Pripremamo sadržaj…
Prijedlog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje zanemaruje važnost prirodoslovno-matematičko-tehničkog područja što je u suprotnosti s temeljnim nacionalnim interesima i dokumentima Europske unije. Smanjenje satnice fizike, kemije i biologije rezultirat će smanjenjem broja prirodoslovnih, tehničkih, biomedicinskih i biotehničkih inženjera i doktora medicine o kojima ovisi održiv razvoj tehnologije i gospodarstva... Piše doc. dr. sc. Matko Glunčić
Glede proračuna za obrazovanje i znanost koji je manji od iznosa planiranoga za 2015. godinu već su se s raznih strana čula razna, i ozbiljna(!) upozorenja o mogućim (i vjerojatnim) opasnostima koja nam tom redukcijom prijete. U tom kontekstu, budimo iskreni, zar se mogu ozbiljno (bez primjese cinizma) uzeti riječi da Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnoga identiteta (iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije usvojene u Hrvatskom saboru 17. listopada 2014.)... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Ne mogu se oteti dojmu kako ovi predloženi dokumenti [Okvir nacionalnog kurikuluma i Opći kurikulum za osnovnu školu] nemaju doticaja s hrvatskom osnovnoškolskom stvarnošću u mjeri u kojoj bi trebali imati. Možda je jedan od razloga to što autori koji su ovo predlagali prema bibliografskim podacima imaju od nikakvih do slabih istraživačkih iskustava u području osnovnih škola […]
U dokumentu od 48 stranica, a koji bi se sudbonosno trebao ticati ukupne sudbine hrvatskih osnovnih škola, budućnosti 400 tisuća učenika i desetaka tisuća zaposlenih, pojmovi „Hrvatska” i „Hrvatske” javljaju se pet ili šest puta, a pojam „hrvatski” navodi se svega dva puta. Pojam „odgoj” još je gore prošao […]
Dr. sc. Josip Burušić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Večernji list, 12. ožujka 2016., str. 28.
Djeca će na internetu postati potrošači tuđih obrazovnih sadržaja, katkad neodgojnih, jer se govori samo o obrazovanju. A škola koja ne formira, nego samo informira – nije škola... Piše dr. sc. Ante Žužul
• Sindikat Preporod: Analiza obrazovnog proračuna
• Ravnateljsko motrište
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i nesanica
• Razgovor: Sanda Ham, ugledna jezikoslovka, sveučilišna profesorica i glavna urednica časopisa Jezik
• Zadar: Zimska škola učeničkih domova
• Nadareni učenici i njihovi mentori: Druga Gimnazija Osijek
„Za mene kao učenika dobitak Oskara znanja predstavlja svojevrsno simbolično priznanje mojih uspjeha. Sam osjećaj je jako dobar. Kad se nečim bavite i to vas osobno ispunjava, a onda se (službeno) ispostavi da ste u tom najbolji, to djeluje vrlo motivirajuće. Doživljavam to kao potvrdu da sam dobro odabrao“, kaže nam Nenad Lastavica, učenik četvrtog razreda II. Gimnazije u Osijeku. Njegova profesorica Valerija Karačić pak kaže kako je dobitak Oskara kao prvo priznanje za cjelogodišnji rad...
• Dječji vrtić Karlovac – Grabrik: Projekt „U carstvu bajke Ivane Brlić-Mažuranić”
• OŠ „Ljudevit Gaj”, Krapina: Projekt razmjene mladih „Erasmus+”
• Kurikularna reforma hrvatskog jezika: Državni udar na hrvatsku i svjetsku književnost?
Objavljeni popis školske lektire u velikom je dijelu tendenciozan i diletantski pokušaj razaranja nosivih stupova hrvatske, europske i svjetske književnosti. Također, taj je uradak stanovite stručne skupine sklon krivotvorenju suvremene hrvatske književnosti, dotično nuđenju hrvatskom đaku književnih proizvoda iz radionica sumnjive vrijednosti. Riječ je o djelima i autorima koje je barnumski reklamirala medijska mreža poznatoga svjetonazora te tako obavila prvotno krivotvorenje, a uvođenjem u lektiru trebao bi taj posao biti dovršen kanoniziranjem odabranih. Treći je grijeh popisa potpuno ignoriranje hrvatskih autora koji su u drugoj polovici 20. stoljeća stvarali u iseljeništvu, a nakon uspostave samostalne hrvatske države utjelovljeni u jedinstvenu maticu hrvatske književnosti... Piše Hrvoje Hitrec
• PSIHOLOGIJA | Matematika u školi / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Financijske potpore za projekte / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Može li ravnatelj sazivati sjednice razrednog vijeća? / Olivera Marinković, dipl. iur.
• RIJEČ | Zar trešće i smeće? / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Vođeno ili istraživačko učenje / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Kako izgubiti višak kilograma, a povećati tjelesnu energiju / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Bjelovar: III. osnovna škola | Županijsko natjecanje u znanju i kreativnosti
• Koprivnica: Knjižnica i čitaonica «Fran Galović» | Program Jezični globus na dječjem odjelu
• Imotski: OŠ Stjepan Radić | Prva nagrada na europskom natječaju za slogane
• Velika Gorica: DV Ciciban | Igrom i kretanjem do zdravlja
• WEB | Za kulturnu raznolikost i humanističke vrijednosti http://institutfrancais.hr/category/zagreb/francuski-jezik/frankofonija
• GLAZBA | Posljednji koncert u ciklusu HGM-a
• KNJIGE | Grupa autora, Drugi svjetski rat – Čitanka priručnik za učitelje povijesti..., Školska knjiga, Zagreb, 2016.
• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Meridijani
Sretni smo i zadovoljni što nemamo nikakvih problema s učenicima. Niti s njihovim ocjenama, savladavanjem gradiva, a još manje s ponašanjem i disciplinom. Raduju nas i povratne informacije koje imamo iz srednjih škola. Kriteriji ocjenjivanja i vrjednovanja donekle su prilagođeni djeci, i zapravo je škola kao takva prilagođena učenicima, zbog kojih i postoji, objašnjava ravnatelj Tonči Vuković… Piše Branko Nađ