Sjena obrazovnoga sustava

TEMA BROJA: PRIVATNE POUKE U SVIJETU

Sjena obrazovnoga sustava

Na margini formalnog obrazovanja u mnogim zemljama postoji i „paralelni” sustav obrazovanja – sustav privatnih pouka, svojevrsna „sjena” redovitog obrazovnog sustava, koji privlači mnogo manje pozornosti od redovitoga sustava obrazovanja, no njegovo je društveno i gospodarsko značenje toliko da se vlade pojedinih zemalja i prosvjetne vlasti moraju ozbiljno pozabaviti tom pojavom – kaže se u najnovijoj UNESCO-ovoj studiji o privatnim poukama... Priredio Ivan Rodić

MEĐU NAMA

Jesu li ravnatelji krivi za sve!?

Kaže mi poznanik, inače ravnatelj jednog učeničkog doma, da mu je prije nekoliko dana u posjet došao inspektor za zaštitu okoliša i tražio provjeru registra ispušnih plinova koji nastaju sagorijevanjem u kotlovnici centralnog grijanja i kuhinji u kojoj se svakodnevno priprema hrana za učenike koji žive u domu. Dao mu on registar, a inspektor istoga trena konstatirao da stvar nije dobro ispunjena. Ravnatelj objašnjava da je to radila firma koju mu je preporučila lokalna samouprava, no inspektor kaže da ta firma uopće nije ovlaštena baviti se time i zašto nije provjerio firmu koju mu je lokalna samouprava poslala… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Moralni učinak obrazovanja ovisi o vrijednosnoj usmjerenosti osobe pri čemu je ona genski i kulturalno uvjetovana.

Zato obrazovanje samo za sebe nema onaj moralni potencijal što smo mu ga skloni pripisati. Ono olakšava ostvarivanje individualnih moralnih preferencija što su nastale međudjelovanjem moralnih sklonosti i socijalizacije (koja je rezultat društvenog konteksta). Obrazovanje doprinosi moralnom razvoju društva u međudjelovanju s tipom raspodjele ugodnih i neugodnih posljedica društvenog ponašanja što rezultira izvanodgojnom socijalizacijom temeljenom na iskustvenom učenju. Ako se raspodjelom posljedica ne sankcionira društveno štetno ponašanje, obrazovanje s?mo neće doprinijeti njegovom zaustavljanju. Ako je pak sustav raspodjela nagrada i kazna takav da se njime sustavno nagrađuje ponašanje što doprinosi općem dobru, a sustavno kažnjava ponašanje što smanjuje društvenu dobrobit, obrazovanje će snažno pojačati prosocijalno ponašanje i povećati njegove učinke.

Dr. sc. Nikola Pastuović

Obrazovanost i odgojenost – kontroverzni odnos.

[U: S. Stančić i B. Drandić (ur.), Školski priručnik (str. 175. – 181.). Zagreb: Znamen, 2011.]

AKTUALNO

• Sveti Martin na Muri - Izborna skupština Sindikata Preporod

Željko Stipić – novi stari predsjednik

Za predsjednika u narednom četverogodišnjem razdoblju izabran je dosadašnji predsjednik Željko Stipić koji je u svom programu rada istaknuo i sljedeće: „Sindikati će se u očekivanoj uspostavi novog modela života i upravljanja državom naći u dvojakoj poziciji. S jedne će strane, kao jedina organizirana snaga radništva, usporavati preoštre rezove dok će, s druge strane, morati sudjelovati u postignuću općeg društvenog konsenzusa oko uspostave održivog, pravičnog i prosperitetnog modela života…

• Ususret Međunarodnoj konferenciji o položaju i statusu ravnatelja

Ravnatelji nisu problem

Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja baš kao i Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola jedan je od nezaobilaznih čimbenika u našem odgojno-obrazovnom sustavu. Obje udruge djeluju već više od šesnaest godina, a više od tisuću njihovih članova, ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova daju svoj doprinos razvoju i unapređenju školstva u cjelini...

• Nova blokada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Zauzeli referadu, jer ne žele platiti drugu godinu

Zbog namjere fakultetske uprave da drugu godinu studija sa 6000 kuna plaćaju i najbolji studenti, odnosno i oni s maksimalnih 60 ECTS bodova, studenti su proteklog ponedjeljka blokirali referadu, kako im računi ne bi mogli biti ispostavljeni. Riječ je četiristotinjak studenata Filozofskog fakulteta, kojima bi se trebali pridružiti i studenti Fakulteta političkih znanosti…

• Razgovor: Dr. Iva Kavčić, postdoktorandica na Sveučilištu u Exeteru

Britanci primjenjuju stečeno znanje

Teško je uspoređivati, naše i britansko školstvo vrlo su različiti sustavi. Naše školstvo nije tako loše, no mislim da je njegov najveći problem nedostatak sustavne i kvalitetne strategije po kojoj se radi tijekom razdoblja duljih od izbornih ciklusa te adekvatnih ulaganja koja bi to pratila. Velika Britanija trenutačno prolazi kroz velike prilagodbe zbog povećanja školarina na sveučilištima, no ne dira se toliko u osnovnu strukturu i principe studiranja…

• Predškolski odgoj - Djeca i kreativnost

Djeca su prirođeno kreativna

Nema roditelja koji ne bi želio da mu dijete bude kreativno, jer stvarajući djeca uče i razvijaju se u svakom pogledu. Premda potaknuti dijete na kreativnost izgleda vrlo jednostavno, to je ipak puno kompleksniji problem. Sami roditelji s time se počnu suočavati već od rane djetetove dobi, ali kada pokušavaju dijete potaknuti na kreativnost suoče se prije svega sami sa sobom i oni su prva kočnica…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Iskustva dobre prakse – Comenius program u OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora

Svemirskim brodom u potragu za znanjem

Multilateralno partnerstvo u sklopu programa Comenius za cjeloživotno učenje učenici iz Podgore ostvaruju sa svopjim vršnjacima iz Švedske i Poljske. Primjenjujući učenje kroz rješavanje problema, te stavljajući poseban naglasak na razvijanje ključnih kompetencija, učenici – svjesni brzih društvenih, ekonomskih i političkih promjena u današnjoj Europi – pripremaju se da promišljaju o utjecaju koji ove promjene ostavljaju na ljude i okolinu... Piše Anita Lasić, prof. voditeljica / koordinator projekta

• Kako razgovaramo u našim školama? (6)

Konstruktivne povratne poruke

Ako se ne možemo iskreno radovati uspjehu učenika, ne možemo biti dobri učitelji. Treba izgovoriti zasluženo priznanje. Priznanja moraju biti individualna i konkretna, ne prema šabloni, nego u pravom trenutku i na pravi način. Rutinska priznanja moraju izostati. U četiri oka ne izazivaju zavist kolega. To ne smiju biti isprazne pohvale, nego činjenice... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Terenska nastava – OŠ Ivana Zajca, Rijeka

Našim Kastvom još uvijek ČA odzvanja

Dobro osmišljena terenska nastava postaje sastavni i vrlo vrijedan dio nastavnoga procesa. Visoka zainteresiranost i motiviranost učenika za rad dokaz su kako se može oživjeti rad proaktivnim pristupom i kvalitetno iskoristiti lokalitete koje nam geografski položaj pruža... Pišu Josipa Gračanin, Slavica Sučić, Koraljka Mahulja-Pejčić i Višnja Bedeković

• Tradicionalni prema modernom odgoju djece

Između „zabranjenog voća” i potpune slobode

Najbolji, najprihvatljiviji i najkonstruktivniji odgoj djece jest onaj odgoj koji će u sebi sadržavati sve pozitivne strane i tradicionalnog i suvremenog pristupa odgoju djece. Jedino takav odgoj može polučiti dobre rezultate i može biti jamac bolje budućnosti svih nas... Piše Ermin Kuka, dipl. politolog, Sarajevo

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Novi zakon o srednjim školama

Velike promjene za sve učenike

Pomoćnica ministra prosvjete Vesna Fila najavila je da će, ukoliko sve bude teklo po planu, do kraja godine biti uobličen novi zakon o srednjim školama. Složila se s idejom da se u gimnazijske programe prvog razreda uvede i mogućnost učenja drugog stranog jezika na početnoj razini, ali je i kazala da se o tome može razgovarati kad bude materijalnih mogućnosti… Prema Prosvetni pregled priredio Ivica Buljan

• ISTRAŽIVANJE | Vjeronauk u školama

Kako riješiti status doktorskih studenata

Poboljšanje standarda zapošljavanja doktorskih studenata ključno je ukoliko želimo izgraditi dobre uvjete rada za cijelu akademsku radnu zajednicu i postići cilj kvalitetnog javnog visokoškolskog obrazovanja… Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Sramežljivost / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Prehrana u školskim ustanovama / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo na jednokratnu pomoć za invalidno dijete / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb | Europski dan mobilnosti

• Mečenčani | S osmijehom u Europi

• Bjelovar | Nastava na drugi način

• Dugo Selo | Obilježen Dječji tjedan

MEDIJI           

• WEB | Natječaj za Program cjeloživotnog učenja (http://www.mobilnost.hr/nio.php?n=92)

• KAZALIŠTE | Šeherezada, Gradsko kazalište Trešnja i Studio za suvremeni ples, 2011.

• GLAZBA | Koncert studenta Muzičke akademije Zagreb

• KNJIGE | Vodič kroz hrvatske muzeje i zbrike, 2011.

• ČASOPISI | Školski vjesnik, Bjelovarski učitelj, Meridijani

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina (27)

Marija Jambrišak rođena je u Karlovcu godine 1847., a umrla je u Zagrebu godine  1937. Bila je učiteljica, ali i pisac pedagoških djela. Osnovnu školu i dvogodišnju učiteljsku školu završila je u Samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu 1864. godine. Kao učiteljica radila je u Samostanu sestara uršulinki u Varaždinu te na djevojačkoj školi u Krapini. Od 1871. do 1874. godine polazila je Paedagogium u Beču. Na tom učilištu bila je prva žena. Godine 1875. imenovana je učiteljicom Više djevojačke škole u Zagrebu… Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Domaćeg ognjišta, Narodne prosvjete i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Iz života jednog učitelja (ulomci) / 1899.

REPORTAŽA | 250 GODINA OŠ JOSIPA KOZARCA, VINKOVCI

Škola koja je zaljubljena u uspjeh!

Budući da su ocjene vrlo visoke, a uspjesi na natjecanjima redovito jako dobri, ovdje smatraju da možda jesu stroža, ali zato iznimno pravična škola. Svaka ocjena je zaslužena, učitelji su objektivni pri ocjenjivanju, a nerijetko se i roditelji obraćaju školi kako bi nabavili dodatnu literaturu i mogli kod kuće raditi sa svojom djecom… Piše Branko Nađ