Škola, obitelj i cijelo društvo na zajedničkom zadatku

TEMA BROJA: NACIONALNI PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI

Škola, obitelj i cijelo društvo na zajedničkom zadatku

Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade prvi je dokument koji objedinjuje preventivne strategije vezane uz eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti i kojem je cilj suzbijati i sprječavati pojavu svih oblika ovisnosti te rizično ponašanje djece i mladih, što uključuje prevenciju ovisnosti o drogama, alkoholu, pušenju, internetu, klađenju kao i sve druge vrste ovisnosti kod djece i mladih… Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore: dr.sc. Radovan Fuchs, mr.krim. Dubravko Klarić, dr.sc. Jadranka Ivandić Zimić, dr.sc. Slavko Sakoman, mr.sc. Đurđica Petran…

MEĐU NAMA

Izmjene zakona kao Sizifov posao

Psi laju, a karavane prolaze. To je dobro nam znana sintagma kojom se oslikava čak i Sizifov posao, odnosno uzaludan trud, nepotrebno trošenje energije. A na to sve više sliče i vapaji osnovnoškolskih i srednjoškolskih ravnatelja vezani za promjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je donesen u Saboru usred ljeta gospodnjega 2008., a ovoga ljeta doživio i prve kozmetičke promjene… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Stare trublje proljeća, mlada zvona slobode
Zvonite, zovite ljubav, neka se u njoj smiri
Crna misao čovjeka, metalna duša svijeta.

Vesna Parun (1922. - 2010.)
Iz pjesme Manifest ljubavi

AKTUALNO

• Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH

Pet milijuna eura za inovacije i transfer tehnologije

Fond za ulaganje u znanost i inovacije pokriva aktivnosti na području inovacija i transfera tehnologija, a na javni poziv mogu se prijaviti isključivo visokoškolske obrazovne ustanove i javne istraživačke organizacije. Ukupna vrijednost programa iznosi 5 milijuna eura…

• Okrugli stol Suspenzija učenika - nova pedagoška mjera

Kako do zaštite učenika i učitelja

U Hrvatskoj učenik i učitelj nemaju pravo na zaštitu uz pomoć suspenzije, nego im preostaje samo trpljenje i beskrajno iscrpljivanje. Postojeće mjere samo su mrtvo slovo na papiru i u praksi su neprovedive...

• Akademska zajednica protiv nacrta triju zakona o visokom školstvu i znanosti

Ovime se spremamo za izlaz iz Europske Unije!

Predloženim zakonima ugrožava se autonomija sveučilišta, politika se upliće gdje joj nije mjesto, omogućava se nejasna privatizacija, a nejasni su načini financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti, dok upisnina umjesto školarina poništava dosadašnje napore da se uvede sustav pravednog participiranja studenata u troškovima školarina…

• Dubrovnik - Stručni skup ravnatelja osnovnih škola

U službi hrvatskog školstva

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja organizirala je jesenski stručni skup za ravnatelje osnovnih škola s glavnom temom Ravnatelji u službi hrvatskog školstva, koji je od 25. do 27. listopada održan u Dubrovniku…

• Predškolski odgoj - Hiperaktivnost kod djece

Socijalizacijom protiv hiperaktivnog sindroma

Za dijagnozu hiperaktivnosti, odnosno ADHD-a treba biti prisutno barem šest simptoma nepažnje ili šest simptoma hiperaktivnosti i impulzivnosti. Važno je da navedeni simptomi traju najmanje šest mjeseci i da nisu u skladu s razvojnim stupnjem djeteta…

• Tehničko stvaralaštvo mladih Grada Zagreba

Sedmi "Memorijal Damira Šiška"

Učenici zagrebačkih osnovnih i srednjih škola demonstrirali su u I. tehničkoj školi Tesla što su naučili te koja su praktična znanja usvojili u nastavnim i izvannastavnim pa i izvanškolskim aktivnostima tehničke kulture. Riječ je bila o sedmoj po redu smotri tehničkog stvaralaštva mladih Grada Zagreba…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Vanjsko vrjednovanje obrazovanja očima gimnazijske lektire

Gregor Samsa piše državnu maturu

Često se dogodi da uhvatimo sami sebe kako stvarni život i svakodnevicu promatramo i shvaćamo u kontekstu onoga čime se bavimo, točnije naš posao i profesija bitno utječu na poimanje i tumačenje životnih okolnosti. S obzirom na to da sam gimnazijski profesor hrvatskog jezika, imam neizmjernu mogućnost, pa svakako i sreću, gledati „na stvari koje pokraj mene prolaze“ očima pročitane gimnazijske lektire... Piše Ivan Janjić, prof.

• Mediji i odgoj za medije (2)

Nije važno što, nego kako gledamo

Mediji su tu gdje jesu i ne može se to izbjeći. Oni djeluju i pozitivno i negativno, a važno je ne mistificirati niti banalizirati previše njihovu ulogu. Nužno je obrazovati se za što bolji prijem njihovih sadržaja… Piše Višnja Biti, novinarka Hrvatskoga radija

• Iz dnevnika školskog psihologa (2)

Odrasli, otvorite oči!

Ako odrasli doista kvare djecu, očito je da se to radi u individualnom, grupnom, ali i masovnom aranžmanu. To je zapravo cijela zbrka u kojoj odrasli, u ime djece, rade zapravo za sebe. Djece je tu vrlo malo ili ih uopće nema. Ona samo osjećaju posljedice i od njih i zbog njih (možda i cjeloživotno) pate... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman Kocunar, Split

• Upoznaj samoga sebe! (9)

U školi nam treba i emocionalni mozak

Što je s emocionalnim mozgom u našim školama? Koliko smo njemu prostora dali u našem svakodnevnom radu s učenicima? Ne bi li trebalo i tu tražiti razloge „krize i recesije“ ne samo u našim školama nego i u društvu općenito? Možda nije toliko važno koliko volimo učenike, mnogo je važnije kako ih volimo... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Političko obrazovanje (3)

Povijest Europske Unije i važne stavke u njezinu podučavanju

Naša prošlost nije uvijek i naša povijest u smislu u kojem je povijest interpretacija prošlih događaja iz pozicije sadašnjosti sa svim vrijednostima, saznanjima, ciljevima i vokabularom koji danas imamo i kojim se koristimo. Prema tome nužno je razumjeti da je naša povijest odraz naše sadašnjosti, a sadašnjost odraz naše prošlosti... Piše Tamara Puhovski, stručna suradnica na programu Edukacija o EU, Forum za slobodu odgoja

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Reforma gimnazijskog programa

Novi obrazovni paket za Europu

Najveća je novost u ponuđenom prijedlogu što će gimnazijalci moći birati što će na trećoj i četvrtoj godini htjeti učiti od ponuđenih kombinacija predmeta, a to će, svakako, ovisiti o afinitetima i opredjeljenjima za nastavak školovanja… Prema Prosvetnom pregledu priredio Ivica Buljan

• NJEMAČKA | Problem nepismenosti

Završili školu, a ne znaju čitati i pisati

Vjerojatno je brojka od četiri milijuna nepismenih u Njemačkoj uljepšana stvarnost, jer kriteriji definiranja nepismenosti nisu posve jasni. Većina od njih je, čini se na prvi pogled, integrirana u društvo, ali su u mnogim situacijama izolirani. Vrlo često žive povučeno, zbog straha da bi novi prijatelji, kolege ili susjedi mogli otkriti njihovu slabost... Prema dw-world.de priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Veliki utjecaj učitelja na darovitog učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Raspisivanje natječaja za radno mjesto / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Špišić Bukovica | Pomoć djeci Etiopije

• Gornja Voća | Nova informatička oprema

• Prnjavor Čutnićki | Miris iz krušne peći

• Vinkovci | Jutro poezije mladih pjesnika

MEDIJI

• WEB | Za kvalitetno obrazovanje osoba s invaliditetom (http://www.zamisli.hr)

• KAZALIŠTE | Balon, Teatar Exit i Teatar 2000, Zagreb

• GLAZBA | Glazbeno kazalište u Kazalištu Trešnja

• KNJIGE | Trening s agresivnom djecom / Frans i Urlike Petermann; Iza oblaka / Marijana Jaić

• ČASOPISI | Kaj, Mogućnosti, Obnovljeni život

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Viktor Car Emin (1870.-1963.)

Učitelj, pisac i publicist Viktor Car Emin jedan je od najpoznatijih istarskih kulturnih djelatnika koji je više od 70 godina zastupao prava i interese istarskih Hrvata. Rođen je 1. studenoga 1870. godine u selu Kraju nedaleko od Lovrana, gdje je završio talijansku osnovnu školu, a zatim jedan razred mađarske gimnazije u Rijeci… Priredila Štefka Batinić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Hrvatskog učiteljskog doma, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Temelj i zadaća pučke škole u narodnoj prosvjeti / Stjepan Radić

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA VELIKA GORICA

Sve je usmjereno na djecu i za njih

Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća počinje intenzivna stambena izgradnja u Velikoj Gorici, a priljev stanovništva s djecom predškolske dobi raste iz godine u godinu. S raspoloživim kapacitetima gradski vrtić ne može zadovoljiti narasle potrebe, stoga se pronalaze razna rješenja i kadrovska i prostorna. Danas Dječji vrtić Velika Gorica djeluje na čak 14 lokacija, ima ukupno 46 dobnih skupina s upisanih 1020 djece te 190 zaposlenih… Piše Branko Nađ