Stanje u nastavi može se mijenjati samo „odozdo”

TEMA BROJA: DIDAKTIČKI IZAZOVI

Stanje u nastavi može se mijenjati samo „odozdo”

Jedan od ozbiljnih problema naše nastave jest da se stalno bavimo programima, a ne ljudima. Nitko se ne pita koliko smo realizirali potencijale pojedinog učenika nego samo jesu li realizirani programi. Promjene u nastavi moguće je provoditi na temelju pedagoških i psiholoških spoznaja koje imamo, ali i u jednom demokratskom odnosu između učitelja, učenika i roditelja. Hrvatske škole imaju jednu veliku snagu koju neke druge zemlje nemaju: imaju velik broj školskih pedagoga koji su u stanju izvršiti pedagogizaciju škole, ali im to treba omogućiti...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Luka Mušanović, Stjepan Sokol, Ladislav Bognar, Milan Matijević, Vlatko Previšić, Vladimir Strugar...

MEĐU NAMA

Pedagozima pristup zabranjen!?

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predstavilo je 9. svibnja dokument pod nazivom Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, koji se nudi hrvatskoj javnosti kao platforma za događanje neke nove škole i odgoja. U njegovu predgovoru stoji i sljedeće: «Hrvatsko je društvo u dubokim promjenama na svim poljima, što zahtijeva dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u društvu, posebice u stvaranju inovativnog društva i gospodarstva. To promišljanje odnosi se na percepciju profila čovjeka poželjno obrazovanog za sljedeća desetljeća, na promjene organizacije sustava obrazovanja te na stjecanje znanja i njegovu primjenu na svim razinama. Pritom u prvom planu treba biti čovjek, a tek onda institucionalni sustav»... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Budući da je Finska na svim dosadašnjim testiranjima zauzela jedno od vodećih mjesta, pozornost svijeta usmjerila se prema mogućem kopiranju ili prijenosu dobre formule organiziranja nacionalnog obrazovnog sustava. U potrazi za uspješnim „finskim obrazovnim modelom”, mnogi su se dotadašnji stereotipi i godinama prihvaćene dogme dovele u pitanje. Tako su postale vrlo upitne do tada dominantne teze da kvaliteta školovanja slijedi obrazovni elitizam, dob djece pri polasku u osnovno školsko obrazovanje, broj školskih sati, količinu domaće zadaće, učestalo standardizirano testiranje, opširni kurikulum, veličinu razreda, a konačno i iznos izdvajanja za školstvo. Zanimljivo je da je upravo studiranje „finskog obrazovnog modela” pokazalo sve suprotno. […]

Uspješan „finski model”, naravno, vrlo je teško definirati, no on je prije svega dio složenog cjelokupnog kulturalnog miljea i počiva na sustavu vrijednosti u kojem obrazovanje ima vrlo visoko mjesto. Iza finskog obrazovnog sustava stoji potpuni društveni, politički i profesionalni konsenzus. Sustav se temelji na dugogodišnjem konceptualnom kontinuitetu bez čestih izmjena zakona. Kvalitetno obrazovanje je postavljeno kao ključni temelj razvoja zemlje i neposredno je povezano s gospodarstvom i mogućnostima zapošljavanja.

Dr. sc. Damir Kušen, hrvatski veleposlanik

http://danas.net.hr/intervju-tjedna, 7. lipnja 2012.

AKTUALNO

• MZOS – Okrugli stol o nastavi matematike

Nisu samo instrukcije problem

Sve veći broj učenika ne samo u svijetu nego i u nas kroz redovni obrazovni sustav ne može zadovoljiti svoje potrebe, a ni minimalne standarde. Zbog toga mnogi koriste instrukcije kao nadopunu ili nadoknadu onoga što nisu svladali kroz redovnu nastavu. Pitanje zašto je tome tako iniciralo je i okrugli stol koji je 11. lipnja održan u prostorima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na kojemu su sudjelovali ne samo profesori s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, nego i i stručnjaci iz istraživačkih centara…

• Predstavljen prijedlog Nacrta Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

Prvi korak u povezivanju obrazovanja i tržišta rada

Pristupajući reformi obrazovnog sustava pomoću HKO-a, uredit ćemo kvalifikacije koje se stječu u Hrvatskoj na način da omogućimo i vertikalnu i horizontalnu prohodnost te na način da kvalifikacije odgovaraju potrebnim kompetencijama na tržištu rada te da budu razumljive poslodavcima, kako kod nas tako i u EU – naglasio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović…

• Predškolski odgoj - Djeca i neurorizici

Potporom i partnerstvom protiv neurorizika

Postojanje neurorizika liječnici utvrđuju pregledom medicinske dokumentacije – zdravstvene knjižice djeteta, otpusnog pisma iz rodilišta, iscrpnim razgovorom s roditeljima, kliničkim pregledom i dijagnostičkom obradom. pozornost se pridaje mogućim problemima i komplikacijama u trudnoći, pri samom porođaju i prvih dana nakon rođenja, pa se i neurorizici uobičajeno sagledavaju kroz ta tri kritična razdoblja za njihov nastanak…

• Okrugli stol - Kakvu nastavu povijesti trebamo

Napustiti faktografiju, izbjeći politizaciju!

Učiteljima i nastavnicima potrebna je jaka podrška na putu provođenja promjena. Oni će pristati na promjenu samo kada osjete da im je ta promjena važna, da mogu kroz te promjene nešto napraviti u svome profesionalnom životu. Inače sve ostaje na papiru, upozorila je savjetnica za povijest Loranda Miletić…

• Mladi znanstvenci - dr. sc. Pavel Gregorić, Hrvatski studij Sveučilišta u Zagrebu

Diplome s uglednih sveučilišta kod nas ne prolaze

Ako me pitate koliko mi je doktorat na Oxfordu značio u karijeri u Hrvatskoj, volio bih da mogu dati nepodijeljeno pozitivan odgovor. Kod nas se diplome s glasovitih sveučilišta ne prepoznaju uvijek kao jamstvo solidnih znanja i kompetencija, nego ih se nerijetko doživljava kao upozorenje da će nositelji takvih diploma stvarati probleme i neće se znati prilagoditi takozvanim lokalnim specifičnostima u znanstvenom i nastavnom radu…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Ekološki odgoj: Edukacija djece o očuvanju i zaštiti jadranskog podmorja

Čuvajmo naše more, jer ono je – živo(t)!

Projektu More je živo – Edukacija djece o očuvanju i zaštiti jadranskog podmorja prošle je godine odobrilo Ministarstvo znanosti, prosvjete i sporta, što mu je dalo dodatnu težinu, a i mogućnost da se s projektom upoznaju svi zainteresirani profesori biologije, zemljopisa i kemije koji ga žele u obliku dodatne nastave i sami provesti i na taj način proširiti znanje djece o tome da smo pomorska zemlja, da imamo jako mnogo koristi od mora i da ga moramo čuvati... Piše dr. sc. Maja Novosel, predsjednica Društva za ekološka istraživanja PAKS, voditeljica Projekta „More je živo...”

• Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica, Zagreb – Istraživački projekti iz ekologije

Lišajevi – bioindikatori onečišćenja

Sredinom prošlog stoljeća nestanak lišajeva iz nekih urbanih sredina doveden je u vezu s prisustvom aerozagađenja. Dokazano je da na mjestima gdje postoji veliko zagađenje nekih vrsta lišajeva gotovo nema, dok su neke vrste upravo indikatori onečišćenja. Potaknuti smještajem naše škole u samom centru grada prenapučenog prometnicama i automobilima istražile smo koje vrste lišajeva nastanjuju parkove i drvorede u gradu i procijenile razinu onečišćenja zraka prema sastavu lihenoflore... Piše Mirjana Krpan, prof. biologije i kemije

• Kako razgovaramo u našim školama? (39)

Ne bih to učinio da sam mogao s vama iskreno razgovarati (prvi dio)

Zašto nije mogao iskreno razgovarati sa svojim roditeljima? Vjerojatno je predosjećao da ga roditelji ne vole onakvog kakav jest i kakav bi htio biti, nego onakvoga kako si ga oni zamišljaju i kakav bi trebao biti prema njihovim željama. On je htio njih, a oni su mu pružali sve osim sebe. On je htio sebe kraj njih, a oni nisu vidjeli njega kraj sebe... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, obiteljski psihoterapeut i komunikolog

• Projekt Comenius How big is your foot? u OŠ „Prof. Blaž Mađer” iz Novigrada Podravskog

Ekološki iskorak u Europom

Izloženost kulturi i običajima partnerskih zemalja predstavlja vrijedno multikulturalno iskustvo koje je našim učenicima i nastavnicima pomoglo da prošire svoja znanja o geografiji, povijesti i jezicima europskih zemalja, ali i da razviju toleranciju i razumijevanje prema drugima i drugačijima... Piše Mirjana Mihalec, profesorica engleskog jezika

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Ministarstvo prosvjete i znanosti

Podrška mladim talentima

Ministarstvo prosvjete i znanosti godinama posebnu pažnju posvećuje talentiranim mladim ljudima, srednjoškolcima, studentima osnovnih i doktorskih studija, mladim istraživačima, kroz razne vidove i razine stipendiranja , davanja nagrada za postignuća na međunarodnim takmičenjima i olimpijadama znanja, postdoktorsko usavršavanje, uključivanje u znanstvenoistraživačke projekte, putem podrške za obranu i završni rad na doktorskoj disertaciji kao i za sudjelovanje mladih na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, pa sve do izgradnje stanova za mlade znanstvenike i slično… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• ISTRAŽIVANJE | Problemi studenata uoči ispitnih rokova

Učiti se mora naučiti

Profesor pedagogije iz Hamburga Rolf Schulmeister tri je godine proučavao način učenja studenata u Njemačkoj. Zaključio je da kod uspjeha na studiju ne igra toliku ulogu koliko truda netko uloži, već koliko je motiviran. Uz to, tko uči koncentrirano i slijedi određenu strukturu, taj će imati i uspjeha... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Što nas čini sretnima? / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Zadnji dan nastave / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO| Kakvi su uvjeti za zamjenu ravnatelja? / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Strizivojna: OŠ Ivane Brlić-Mažuranić | Glazba i životinje

• Sisak: Osnovna škola «22. lipnja» | Engleski u akciji

• Sveti Ivan Žabno: OŠ Grigora Viteza | Zvijezda da mi je biti

• Muć Donji: Osnovna škola kneza Branimira | Hrvatska kulturna baština po 17. put

MEDIJI

• WEB | Građanski odgoj u Europskoj Uniji (eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/thematic_reports/139EN.pdf)

• TV | Kao da će drugdje biti bolje (Vlak bez voznog reda - Prvi program HTV-a)

• KAZALIŠTE | Škola za superjunake, Zagrebačko kazalište lutaka, 2012.

• GLAZBA | Poticajno iskustvo (Proljetni koncert učenika Glazbenog učilišta Elly Bašić i gudačog orkestra „Camerata od zanata”)

• KNJIGE | Prosvjetna inspekcija u školi / Nenad Zekanović, 2012.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Radost

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Uzgoj i odgoj / Pavao Vuk - Pavlović (1939.)

Kolikogod čovjek i upravljao svoj pogled prema gajenju svojevrsnog mu bistva i izgradnji i produbljenju svega čovještva i kolikogod tom brigom i prilazio sveđ novim pokoljenjima, ipak ne može, pa i ne misli da podvrgavajući se toj zadaći i skrbi zanemari sam prirodni svoj opstanak. Održanje života i životnosti i pojedinca i vrste mora da je na brizi onome, komu je stalo do održanja svijesti, koja zna za odgovornost po osobitome svom određenju prema svijetu vrednota, čime je stvarno upravljena i na uzbiljavanje vrijednosti i smisla, a to znači i na uskršavanje i oživljavanje kulture i njezino održanje...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Domaćeg ognjišta, Učiteljskog doma i Školskih novina

»Pučka« prosvjeta ; Pučka seoska škola / Antun Radić (1901.)

REPORTAŽA | 110 GODINA OŠ ANTUNA KANIŽLIĆA, POŽEGA

Vrhunska opremljenost, iako bez športske dvorane!

Matična škola ima 16 učionica i od opreme im ne nedostaje ništa, ali svi zajedno sanjaju o športskoj dvorani, koju nemaju. Naime, nastava TZK se u dobrim vremenskim uvjetima izvodi u asfaltiranom dvorištu škole, a u lošim vremenskim uvjetima u unajmljenom športskom objektu Grabrik, tristotinjak metara udaljenom od škole… Piše Branko Nađ