Školi vratiti odgojnu ulogu, a učenje povezati sa životom

TEMA BROJA: HRVATSKO ŠKOLSTVO IZMEĐU ODGOJA I OBRAZOVANJA

Školi vratiti odgojnu ulogu, a učenje povezati sa životom

U ovim našim povijesnim uvjetima odgoj mora stvarati zajednice koja će okupljati mlade ljude na temelju jednog, barem minimalnoga konsenzusa svih segmenata društva oko sustava vrijednosti koje valja braniti ili promovirati. Ne možemo govoriti o nekakvoj perspektivi odgoja ako se ne dogovorimo o „svetosti” nekih vrijednosti koje ne mogu biti predmet nadglasavanja demokratske većine i manjine. S druge strane ishodi učenja vrjednovani u sklopu nekoliko međunarodnih istraživanja upozoravaju o opasnom zaostajanju hrvatskih učenika za njihovim europskim vršnjacima...
Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Boris Jokić, Josip Grbac...

UMJESTO UVODNIKA

Kakve ravnatelje i koliko bismo djelatnika?

Ravnateljsko pitanje (cjelovito sagledano), a još više, znatno više, pitanje broja zaposlenih u obrazovanju trebalo bi stručno elaborirati ne po sadašnjoj, uvelike manjkavoj praksi, nego prema onome što u obrazovanju – jasnom svrhom i ciljevima osmišljenom – želimo/planiramo, u skladu sa smjerovima/putovima kojima to kanimo postići. Naime, bude li se zacrtao sustav centraliziran u mjeri većoj od sadašnje, s još više odlučivanja odozgo, čemu menadžeri na mjestima školskih ravnatelja? Ne bi li u tim okolnostima bolji bili – uredni činovnici i poslušni izvršitelji (u radu, redu i disciplini)… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Predviđamo da ravnatelj može postati samo netko tko je prošao program edukacije za ravnatelje. Cilj je profesionalizirati ulogu ravnatelja, a ne da se netko prijavi za ravnatelja samo zato što više ne želi biti u razredu. Poanta je da onaj tko se kvalificira do mirovine radi kao ravnatelj, po mogućnosti ne nužno i u istoj školi. Njegova edukacija bi se sastojala od predmeta pravne i ekonomske struke te menadžmenta, dakle naglasak je na upravljačkim kompetencijama.

Prof. dr. sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost, predsjednik Nacionalnog operativnog tijela za Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije

http://www.jutarnji.hr/hrvatska-treba-prepoloviti-broj-upisnih-mjesta-na-fakultetima/1174456, 17. 3. 2014.

MEĐU NAMA

Shema školskog voća

Agencija je za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izabrala 15 dobavljača te odredila koje će točno županije pokrivati, a jedino Konzum može dostavljati voće u cijeloj državi. Iako se na listi prihvatljivog voća i povrća koje navodi Nacionalni program za provedbu Sheme školskog voća nalaze mandarine, jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje, jagode, rajčice i mrkva, neke se škole žale da osim jabuka i mandarina drugo voće nisu ni vidjeli. Škole su uglavnom nezadovoljne cijenom voća, koja negdje višestruko nadmašuje cijene na tržnici ili u trgovačkim centrima, a rekord je vjerojatno postavila cijena jabuka u Puli, koja se penje do 18,5 kuna po kilogramu, premda su i na taj prigovor iz spomenute Agencije odgovorili da se radi o iznimci. Reklo bi se, o iznimci koja potvrđuje pravilo visokih brojki, odnosno cijena... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Predstavljen Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja

Hoće li ujesen biti tehnoloških viškova u školama?

Do rujna ravnatelji moraju prilagoditi organizaciju rada u školama, a tada će se znati koliko će biti prekobrojnih. Manjak sati nastavnici glazbenog, likovnog i tehničkog odgoja moći će nadoknaditi u izbornoj nastavi??...

• Zagreb: Ciparski matematičar dr. Gregory Makrides održao predavanje u Školskoj knjizi

Prilike su brojne i treba ih iskoristiti

Predsjednik Europskog udruženja ERASMUS koordinatora i izvršni direktor Europskog ureda Ciparske mreže, prezentirao je ravnateljima škola i predstavnicima sveučilišta mogućnosti financiranja u obrazovanju putem europskih programa...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i radne navike

Radne navike stječu se rutinom, ponavljanjem i upornošću

Kad se djetetu povjerava zadatak, treba se uvjeriti da mu je primjeren, da mu je jasno što treba učiniti i da se obostrano zna u kojem roku zadatak treba biti obavljen. Ono što djeca nikako ne vole jest stalno nadziranje i kontrola. Nakon što se djetetu povjeri neki zadatak, ne treba ga stalno provjeravati. Pretjerana kontrola rezultira slabim samopouzdanjem, nesigurnošću i otporom, a dijete najbolje uči na vlastitim pogreškama i uspjesima…

• Zagreb: Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj”

Započeo projekt Cjeloživotno slušanje

Cilj je projekta razviti programe stručnog usavršavanja i specijalizirane alate koji će odgojiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima u vrtićima, osnovnim i srednjim školama pomoći u radu s djecom i mladima s komunikacijskim teškoćama…

• Hrvatsko biološko društvo

Smotre i natjecanja za obrazovanje mladih biologa

Hrvatski biološki kongresi predstavljaju pokušaj Društva da ostvari jedinstveni, cjeloviti uvid u modernu biologiju te potakne na postavljanje odvažnijih znanstvenih pitanja...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Istraživanje: Međunarodna mjerenja obrazovnih postignuća učenika

Zašto je razredna nastava najkonkurentniji dio hrvatskog predtercijarnog obrazovanja

Hrvatski učenici na kraju četvrtoga razreda osnovne škole zauzeli su osmo mjesto u skupini 45 zemalja na skali čitalačke pismenosti, a iznadprosječni su i u području prirodoslovlja. Za razliku od njih, hrvatski petnaestogodišnjaci postigli su ispodprosječne rezultate u svim područjima procjene i u svim mjerenjima u kojima su sudjelovali, što znači da je ulazna kvaliteta učenika u srednje obrazovanje nezadovoljavajuća te da je bez reforme osnovne škole teško očekivati da će promjene u srednjoj biti dovoljno uspješne... Piše Nikola Pastuović, professor emeritus, Član Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske

• DV Botinec, Zagreb: Obilježen Svjetski dan ekologije

Uspješna suradnja vrtića i lokalne zajednice

Odgoj za razvoj ekološke svijesti neizostavan je dio odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi. Temelji se na činjenici da je predškolska dob najpovoljnije životno razdoblje za usvajanje znanja i vještina o očuvanju prirode te izgrađivanje pozitivnih emocija i stavova o okolišu... Piše Danijela Filković, odgojiteljica predškolske djece, Dječji vrtić Botinec, Zagreb

• Civilna zaštita u školi: Vatrogasna vježba u OŠ Ivana Gundulića u Dubrovniku)

Važno je biti spreman i za najgore

U posljednjih nekoliko godina osvjedočili smo se više puta koliko je sama po sebi prekrasna priroda ponekad nepredvidljiva, snažna i neumoljiva. Izravno ili neizravno, čovjek sudjeluje u mnogim procesima koji se odvijaju u prirodi. Dužnost je svakoga od nas odgovorno se ponašati prema okolišu, ali i što bolje se pripremiti za neke nepredviđene situacije koje zahtijevaju brzu reakciju i spašavanje, kao što je primjerice požar. U to moramo uključivati i naše učenike... Pišu Vera Vukić, prof. i Anamarija Didović, prof. OŠ Ivana Gundulića, Dubrovnik

• OŠ Gustava Krkleca, Zagreb: Obilježen Svjetski dan pripovijedanja

Pričanje priča – i zabava i lijek

Pričanje i slušanje priča u samoj je osnovi jezika i uz zabavljački ima i ljekovit učinak. Učeničko pripovijedanje bajki i priča osmišljeno je kao vježbanje pravilnog i kreativnog usmenog izražavanja te razvoja svijesti o važnosti nacionalne kulturne baštine i hrvatskoga jezika... Piše Ida Bogadi, školska knjižničarka, OŠ Gustava Krkleca, Zagreb

REGIJA

• Bosna i Hercegovina: Regionalna konferencija u Mostaru u sklopu projekta INOVO

Izazovi za inovativni ekonomski razvoj

Sudionici skupa imali su priliku doznati više o prilikama koje inovacije stvaraju na raznim društveno-ekonomskim razinama, a predstavljene su i dvije studije slučaja o razvoju sustava podrške inovacijama iz Slovenije i Hrvatske, ujedno prikazujući što se može očekivati u budućnosti Bosne i Hercegovine u ovom području... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Velika Britanija: Kriza zbog neaktivnosti u školama

Nedostatak tjelesne aktivnosti utječe na školski uspjeh

Neaktivnost ne utječe štetno samo na fizičko zdravlje djece, ona im može ograničiti sposobnosti u svim područjima školskog života. Vjerojatnije je da će zdrava, aktivna djeca biti bolja u svim predmetima, bit će samopouzdanija, imat će bolje mogućnosti zapošljavanja i višu razinu samopoštovanja... Prema Telegraph priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Glazba za dobro raspoloženje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Suradnja škole i predškolskih ustanova / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Kako potrebe utječu na motivaciju i ponašanje / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Pisano upozorenje zbog povrede obveza iz radnog odnosa / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Kako roditelje uključiti u medijski odgoj / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Tko su geekovi i kako ih zainteresirati za određeni predmet / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što sve uzrokuje depresiju / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Čačinci: OŠ Antuna Gustava Matoša | Čitanje Matoševih najpoznatijih pjesama

• Virovitica: Strukovna škola | Stoljeće smrti A.G. Matoša

• Viškovo: Matica hrvatska | Slikovnica o Hrvatskoj čitaonici u Gornjim Kutima

• Tučepi: Osnovna škola | Online provjera znanja

MEDIJI

• WEB | Dokumenti i poruke Prvoga svjetskog rata ] http://www.europeana1914-1918.eu

• TV | Opasnosti poremećaja hranjenja (Znanstveni krugovi / HTV1)

• GLAZBA | Koncert studenata Muzičke akademije u Zagrebu

• KNJIGE | Damir Magaš, Geografija Hrvatske, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru i izdavačka kuća „Meridijani“, 2013.

• ČASOPISI | Matka, Matica, Lađa

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Pojam, svrha i zadaća školske stege / Johann Böhm (1884.)
[…] Školski uzgoj u užem smislu često se zamjenjuje sa školskom stegom (disciplinom). To ćemo i mi redovito činiti. „Latinska riječ disciplina znači uputstvo, pouku a i nauku, a za tim i uređenje vladanja, moralno navikavanje, stegu. Tom jezgrovitom riječi već se nagovješćuje, da i sama obuka može i treba da bude sredstvo za održanje stege. Šta više, moramo je držati najznatnijim sredstvom stege u svima, a osobito u narodnim školama” (Dittes). Diesterweg postavlja obuku središtem školskoga uzgoja, kad kaže: „Školska disciplina nije nešto zasebno, samostalno, nego je istovetna s obukom. Pravi didaktičar u isto je vrijeme i disciplinator; tko dobro uči, dobro i disciplinuje; tko se dobro razumije u obuci, taj se razumije i u disciplini. Predmeti obuke zovu se još od starine discipline, samo se to češće gubi iz vida” [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Ravnajući učitelj / Marijan Vuković (1885.)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA SREDNJE ŠKOLE ZVANE ČRNJE, ROVINJ

Uspjesi nas obvezuju da budemo još bolji

Škola je za relativno kratko vrijeme, kad je o postojanju i radu jedne odgojno-obrazovne ustanove riječ, stekla ugled i prepoznatljivost kroz brojne generacije učenika koji su svojim znanjem i stvaralaštvom obogatili gospodarski, društveni, kulturni i javni život Rovinja, Istre i Hrvatske… Piše Marijan Šimeg