo stvaranjem malih umjetničkih djela. Školovanje im je tako koncipirano da oni cijelo vrijeme sami nešto istražuju i stvaraju, ističe ravnateljica Tihana Sarošević… Piše Branko Nađ