Roboti između „doseljenika” i „domorodaca”

TEMA BROJA: ROBOTI I NOVI OBLICI PISMENOSTI

Roboti između „doseljenika” i „domorodaca”

Robot nije izum. Kad govorimo o robotskoj pismenosti, nju ne smijemo shvaćati kao vještinu, kompetenciju, nego kao dio ljudske kulture. Robotska tehnologija nije nešto što je nastalo u naše vrijeme, u doba digitalne ere. Ako pođemo u povijest čovjekovih otkrića, ustanovit ćemo da se čovjek bavio robotskom tehnologijom i prije postojanja digitalne tehnologije, još u starim civilizacijama Indije i Kine. Prema tome suvremeno obrazovanje bez robotike kao svoje sastavnice isključuje iz svoga obzora dio ljudske kulture... Priredili Ivan Rodić i Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Ivan Šutalo, Ivan Vavra, Nikola Pastuović, Gojko Nikolić, Duško Petričević, Bojan Jerbić, Tihomir Žiljak...

STANJE STVARI

Pametniji će doći, sad ili kad-tad

Slab odaziv birača, malo više od polovice, u društvu koje bi se demokracijom dičilo – zar to nije svojevrsna „opomena” svima koji se u javne stvari upuštaju te u službi građana, kao političari s najviše razine, navodno žele djelovati?

U toj službi, a prema rezultatima prošlonedjeljnih izbora, političkim strankama i njihovim čelnicima prvi će korak, ispit pred javnošću, biti sklapanje poslijeizbornih koalicija. Koje god one bile, tragom predizbornih stranačkih programa, morat će se „pozabaviti” i obrazovanjem, reformom odgojno-obrazovnog sustava, onim o čemu smo podosta slušali proteklih tjedana, tijekom predizbornih kampanja.

Jasno, ne će biti lako lako oformiti parlamentarnu većinu i stabilnu izvršnu vlast; bit će pritom raznih štono riječ „natezanja”, ustupaka i kompromisa…. Kako će u tome proći obrazovanje? Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Školsko zvono na području Brodsko-posavske županije zvonilo je i na početku ove školske godine manjem broju osnovnoškolaca. Unatoč tome što je u 11 osnovnih škola kojima je osnivač Grad Slavonski Brod upisano 55 više prvašića nego godinu prije, ipak trend upisa djece i dalje je negativan.

Iz gradskih i prigradskih škola ispisalo se 69 učenika koji otišli s roditeljima u inozemstvo, na razini županije taj je broj dvostruko veći. Djeca odlaze sa svojim roditeljima, koji su egzistenciju za sebe i svoju obitelj odlučili potražiti u nekoj zapadnoeuropskoj zemlji. Prošle godine se također ispisalo oko 140 djece zbog istog razloga. Očekuje se da će sljedećih godina odlaziti još više djece jer se broj iseljenih stalno povećava, s obzirom na to da je za Hrvate otvorena top destinacija, Irska. Podatak je zabrinjavajući i alarmantan.

www.24sata.hr, 7. rujna 2016.

AKTUALNO

• Szigetvar: Obilježena 450. obljetnica Sigetske bitke

Počast Nikoli Šubiću Zrinskom

Povodom 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog, u petak 9. rujna u Szigetvaru je održan Hrvatski dan u organizaciji Ministarstva kulture i hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u Mađarskoj te hrvatske zajednice u toj zemlji...

• Ravnateljsko motrište

Da svi u „lancu” budu zadovoljni...

Od nas se očekuje da, za vrijeme boravka učenika u domu, preuzmemo dio zadaća koje inače izvršavaju roditelji, da se odazivamo na njihove emotivne potrebe, rješavamo međusobne konflikte, bodrimo fizički, emotivni, socijalni i duhovni razvoj, pomažemo rješavati krize... Piše Mladen Kamenjarin, ravnatelj Učeničkog doma Split

• Split: Osnovna škola Pujanki

Stručno usavršavanje učiteljica u inozemstvu

Krajem kolovoza u Isthmiji, u Grčkoj održan je seminar iz inkluzivne pedagogije na kojemu su sudjelovale Marijana Šundov i Marija Čarija-Agoli, učiteljice u splitskoj Osnovnoj školi Pujanki. Dio je to prve planirane mobilnosti Erasmus+ KA1 projekta – Mobilnost osoblja u svrhu poučavanja i osposobljavanja. Agencija za mobilnost i programe EU Osnovnoj školi Pujanki odobrila je sredstva od 7428 eura za ukupno četiri mobilnosti učiteljica iz područja inkluzivne pedagogije i IKT-a, što su navele kao dio europskog razvojnog plana svoje škole…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Stručni skup

Pedagog kao bitna karika u podizanju kvalitete rada u predškolskim ustanovama

Pedagog bi trebao biti pedagoški rukovoditelj i voditelj promjena u organizaciji odgoja i obrazovanja u vrtiću. Trebao bi biti profesionalac koji sa svim stručnim djelatnicima vrtića provodi i usklađuje promjene putem akcijskih istraživanja u svrhu poticanja dječjeg razvoja, odgoja i obrazovanja. Akcijska istraživanja pedagoga i praktičara presudna su u stvaranju okruženja za kvalitetno življenje djece i odraslih…

• Dubrovnik: Ljetna škola za odgajatelje i stručne suradnike u učeničkim domovima

Ključne kompetencije za odgoj i obrazovanje u domovima

Tijekom trodnevnog druženja predavači i voditelji pedagoških radionica podsjetili su odgajatelje, stručne suradnike, zdravstvene voditelje i ravnatelje na temeljne, odnosno ključne kompetencije potrebne za osobni razvoj pojedinca i njegovo učinkovito sudjelovanje u različitim područjima života. Bila je to ujedno prilika za multidisciplinarno stručno usavršavanje, razmjenu iskustava odgajatelja i stručnih suradnika te njihovo sudjelovanje u održavanju radionica i prikazu dobre prakse…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: XV. Gimnazija (MIOC) – Zagreb

Sustav pogoduje prosječnosti

Uspješan, skroman, radišan... i to sve još u maloljetničkoj dobi doista je prava rijetkost, za svaku pohvalu i priznanje. Naš mladi sugovornik Domagoj Bradač ove je godine dobitnik čak osam Oskara znanja. Ovogodišnji maturant učenik je XV. gimnazije (MIOC) i iza njega su veliki uspjesi pa je red da ih i pobrojimo: na državnim je natjecanjima iz matematike i informatike osvojio prva mjesta. Na 9. srednjoeuropskoj matematičkoj olimpijadi osvojio je ekipno i individualno prvo mjesto i zlatnu medalju, dok je na Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi IOI 2015. dobitnik srebrne medalje. Na Međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih (IJSO) osvojio je broncu, na Srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi CEOI 2015. također je osvajač bronce, a ACSL – All Star, što je ekipno natjecanje, donijelo mu je dva prva i dva druga mjesta...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Obitelj i odgoj: Kako pomoći djeci rastavljenih roditelja

Vratiti djetetu osjećaj da je sigurno i voljeno

Djeca rastavljenih roditelja prolaze teške traumatizirajuće situacije u procesu razvoda i nakon razvoda, pa je stoga uloga odgojitelja i učitelja jako bitna, jer niti jedan poremećaj ne ostavlja tako teške posljedice kao razvod braka. Uz smrt roditelja to je za dijete najpotresniji događaj u životu i zato takva djeca zahtijevaju našu posebnu pozornost, specifične oblike rada i komunikacije. Takvoj djeci trebamo ponuditi osjećaj stabilnosti, prijateljstva i potpore, čime ćemo im olakšati probleme s kojima se susreću tijekom i nakon razvoda... Piše Ksenija Todorović, prof. univ. spec. philol. OŠ Retkovec, Zagreb

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Rad s djecom jasličke dobi (1)

Pokret kao temelj prirodnoga i cjelovitoga učenja

Dijete uči čineći, uči u interakciji vlastitoga tijela i okružja, zahvaćajući svijet svim senzornim modalitetima. Socioemocionalni, tjelesni, spoznajni razvoj i svi oblici komunikacija ne odvijaju se izolirano jedan od drugoga već su višestruko povezani. Dijete sebe doživljava kroz pokret, spoznaje svijet, za njega je to način postojanja i u tome uživa. U tom procesu interes je rudimentarna osobina i glavni pokretač cjelokupnoga djetetova učenja. Na tim postavkama i znanstvenim otkrićima temelji se i suvremena odgojno-obrazovna praksa... Pišu Sonja Marković, stručna suradnica, pedagoginja mentorica i Mirela Hrestak, odgojiteljica mentorica, Dječji vrtić Malešnica, Zagreb

• OŠ Obrovac – PŠ Kruševo: Projekt Obiteljska folklorna baština – Kruševo

Kad zasvira slavić...

Važnost je projekta u osvješćivanju obiteljskoga folklornog znanja, pri čem je cilj sačuvati običaje svoga kraja, steći i istaknuti ljudske vrijednosti poštivanjem tih običaja i načina života naših starih kako bi ih se moglo prenositi s naraštaja na naraštaj, sa starijih na mlađe. Na taj način djeca se upoznaju s vlastitom tradicijom, načinom života njihovih obitelji, njihovih starijih stječući ljudske vrijednosti, jer se jedino na taj način čuva folklorna baština... Piše Adela Novković, prof. učiteljica glazbene kulture, mentorica, OŠ Obrovac – PŠ Kruševo

SVIJET

• Njemačka: U bonnskoj gimnaziji oformljen poseban razred za mlade prognanike

Iz doma za izbjeglice u elitnu gimnaziju

Mogu li se zajedno školovati djeca iz uglednih obitelji i maloljetni izbjeglice koji su u Njemačku stigli bez roditelja i bez znanja njemačkog jezika? Kako to može funkcionirati? Ugledna privatna gimnazija u Bonnu Otto-Kühne odlučila je to isprobati u praksi... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Umjetnost poučavanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Organizacija višednevne izvanučioničke nastave u školskim ustanovama (2/3) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Pomoć za bolovanje duže od 90 dana / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

SURADNICI JAVLJAJU

• Starigrad Paklenica: Osnovna škola | Baština kroz učeničke radove

• Metković: Gimnazija | Otvorena Učionica budućnosti

• Zagreb: OŠ Špansko Oranice | Dentalna zaštita učenika u produženom boravku

• Graberje Ivanićko: OŠ Josipa Badalića | Dan otvorenih vrata razveselio cijeli kraj

MEDIJI

• WEB | Školski kalendar u europskim zemljama https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/images/2/27/Schoolcalendar_2016_17.pdf

• KAZALIŠTE | Zmajevo gnijezdo, novi projekt Kazališta Mala Scena

• KNJIGE | Berislav Majhut, U carevoj misiji ili sto godina čudnovatih nezgoda, ArtTresor naklada, Zagreb, 2016.

• ČASOPISI | MFL, Meridijani

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

Poslije donošenja zakona o obaveznom sedmogodišnjem školovanju / Aleksandar Švicer 1947.
[…] Naše većinsko hrvatsko selo nije imalo hrvatske nastave u školi osim vjeronauka, a i njega su poslije 1949. prognali iz škole, sve je drugo bilo na mađarskom jeziku. Naime, poslije Prvoga svjetskog rata, u doba „trianonske tuge”, kao puka „zahvala” što su hrvatska sela iz doline Pinka glasovala za Mađarsku, a ne Austriju (gdje se održala hrvatska nastava!) ukinut je hrvatski jezik u školi i samo se nastava vjeronauka držala na hrvatskom jeziku... […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Učiteljskog doma i Školskih novina

O uvježbavanju dječjih priredbi (I.) / Mato Lovrak (1947.; ulomak)

REPORTAŽA | 40 GODINA DJEČJEG VRTIĆA REMETINEC, ZAGREB

Dopustiti roditeljima da aktivno sudjeluju u životu vrtića

O opremljenosti vrtića, naročito od 2008. naovamo, vodi se iznimna briga i zaista se može reći da djeca i odgojitelji imaju sve što im treba. Tri su objekta sasvim različite gradnje, stila i kvalitete, no iako se izvana upravo po tome razlikuju, intencija je da unutrašnji uvjeti i opremljenost budu posvuda na istoj kvalitativnoj razini… Piše Branko Nađ