Svako bolesno dijete ima pravo na obrazovanje u bolnici

TEMA BROJA: ŠKOLA U BOLNICI

Svako bolesno dijete ima pravo na obrazovanje u bolnici

Pohađanjem škole u bolnici, koja je prije svega potpuno individualizirana i prilagođena djetetu, njegovom zdravstvenom stanju, mogućnostima, interesima i potrebama, bolesnom se djetetu olakšava odvojenost od primarnog socijalnog okruženja, umanjuje se stres. Boravak u bolnici postaje zanimljiviji i sadržajniji, a djetetu se omogućuje kontinuirano usvajanje nastavnih sadržaja te praćenje nastave koje u konačnici rezultira prelaskom u viši razred bez suočavanja sa stresnim polaganjem razrednih ispita ili čak gubitkom razredne godine... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Ivanka Gregurinčić, Ljerkica Vinković, Mira Marijan, Ines Radić, Božena Škarica, Vesna Žilić, Alma Rovis Brandić...

STANJE STVARI

Ususret preobrazbi Informatike

U tjednu održavanja 40. Međunarodnog skupa za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku (MIPRO 2017.) prigoda je prenijeti što o preobrazbi nastave informatike u hrvatskim osnovnim školama kažu uvaženi stručnjaci L. Budin, S. Mladenović, Z. Markučič, M. Rosić i D. Škvorc. Iz njihova referata koji sažima stavove strukovnih udruga i visokoškolskih institucija o predmetu Informatika u hrvatskom školstvu, prenosimo tek neke dijelove koji se odnose na preobrazbu nastave Informatike:
„ Posebnu važnost u obrazovnom procesu ima obrazovanje iz područja matematike, prirodoslovlja, tehnike i informatike. Zbog toga se moraju načiniti korjenite promjene u sustavu informatičkog obrazovanja na svim razinama školovanja...

PODCRTANO

Nemaju sve europske zemlje jednaka gospodarska težišta, stoga bi svaka od njih trebala razviti specifičan model dualnog obrazovanja koji će reflektirati potrebe ekonomije na kojoj se zasniva.

Andreas Wiedenhoff, veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj

U Švicarskoj je sustav dualnoga strukovnog obrazovanja temeljen na udruženjima poslodavaca i/ili obrtnika koji pomažu u kreiranju obrazovnih programa te ih se može smatrati pokretačkom snagom.

Stefan Estermann, veleposlanik Švicarske Konfederacije u Hrvatskoj

Smatram da je od izuzetne važnosti da privatni sektor i vlada shvate kako su u razvoju i realizaciji dualnog strukovnog obrazovanja najvažniji bliska suradnja i partnerski odnosi. Jednako kao i kohezivno djelovanje različitih ministarstava […], a da su kurikuli usklađeni sa stvarnim potrebama poslodavaca.

Thomas Eberhard Schultze, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj

Večernji list, 22. svibnja 2017.

AKTUALNO

• Biograd na moru: 5. Međunarodni andragoški simpozij

Kako modernizirati i unaprijediti obrazovanje odraslih u nas

Ovogodišnji MAS, višestruko potvrđeno, bio je dobro osmišljen korak na putu promocije cjeloživotnoga učenja i unaprjeđenja naše andragoške prakse. Potvrđena je njihova važnost i jasno je upozoreno da glede obrazovanja odraslih (i aktivnosti Agencije) – „nema šale”...

• Ravnateljsko motrište

Stvarati pozitivno ozračje za uspješno učenje

Preporučam mlađim kolegicama i kolegama da se svakako aktivno uključe u rad raznih povjerenstava, odbora, vijeća, ali uz nezaobilazna i redovita stručna usavršavanja, jer će jedino tako steći potrebna znanja, vještine i kompetencije za zahtjevan ravnateljski posao... Piše Čedomir Ružić, ravnatelj Srednje škole Mate Blažine, Labin

• Matica hrvatskih sindikata

Propalo mirenje sindikata javnih službi i Vlade

Mirenje koje je s Vladom RH pokrenulo osam sindikata javnih službi po pitanju potraživanja iz Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama nije uspjelo, izvijestili su javnost čelnici sindikata na konferenciji za medije...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Zrelost potrebna prvašićima

Raniji upis u školu - da ili ne?

Većina roditelja koji imaju djecu predškolske dobi uvjereni su kako su, sa šest godina, njihovi mališani u potpunosti spremni za školske klupe. Međutim, istraživanja pokazuju kako djeca koja su u školu krenula sa sedam godina imaju bolju koncentraciju na nastavi i postižu bolje rezultate od one djece koja su u prvi razred krenula sa šest godina…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: OŠ Mladost, Osijek

Oskar - potvrda dugogodišnjeg rada

Dobitak Oskara znanja za mene je bio dokaz da sam dobra u tome što radim i da sam uspjela pobijediti strah koji nastaje prije samog natjecanja, rekla je Bruna Ljubičić, nekadašnja učenica OŠ Mladost iz Osijeka, dobitnica Oskara znanja iz hrvatskog jezika:

– Oskar znanja bio je kruna mog prvog natjecanja. Imajući na umu da sam prvi puta bila dio nečeg takvog i pritom bila najbolja, osjećala sam da bih kroz nekoliko godina mogla još i više. Svakako sam se osjećala ponosno znajući da je moja mentorica također prvi puta bila na samom državnom vrhu. Takva je titula također dokaz da je profesor u vama vidio potencijal koji ste mogli ostvariti. Na tom državnom natjecanju moja je lozinka bila hrabrost. Oskar mi je dokazao da upravo hrabrost, kao patetična i smiješna šifra, predstavlja malu nijansu između natjecatelja. Jesam li dovoljno hrabra da mislim svojom glavom i ne vjerujem knjizi? Pokazao je da je ponekad hrabrost važnija od količine naučenog gradiva, jer se upravo taj moj odgovor pokaže točnijim od onoga iz knjige…

• Bjelovar: Predstavljanje knjige o Vladimiru Strugaru

Ogledalo bogatoga, vrsnoga i uzornoga pedagoškog opusa

U Bjelovaru je 16. svibnja predstavljena knjiga Vladimir Strugar – učitelj, pedagog i znanstvenik, opsežna i iscrpna monografija objavljena u prigodi 70. godišnjice života našega uglednog pedagoga. Knjigu su – stručno, a ne štedeći riječi pohvale radu i djelu slavljenika – predstavili priređivači Ilija Pejić i Mladen Medar, recenzent prof. dr. sc. Slobodan Kaštela, te u ime nakladnika (Školske novine), ujedno i urednik Ivan Vavra…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Podmurvice, Rijeka: Projekt Erasmus+ posvećen poštivanju različitosti

Priroda oko nas – izazov i poziv na odgovornost

U projektu sudjeluju škole iz Španjolske, Poljske, Češke, Latvije, Grčke i Turske, a u okviru razmjene učitelja i učenika odvijaju se brojne aktivnosti: stvaranje zajedničke slikovnice i kuharice, sađenje stabla planike, fotonatjecanje, učenje novih načina zaštite okoliša, proslave dana Erasmus+, organiziranje okruglog stola s učenicima i roditeljima o dobrim i lošim stranama projekta... Piše Alida Devčić Crnić, školska knjižničarka i koordinatorica projekta, OŠ Podmurvice, Rijeka

• OŠ Čavle: Treći multidisciplinarni projektni dan Sigurna djeca

Odgojem do zdravih životnih navika

Ekologija, prevencija, zdrave navike života, zaštita i spašavanje bili su glavni sadržaji projektnih aktivnosti, a mnogobrojne i učenicima vrlo zanimljive sadržaje bilo je moguće realizirati zahvaljujući odličnoj suradnji i aktivnom sudjelovanju vanjskih suradnika koji godinama pružaju značajnu podršku radu škole i rado se uključuju u brojne školske aktivnosti... Piše Anita Štimac, prof. matematike i informatike, OŠ Čavle, Čavle

• Srednja škola – Centar za odgoj i obrazovanje, Zagreb: Projekt „Kultura turizma”

Trešnjevka očima turista

S obzirom na to da naša škola odgaja i obrazuje mlade s teškoćama u razvoju, važno je bilo stvoriti mogućnost za njihovo aktivno uključivanje u sve faze projekta, pri čemu bi učenici kroz niz zanimljivih i raznovrsnih aktivnosti usvajali vrijedna nova znanja i životna iskustva. Stoga je odabran projekt za detaljno upoznavanje kvarta u kojemu škola djeluje i njegovih ljepota... Pišu Andrea Mataković, mag. rehab. educ., Marija Fridl Grosicki, mag. def., Srednja škola – Centar za odgoj i obrazovanje, Zagreb

SVIJET

• Knjige: Inovativna i kreativna rješenja koja promiču čitanje diljem svijeta

Deset najneobičnijih pokretnih knjižnica

Bez obzira na to gdje i kako putuju, ovim pokretnim knjižnicama zajedničke su tri stvari – strast, maštovitost i predanost ljudi koji su ih osmislili i koji njima upravljaju... Prema Ebookfriendly.com priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Briga o darovitim sportašima u školi / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Je li neprimjereno ponašanje ravnatelja povreda Etičkog kodeksa? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Naknada troškova prijevoza za dolazak i odlazak s posla / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

SURADNICI JAVLJAJU

• Crikvenica: OŠ Zvonka Cara | Utakmica dobrote

• Bribir: OŠ dr. Josipa Pančića | 230. rođendan škole

• Donja Stubica: Osnovna škola | Nagradni izlet iz snova

• Zagreb: OŠ Ive Andrića | Peti Dani knjige i čitanja

MEDIJI

• WEB | Za podršku strukovnom obrazovanju

• KAZALIŠTE | Plemeniti šljivari GK Trešnja Zagreb

• KNJIGE | Ilija Pejić, Mirisi iscrpljena vala - književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću, Alfa, Zagreb, ,2017.

• ČASOPISI | MFL, Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

Razlika između stare i nove škole (I.) / Pero Šimleša (1964.)
[…]Ne samo u našoj već i u većini ostalih zemalja vrši se reforma starih školskih sistema ili se bar diskutira o potrebi takve reforme. Sa starom školom gotovo nitko nije više zadovoljan. Kao što je i razumljivo, u kritici stare škole mišljenja su mnogo jednostavnija negoli u prijedlozima za izgradnju nove škole. Međutim, ako u analizi nedostataka stare škole pođemo od onih njezinih pedagoških, odnosno didaktičkih osnova za koje nam je posve evidentno da ne mogu više predstavljati temelje nove, suvremene a pogotovu ne socijalističke škole, tada će nam biti lakše predvidjeti pedagošku koncepciju naše nove škole, koja se tek nalazi u izgrađivanju. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka i Školskih novina

Bi li - ne bi li u školu? / Vjekoslav Koščević (1899.)

REPORTAŽA | ČETIRI DESETLJEĆA DV RADOST, ZAGREB

Cjeloživotno učenje odgajatelja nema alternative

Dječji vrtić Radost u zagrebačkoj četvrti Dubrava ove godine pohađa 600-tinjak djece u 26 odgojnih skupina, sedam jasličkih i 19 vrtićkih, a za djecu i rad vrtića brine stotinjak zaposlenika u četiri objekta – matičnom te tri manja područna, smještena u tri povezane zgrade... Piše Branko Nađ