Škole moraju postati oaze nulte tolerancije na nasilje

TEMA BROJA: NASILJE U ŠKOLAMA

Škole moraju postati oaze nulte tolerancije na nasilje

Potrebno je surađivati i važno je da su svi uključeni, jer ne pomaže puno reagiranje škola ili stručnjaka na način da se traži krivca, a vrlo se često upravo i jedino to radi. Od međusobnog okrivljavanja moramo se pomaknuti prema suradnji te u preventivne programe uključiti djecu, jer se pokazalo da djeca, koja su uključena u izradu i provedbu preventivnih programa, razvijaju osjećaj pripadnosti grupi te da često radije prihvate pomoć od vršnjaka nego od odraslih osoba...
Pišu Marijan Šimeg i Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina govore Gordana Buljan Flander, Mila Jelavić, Dean Ajduković, Renato Matić, Sanja Lukić, Gorana Hitrec, Sanja Gospodinović, Kim Anić, Lautaro Galinović, Nataša Vlah, Zdenka Čukelj, Majda Fajdetić, Martina Tomić Latinac...

UMJESTO UVODNIKA

Udžbenici: struka, moral i socijalna osjetljivost

U dobroj namjeri, kako to obično činimo, vjerujemo da ministar Jovanović ne će podleći i da će se oduprijeti manipulatorima iz dobro uvježbanih skupina. U protivnom, popuštanje pritiscima za novim udžbenicima u ovom trenutku, moglo bi imati nesagledive posljedice. Koje? Za početak, to će zasigurno osuditi društveno odgovorna stručna javnost, učitelji i roditelji. Nadalje, kako namaknuti novac za kupnju udžbenika? Konačno, pamtit će to i glasači te vjerojatno ne će na izborima oprostiti onima što u teškim okolnostima „igraju” u korist nekih nakladnika.… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Iako bismo prema svim teorijama, zbog veće javne potrošnje i većeg broja zaposlenih, trebali imati bolje obrazovne rezultate, višu stopu obrazovane populacije, kvalitetniju radnu snagu i manju nezaposlenost, događa se upravo suprotno....

U Hrvatskoj rastu troškovi obrazovanja, raste broj novih škola, učitelja i profesora na svim razinama, iako je broj djece istodobno u stalnom padu. Slovenija, Mađarska, Češka i Poljska imaju nepovoljniji omjer u broju učenika i profesora, ali ostvaruju znatno bolje rezultate u obrazovanju.

Krunoslav Šarić,

Jutarnji list, 30. ožujka 2013.

MEĐU NAMA

Povratak Superhika

Posebno se istaknuo premijer Milanović, koji je odlučio svoju stranačku kolegicu obraniti potpuno nepotrebnim, ishitrenim i ničim izazvanim omalovažavanjem cijele jedne struke. Naime njegovo je „držanje štange” nesuđenoj europarlamentarki otišlo tako daleko da je prvi među jednakima u izvršnoj vlasti u Hrvata ispalio k'o iz topa da dotična bolje govori nego što čita engleski, a posebno je dojmljiva bila izjava da engleski bolje od Ingrid ne govore ni neki nastavnici engleskog, što je među prosvjetarima dočekana s nevjericom, a zatim i sa zgražanjem... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Počela kampanja o građanskom odgoju i obrazovanju

Odgoj za aktivno i odgovorno građanstvo

Ideja GOO-a kao posebnog predmeta, kao kroskurikularnog sadržaja je da obrazovni sustav, uz sve druge stvari koje treba osigurati, mladim ljudima dade znanja, sposobnosti i stavove koji su im potrebni da bi mogli aktivno sudjelovati u političkom procesu, biti aktivni građani te da bi mogli informirano i odgovorno sudjelovati u odlukama koje utječu na cijelu političku zajednicu. Mnoge države su to učinile i uvele građanski odgoj i obrazovanje u svoje škole…

• Stručno usavršavanja za učitelje i nastavnike povijesti

Maslenica – operacija koja je promijenila tijek Domovinskog rata

Povodom 20. obljetnice vojno redarstvene akcije Maslenica, Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je stručno usavršavanja za učitelje i nastavnike povijesti na kojem su povjesničari, znanstvenici te sudionici tog vremena i ratnih zbivanja svjedočili i izlagali o događanjima, političkim prilikama i osobnim iskustvima uoči, za vrijeme i nakon 1993. godine na području Novskog ždrila. Na stručnom skupu u Zadru, kojeg je vodio viši savjetnik za povijest Franjo Čičak, od 25. do 27. ožujka sudjelovalo je više od 230 učitelja i nastavnika povijesti…

• Predškolski odgoj: Djeca i dosada

Potiče li dosada dječju kreativnost?

Postoji strah i otpor od moguće dosade. Od dosade se pokušava zaštititi i djecu. Na žalost, dosada je termin koji se pogrešno tumači, a krivim tumačenjem krivo i postupamo. Upravo je dosada zaštita od prekomjernih stimulacija vanjskoga svijeta, zaštita od stalne potrage za novim osjećajima i raspoloženjima. U toj stalnoj potrazi gubi se uvid u istinsko iskustvo života. To je najgore što činimo djeci, navodi profesorica Renata Stürmer Santrić…

• Sveučilište u Zagrebu

Upisne kvote na razini prošlogodišnjih

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku o kvotama za upis studenata u I. godinu preddiplomskih, integriranih istručnih studija u sljedećoj akademskoj godini prema kojoj je osigurano ukupno 12 456 upisnih mjesta, od čega 10 576 mjesta zaredovite studente, 1455 mjesta za izvanredne studente te 425 mjesta za studente strane državljane. Kako je rečeno, budući da bi Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. trebala postati članica Europske Unije, kvota za studente strance namijenjena je državljanima zemalja izvan EU, dok će državljani zemalja EU od sljedeće akademske godine na hrvatskim sveučilištima moći studirati u okviru kvota za studente državljane Republike Hrvatske...

• Udruge: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti

Čitati i istraživati dječju književnost

Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti (HIDK) za cilj ima promicanje, razvitak i unaprjeđenje istraživanja dječje književnosti i književnosti za mladež te srodnih područja kao i skrb za prikladan položaj, zastupljenost i ulogu u dječjoj književnosti i književnosti za mladež u obrazovanju, kulturi i društvu općenito. Kako su nam kazali u Udruzi, ostvarivanje cilja Udruge realizira se kroz sljedeće djelatnosti: okupljanjem svih pojedinaca i ustanova zainteresiranih za ostvarivanje postavljenih ciljeva, unaprjeđivanjem razmjene profesionalnih informacija članova, propitivanjem teorijskih pitanja, poticanjem istraživanja...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Molve: Istraživačko-promotivni projekt očuvanja kulturne i povijesne baštine

Molvarski negdašnji kolači

Sudjelujući u projektu učenici su suradničkim učenjem mnogo naučili o javnoj politici, građanskom odgoju i o tome što znači biti građanin, kako znati svoja prava i kako utjecati javnom politikom na vlast te napraviti nešto dobro u zajednici. Njegovali su i promovirali kulturnu baštinu, isticali kulturne vrijednosti i razvijali stvaralaštvo... Piše Mirela Paša, učiteljica hrvatskoga jezika, voditeljica projekta

• Dopunska, dodatna i izborna nastava (1)

Nisu to „ostali poslovi”!

Iskustvo pokazuje kako u nekim predmetima jednostavno ne treba dopunske nastave, dok je u drugim predmetima prijeko potrebna, radi stvaranja mogućnosti samog praćenja redovite nastave i pomoći učenicima da svladaju minimum obvezatnoga nastavnoga gradiva u dotičnome predmetu... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike u mirovini, Zagreb

• Suradnja škola u Europi: U Lisabonu održana eTwinning konferencija 2013.

Za bolje razumijevanje europskih vrijednosti

Tijekom šest godina postojanja eTwinning je postao iznimno jaka zajednica škola u Europi  koja ima više od dvjesto tisuća registriranih i aktivnih korisnika, čime potvrđuje svoju ulogu sve važnijeg mjesta za oblikovanje europskog obrazovnog prostora. Time eTwinning zauzima sve veće i važnije mjesto i u školama šireg europskog područja, u kojem pripadnost zajednici eTwinning predstavlja imperativ podržan osjećajem pripadnosti, cijenjenosti, uvažavanja, podrške, suradnje, dijeljenja i zadovoljstva rada u njoj... Piše mr. sc. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica, I. OŠ Bjelovar

• Restrukturiranje u prosvjeti: Racionalizacija i kako je provesti (2)

Mnogo je posla, traže se majstori!

Mjesta za racionalizaciju ima, samo treba dobre volje, u prvome redu političke, da ju se i provede. Predstoji nam očito ogroman posao. Pitanje je samo je li sadašnji prosvjetni vrh spreman u to krenuti. Iskustvo me tjera na skeptičan zaključak!... Piše Mirko Golovrški, dipl. pedagog, Nova Gradiška

REGIJA/SVIJET

• CRNA GORA | Izvješće Zavoda za zapošljavanje

Svaka četvrta nezaposlena osoba ima fakultetsku diplomu

Ograničenje državnog sveučilišta da na društvenim fakultetima primi manje studenata neće samo po sebi dovesti do smanjenja upisa nego će se samo kvota studenata koji su i dalje zainteresirani za studiranje prebaciti na privatne fakultete… Prema Vijesti priredio Ivica Buljan

• NJEMAČKA | Novost u nastavnom planu i programu za osnovne škole      

Kazalište postalo obavezan predmet

Likovna i glazbena umjetnost uobičajeni su predmeti na rasporedu sati njemačkih školaraca. Savezna pokrajina Hamburg prva je u Njemačkoj kao obavezan predmet uvela i kazalište... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Koliko učenje može povećati inteligenciju / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Područne škole (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Nacrt prijedloga Pravilnika o obrazovanju učenika s teškoćama / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Odnos koeficijenta za izračun plaće i stručne spreme / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Nude li mediji sadržaje za djecu i mlade / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Obrazovanje i tehnologija u djelu Paula Freirea / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Je li molitve učinkovite / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: Učenički dom Dore Pejačević | Humanitarno i u kriznim vremenima

• Koprivnica: OŠ «Đuro Ester» | Šesta županijska smotra građanskog odgoja

• Rijeka: Učenički dom Kvarner | Kreativno za 65. rođendan

• Split: OŠ Mejaši | Pravilna prehrana preduvjet je zdravog života

MEDIJI           

• WEB | Kampanja za građanski odgoj i obrazovanje (http://www.mmh.hr/hr)

• TV | EU i Hrvatska u njoj (novi kviz Eunigma /?HTV1)

• KAZALIŠTE | Ruke po Ranku, HNK Varaždin, 2013.

• GLAZBA | Orkestar mladih Gustav Mahler u Lisinskom, Zagreb 2013.

• KNJIGE | Politika povijesti u Jugoslaviji (1945 – 1960) / Snježana Koren, Srednja Europa, Zagreb, 2012.

• ČASOPISI | Jezik, Napredak, Lađa

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Odgojni principi / Vera Stein-Ehrlich  (1934.)
[…]U velikom je broju slučajeva pritisak sredine (često u vezi s organskim slabostima) bio tako jak, da je već u djetinjstvu izbio otvoreni konflikt, te su djeca zatajila kao đaci i kao drugovi i postala pasivna i depresivna ili pak nasilna i agresivna. Ovu djecu psiholozi shvaćaju kao invalide okoline, te ih novim odgojem nastoje da privuku zajednici, i to tako, da im daju priliku da se afirmiraju na korisni način, da im priznaju da oni vrijede čak i onda, kada još ne znaju da nešto zaista korisno izrade. Sve grješke, sve opstrukcije i svu pasivnost djeteta psiholozi shvaćaju kao neznanje, nemogućnost da nešto bolje stvore. Oni ih zato i ne osuđuju nego im daju priliku, da stvore nešto što će zajednica priznati. Kritiku isprva puštaju na stranu, pa im pomažu da dožive nešto sasvim novo – priznanje i ohrabrenje od zajednice [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Škole, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Kažnjavanje djece u školi / Salih Ljubunčić (1923.)

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA XIII. GIMNAZIJE, ZAGREB

Dajmo djeci slobodne vikende i smanjimo im gradivo!

Nema potrebe za takvim gradivom, ne moramo sve znanje ovog svijeta strpati u četiri godine gimnazije. Djecu najprije moramo naučiti kako učiti i stalno educirati profesore, mladi nastavnici moraju imati mentore, svoje starije kolege, a ovi mladi privikavati starije na nove tehnike i načine rada, smatra ravnatelj Želimir Čečura… Piše Branko Nađ