Puno više od pukog bilježenja života

TEMA BROJA: NOVINARSTVO U ŠKOLI

Puno više od pukog bilježenja života

Bit će uvijek onih koji će baš pravo novinarski tragati za istinama, za skrivenim informacijama, koji će istraživati, koji će razmišljati o svijetu oko sebe i koji će drugima željeti prenijeti informacije o različitim događanjima, ali im i pružiti zrnce vlastitih razmišljanja. A nije mala stvar kroz jednu tako običnu izvannastavnu aktivnost odgojiti pojedince koji žele misliti svojom glavom i kritički i argumentirano promišljati o svijetu koji ih okružuje...
Priredili Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Senija Komić, Ljiljana Ptačnik, Zlatka Grahovec, Maca Tonković, Anita Šojat, Ante Bežen...

MEĐU NAMA

Njezino veličanstvo ocjena na polugodištu

Jedni kažu da zaključivanje ocjena na polugodištu samo potencira testomaniju i stres i kod učenika i kod učitelja. Osim toga, prvo je polugodište i vremenski kraće pa je teže zaključiti ocjenu, pogotovo u onim predmetima koji su u tjednoj satnici zastupljeni s jedan ili dva sata i u kojima je inače teško naći dovoljno vremena za provjeru znanja, pa i za ponavljanje u slučaju da učenici neko gradivo nisu usvojili na zadovoljavajući način… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Europska Unija dočekuje hrvatski narod raširenih ruku. Malo sam nestrpljiv dok ne završi proces ratifikacije pristupnog ugovora u Hrvatskoj i u zemljama članicama. No, 1. srpnja 2013. Hrvatska će biti punopravna članica, mi se tome nadamo, to očekujemo i želimo.

Paul Vandoren, šef Delegacije Europske Unije u Republici Hrvatskoj

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Vandoren-Europa-docekuje-Hrvatsku-rasirenih-ruku. 22. siječnja 2012.

AKTUALNO

• Javna tribina: Hrvatski istraživački i visokoobrazovni sustav u europskom kontekstu

Istraživanjima i inovacijama do prosperiteta

Ne treba posebno naglašavati da su inovacije i istraživanja nositelji razvoja, kako vani tako i kod nas. Hrvatska već sada sudjeluje u procesima i europskim programima za istraživanje i inovacije te koristimo mogućnosti koje nam pružaju fondovi iz EU iz kojih se povlači puno više sredstava nego što u njih ulaže, istaknuo je u svom izlaganju ministar Jovanović…

• 55 godina časopisa ABC tehnike

Slavna prošlost, nesigurna budućnost

Uredništvo i vrijedni suradnici izdali su dosad 550 brojeva u kontinuitetu, prativši kalendar školske godine, u gotovo 10 milijuna primjeraka na više od 25 tisuća stranica. No, zbog marginalizacije tehničkog odgoja u školama, časopisu predstoji nesigurna budućnost...

• Mladi znanstvenci - doc. dr. sc Dijana Dominis Prester

U svemiru postoje milijarde planeta sličnih zemlji

Zasad smo još daleko od odgovora na pitanje postojanja života na drugim planetima. Možemo samo govoriti o pretpostavkama i vjerojatnostima. U ovom istraživanju pokazali smo da je ukupan broj planeta u našoj galaksiji veći nego što se mislio i posebice broj planeta male mase. To implicira i povećanu vjerojatnost života. No, to svejedno nije dokaz…

• Predškolski odgoj - Djeca na snijegu

Snježnim radostima do sportskog razvoja

Prema dosadašnjim iskustvima, s dvije godine i uspješno svladanim kretnjama djeca su spremna za prvi ozbiljniji kontakt sa snijegom. Igre, trčkaranje, vožnja na sanjkama, izrada snjegovića te čest boravak u prirodi kod djece počinju oblikovati naviku te se rađa prijateljstvo između prirode i mladog čovjeka…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ „Ljudevit Gaj”, Krapina – Projekt učenika s posebnim potrebama

Sa „šišmišekima” u bolji svijet

Obrazovni proces sve više podrazumijeva razvoj vještina i sposobnosti u učenika, a ne samo stjecanje znanja. Svako dijete ima svoje misli, osjećaje, svoj način reagiranja, izražavanja, govora i djelovanja. Pravi odgoj otkriva talente u djetetu te mu pomaže da ih ono samo otkrije, razvija i dovede do punine. Najznačajnije je učenje kroz osobno iskustvo kada učenik aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. Projektno učenje je odgovor na potrebe suvremenog učenja i nastave usmjerene na učenika... Pišu Aleksandra Podsečki, defektologinja i Suzana Pracaić, školska knjižničarka

• Kampanja „Za manje otpada” u OŠ Augusta Šenoe – Osijek

U potrazi za zdravijom budućnosti

Kampanjom se omogućuje učenicima da pravilno pristupaju zbrinjavanju otpada u svojim lokalnim sredinama te da tako utječu i na razvijanje ekološke svijesti i u ostalih građana. Cilj je kampanje smanjiti otpad te dugoročno utjecati na promjenu navika u mladih... Piše mr. sc. Biljana Pavić, učiteljica razredne nastave

• Kako razgovaramo u našim školama? (19)

Govorenje, slušanje i razmišljanje učitelja u razredu

Razgovor između učitelja i učenika u razredu mora biti što više slobodan, uvažavajući, prihvatljiv, iskren ako želimo razvijati i održati zajedništvo učenika i učitelja, individualnu osobnost učenika te kreativnu suradnju i uspješno sporazumijevanje. Samo takav kvalitetan razgovor osigurava kvalitetu odgoja i obrazovanja u našim razredima... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• P(r)oučavanje fizike u školskom sustavu

Ipak se pokreće

Fizika je fundamentalna prirodna znanost i njezina je uloga veoma velika u tehnološkom razvoju društva. Osobito je važno što se učenje fizike gotovo isključivo oslanja na usmjeravano kritičko, kreativno i divergentno mišljenje, a time ima i sociološku važnost... Piše Ivan Cerovec, diplomirani pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice

• Radionica za roditelje: Kako unaprijediti suradnju sa školom?

Razvijati sposobnost prihvaćajući osobnost

Rezultati odgojno-obrazovnog rada u izravnoj su vezi s kvalitetom suodnosa triju bitnih čimbenika – učenika, učitelja i roditelja. Jedan od načina kako se taj suodnos može osnažiti jesu i radionice za roditelje tijekom kojih roditelji spoznaju da su i učitelji i roditelji na istoj strani, angažirani oko istoga cilja – razvoja pojedinca koji će biti pripravan i voljan svoju sposobnost i svoju osobnost usmjeriti k boljitku budućih naraštaja... Piše Divna Šušić, prof. učiteljica savjetnica u OŠ Mejaši, Split

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Sveučilište u Sarajevu

Informacijska pismenost za cjeloživotno učenje

Obrazovne ustanove, koje u svoje planove i programe imaju ugrađene i integrirane sadržaje za informacijsko opismenjavanje, mogu za sebe reći da imaju kurikulume za 21. stoljeće, kao i nastavni plan i program primjeren zahtjevima društva znanja… Prema Prema US priredio Ivica Buljan

• KANADA | Vlada reže troškove za obrazovanje

Preveliki razredi zbog premalo nastavnika

Kanadska udruga za obrazovanje 2010. godine objavila je izvještaj o inicijativi za smanjivanje broja učenika u razredima, a zaključak je da u manjim razredima učenici više nauče, više se angažiraju i rade manje problema… Prema Worlds of Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Aktivno slušanje predavanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Realizacija školskog razvojnog plana / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Razina obrazovanja potrebna za budućeg ravnatelja / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Koprivnica | Međunarodni susret nastavničkog vodstva

• Zagreb | Humanitarne akcije

• Čabar | Učenje bez granica

• Zlatar | Više nema salonitnih ploča

MEDIJI

• WEB | Mrežno ogledalo škole novih tehnologija (http://www.ess.hr/)

• KAZALIŠTE | Maškarate ispod kuplja, HNK Zagreb, 2012.

• GLAZBA | Koncert studenata Muzičke akademije u Zagrebu, ciklus Virtuoso

• KNJIGE | Zatvorena vrata budućnosti / Vladimir Strugar, 2011.

• ČASOPISI | Matematika i škola, Matematičko-fizički list, Poučak

IZ PROŠLOSTI

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

O načinu obučavanja u obće.

Ovaj nije ino neg ista slika, u kojoj učitelj svojim predaje učevne predmete.
Mnogovèrstni su pako načini obučavanja; mi ovdě napominjamo samo one, koji našoj svěrsi ponajbolje odgovaraju; naime način obučavanja (methodus instituendi): a) slikovni (typica); b) priobćujući (acroamatica); c) i izpitujući (erotematica); o kojih ćemo docnie sboriti u posebnih člancih...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Domaćeg ognjišta, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Rezolucije Hrvatskog društva srednjoškolskih profesora (1925.)

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA SREDNJE ŠKOLE AUGUSTA ŠENOE U GAREŠNICI

Ekipa kojoj ništa nije teško

Prije dvije godine maturirala je zadnja generacija krojača, čime je okončana tridesetogodišnja tradicija ove škole kao jednog od najjačih regionalnih obrazovnih centara u tekstilnoj industriji. Danas se škola, uz gimnazijski program, sve više profilira u obrazovanju turističkih djelatnika… Piše Branko Nađ