Studiranje u inozemstvu - lijepo i korisno iskustvo, ali i neiskorištene mogućnosti

TEMA BROJA: MOBILNOST STUDENATA U EUROPI

Studiranje u inozemstvu - lijepo i korisno iskustvo, ali i neiskorištene mogućnosti

Studiranje i osposobljavanje u inozemstvu odličan je način stjecanja dragocjenih vještina i iskustva, zbog čega je Europska unija znatno povećala financiranje mobilnosti u okviru novoga programa Erasmus+. U Izvješću o mobilnosti i uvjetima za obrazovanje u inozemstvu u Europi, što su ga zajednički pripremile Europska komisija i Europska mreža Eurydice prvi se put može vidjeti koliko uspješno zemlje stvaraju pozitivno okružje za porast mobilnosti studenata te ustanoviti područja u kojima bi mogle učiniti više. Učinjeno je mnogo, ali je potrebno uložiti dodatne napore...
Priredila Ivana Čavlović

UMJESTO UVODNIKA

Šutnja nije uvijek (ni sada) zlato

Zar nije još gore očito ograničavanje prava učitelja/nastavnika, onemogućavanje protuzakonito i opasno. Jer, našli su se „organizatori” i „nalogodavci”, po svemu sudeći na razini županija i gradova (s kim u sprezi, za sad se ne zna) koji u nekoj čudnoj revnosti skraćuju rok koji Zakon jamči učiteljima/nastavnicima za odabir udžbenika. A taj rok nije ni 10. veljače, ni 15. veljače – nego 1. ožujka! Dotad se odlučuje! Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Kako vodimo tešku bitku sa sivilom svakodnevnice, kako stoički vraćamo svoje kredite u uvjetima naših smanjenih primanja, svjesni smo da su reforme nužne, ali zašto tada svi podjednako ne snosimo teret ove krize? Krenite od sebe, budite primjer! […]

Naša je zajednička poruka: POSLUŠAJTE GLAS RAZUMA!

Prestanite gaziti našu socijalnu pravdu i naše ljudsko dostojanstvo!

Nanovo uspostavite socijalnu državu!

Ne igrajte se s našom budućnošću!

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja (na prosvjedu pred zgradom VRH)

http://www.shu.hr/news-item/prosvjed-clanova-sindikata-hrvatskih-ucitelja, 7. 2. 2014.

Iako je trenutno naš državni proračun u proceduri prekomjernog deficita i moramo smanjivati ukupne troškove, to ne znači da se štedi na obrazovanju i znanosti. Istina je da je proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta rastao svake godine od kada je nova Vlada preuzela upravljanje državom i nije točno da se na učiteljima štedjelo jer je proračun za plaće svake godine bio veći. Također nije točno da se na obrazovanju i znanosti štedi zato što su ulaganja u obrazovanje i znanost svake godine sve veća.

Dr. sc. Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta

(uz napomenu da je spreman sa svima koji sumnjaju otvoreno razgovarati i činjenicama potkrijepiti da obrazovanje i znanost pod mandatom ove Vlade nije nazadovalo, već je napredovalo)

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13004&sec=1933, 7. veljače 2014.

MEĐU NAMA

Autorski arak kao mjera za sreću

One koji nikako ne uspijevaju izračunati najvišu cijenu udžbenika vjerojatno zbunjuje to što se Pravilnikom propisuje da svaki od elemenata pobrojanih u troškovima izrade udžbenika treba izračunati na temelju vrijednosti autorskog arka pomnoženog s određenim postotnim koeficijentom – urednički honorar nosi 15 posto, recenzija 40 posto, lektura 15 posto, korektura 10 posto, grafička priprema 35 posto. Cijena tiska ovisi o formatu, nakladi i opsegu stranica, a visina marže nije definirana. Sve je tako apstraktno, a nigdje nema konkretne brojke za koju bi se netko mogao čvrsto uhvatiti, a to je i nemoguće jer kako odrediti jedinstvenu prosječnu cijenu autorskog arka kad je svaki od nekoliko tisuća udžbeničkih naslova poseban i jedinstven pa bi prema tome isto toliko i polaznih osnovica trebalo definirati Pravilnikom... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Prosvjed Sindikata hrvatskih učitelja

Poruka Vladi - «glupost je ipak skuplja od obrazovanja»

Prosvjetari prosvjednici na Markov su trg stigli dočekani pjesmom „Lupi petama, reci sve za Hrvatsku” s vlastitog razglasa, a među brojnim audioporukama bila je i ona „E, moj Rajko”. U svome prvom, itekako značajnome javnome nastupu, nova predsjednica SHU-a Šprem nije se libila kritizirati odnos vladajućih spram prosvjetara...

• Smotra: Održan Lidrano Grada Zagreba

Bogatstvo mladenačkog duha i ljepota stvaranja

Lidrano, smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola, došla je do poluzavršnice. Nakon općinskih smotri, održanih krajem siječnja, prošloga su tjedna u cijeloj državi održane županijske smotre pa tako i Lidrano Grada Zagreba. Kao i svake godine do sada i ovogodišnji Lidrano održan je pod pokroviteljstvom Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba, i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Zagreba. U dvorani Satiričkog kazališta Kerempuh održana je prigodna svečanost kojoj su nazočili brojni osnovci i srednjoškolci i njihovi učitelji i nastavnici, voditelji literarnih, dramskih i novinarskih družina...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i umjetničke sklonosti

Umjetnost potiče dječju kreativnost

Kako navode stručnjaci, likovne, glazbene, plesne, jednom riječju umjetničke aktivnosti utječu na razvijanje vizualne kulture, stvaranje dobrog ozračja za slobodno istraživanje i poticanje individualnosti, razvijaju i obogaćuju emocije, kreativnost i produktivnost, stvaralačke sposobnosti, razvijaju maštu, likovno, glazbeno, plesno izražavanje, potiču na istraživanje okoline eksperimentiranje stvarima i različitim materijalima…

• Zagreb: Udruga kineziologa učiteljskih učilišta

Podizanje vrsnoće kinezioloških kolegija

U prostorijama Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 3. veljače je održana 18. redovita skupština Udruge kineziologa učiteljskih učilišta i savjetnika nadzornika Republike Hrvatske. Udruga je inače osnovana je 2. lipnja 2003. godine u Gospiću na tadašnjoj Visokoj učiteljskoj školi i na inicijativu Koordinacijskog tijela nastavnika kolegija Kineziološka metodika, Osnove kineziologije i Kineziološka kultura na učiteljskim učilištima Republike Hrvatske oformljenog na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji danas Odsjeku Učiteljskog fakulteta...

• Udruge: Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga

Trajna briga o glazbenom i plesnom obrazovanju

Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga (HDGPP), koje je osnovano 1950. godine pod nazivom Udruženje muzičkih pedagoga Hrvatske, više od 60 godina okuplja glazbene i plesne pedagoge koji djelujući u Društvu umnogome pridonose boljitku glazbenog i plesnog odgoja i školovanja. Prema riječima predsjednika HDGPP-a Frane Matušića, svrha je okupljanja glazbenih i plesnih pedagoga s područja Hrvatske u društvo djelovanje na unapređivanju i poboljšavanju stručnog znanja i stalnog usavršavanja članova putem rasprava, susreta, savjetovanja, natjecanja, smotri, javnih tribina i tako dalje...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Nastava matematike: „Bauk–predmet” ili nešto drugo?

Formula za lijek – dobar nastavnik i dobri udžbenici

U nastavi matematike treba poštovati osnovne nastavne smjernice: od konkretnog prema apstraktnom, od poznatog prema nepoznatom, od jednostavnog prema složenijem, od bližeg prema daljnjem, posebno je bitna postupnost, primjenjivost i zornost u nastavi. Sva ta pravila vrijede i za autore udžbeničke literature koja je uz učitelja najvažniji faktor da učenici zavole matematiku i uspješno usvajaju programske sadržaje... Piše Ivan Rodić

• Rani odgoj i obrazovanje: Glazba i kultura u dječjem vrtiću (1)

Kad roditelji kolo povedu...

Razmišljajući o tome što nam nedostaje za istinsku kulturu vrtića, zajednički smo utvrdili da je to glazba. Danas se u vrtićima sve se manje pjeva, pleše i svira, nosači zvuka prevagnuli su nad živom glazbom. Treba nam glazba koja se svakodnevno sluša, svakodnevno živi, stvara i potiče dječji razvoj. U pomoć smo pozvali roditelje... Piše Mirjana Šerbinek-Kotur, pedagoginja, DV Tratinčica , Zagreb

• Koncerti za najmlađe očima autora i voditelja

„Teta, jesu li to oni stvarno svirali?“

Djeca su zahvalna publika koja glazbeno-edukativni program u vrtićima prihvaća s velikim oduševljenjem. Osim velikog zadovoljstva i zabave, kroz kratke uvodne priče i pitalice postiže se to da djeca pažljivo slušaju pa mnogo toga i nauče... Piše Gorana Tomašić Šragalj, prof. flaute i voditeljica glazbenog vrtića

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Veza između straha i fobije / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Neprihvaćeni učenici u odjelu / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Obavijest o nalazu prosvjetne inspekcije / Olivera Marinković, dipl. iur.

• INKLUZIJA | Metode individualizacije u radu s djecom oštećena vida / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• MEDIJSKA KULTURA | Odgoj za medije na prekretnici / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Školska olimpijada: sport i ocjenjivanje / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Dobra briga o zubima može vam spasiti život / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Dubrovnik: Osnovna škola Lapad | Potpisana Povelja o prijateljstvu

• Varaždin: III. osnovna škola | Srce boksača i pjesnika

• Knin: Noć muzeja na kninskoj tvrđavi | Program za sve uzraste

MEDIJI

• WEB | Zajedno za bolji internet (http://www.petzanet.hr)

• TV | Kad dobar predložak nađe vrsnog tumača (Tonkina jedina ljubav / HTV3)

• UĆENICI ISTRAŽIVAČI | Fotoaparatom u potrazi za drevnim Farosom

• KNJIGE | Milan Polić, Život i djelo Pavla Vuk-Pavlovića, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2013.

• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, ABC tehnike, Obnovljeni život

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Krivci i grešnici / Adolphe Ferrière (1920.)
[…] Dvije su vrste ljudi: oni koji rade prema tradiciji i oni koji se drže svojega razuma. Ima štaviše i treća vrsta: ljudi koji se ne ravnaju niti prema tradiciji, niti prema razumu, nego prema svojima osjećajima. Takvi su rijetki: oni rade sasvim dobro ili sasvim rđavo sve ono što moraju raditi; ovisi samo o tomu da li je njihova priroda ili njihov duh uravnotežen ili nije. O njima govoriti nećemo. Ostaju nam samo »racionalisti« i »tradicionalci« [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Učiteljskog doma, Domaćeg ognjišta, Škole i Školskih novina

Križevačka ratarnica (1871.) / Ivan Trnski

REPORTAŽA | 240 GODINA ORGANIZIRANOG ŠKOLSTVA U ĐURĐEVCU

U hrvatskome školstvu kao da je zabranjen rad rukama

Sam je predmet Tehnička kultura, što je poznato, sveden na jedan sat tjedno, bez rada u grupama i ikakve opremljenosti radionica. Današnje generacije utoliko su hendikepirane, a o njima ovisi naša budućnosti. Bez toga nema mogućnosti za razvijanje poduzetništva, za zapošljavanje, nema industrije, nema proizvodnje, pretvaramo se u potrošače i isključivo potrošačko društvo, upozorava ravnatelj Marijan Vinković… Piše Branko Nađ