Svako dijete ima pravo na puni razvoj potencijala

TEMA BROJA: PRAVO DJETETA NA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Svako dijete ima pravo na puni razvoj potencijala

Odgoj i obrazovanje koje djeca dobivaju ima utjecaj ne samo na njihov trenutačni život već i na njihovu budućnost. Danas se govori o cjeloživotnom učenju u zajednici koja uči u kojoj svaki pojedinac može birati različite mogućnosti obrazovanja, uključujući izbor različitih programa, metoda rada, sadržaja, organizatora. Obrazovanje mora postati kvalitetno iskustvo učenja u stimulativnom okruženju gdje je dijete u centru i gdje se poštuje njegova ličnost, gdje vladaju dijalog, sudjelovanje i nenasilno rješavanje sukoba... Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Dubravka Maleš, Ivana Milas Klarić, Valentina Otmančić, Ivanka Stričević, Mirjana Šagud, Ljubimka Hajdin, Andreja Silić...

UMJESTO UVODNIKA

Prosvjeto moja, prijeđi na drugoga

Zamislim pa čujem djelić nekog razgovora:

– Nevjerojatno, o obrazovanju šute k’o…

– Ma daj, shvati konačno, prioriteti su u nas drugdje, i nemoj vječito obrazovanje gurati u prvi plan, daleko smo mi od toga da…

Ne bih se na to osvrtao da se u nas predizborno nadmetanje ne pojačava, a o obrazovanju sve manje čuje. Pa, priznajem, unatoč našoj želji da obzore očekivanja na obrazovnom polju razbistrimo koliko je to moguće, „štofa” nam nedostaje, ne samo u izjavama stranačkih čelnika nego i u dopisima naših čitatelja. Zatišje pred buru? Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Djeca koja se rugaju drugoj djeci zbog ovog ili onog potječu iz obitelji u kojima i roditelji imaju takve stavove. Odgojna funkcija škole, na žalost, sve je neuvjerljivija, a i roditelji u tome kumuju jer su skloni nekritički braniti dijete. Stalno nam dolaze roditelji koji ratuju protiv nastavnika i očekuju da budemo odvjetnici njima i djeci umjesto da smo svi u istom taboru i problem shvaćamo kao zajednički. Ako se društvo ne brine o učiteljima, nastavnicima, suradnicima i ne omogući im dostojan status kroz plaće, edukacije, neće ih cijeniti ni učenici ni roditelji.

Nenad Jakušić, dječji psihijatar

voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladeži

Klinike za dječje bolesti, Zagreb

Večernji list, 19. listopada 2015., str. 35.

MEĐU NAMA

«Ideje naše, benzin vaš!»

U svekolikoj predizbornoj kakofoniji dočekasmo i da trenutačno vladajuća koalicija objelodani svoj program pod naslovom „Hrvatska raste – nema povratka na staro”. Program sročen u nešto više od deset tisuća riječi podijeljen je u osam cjelina koje ću samo nabrojiti – za ubrzanje gospodarskoga rasta, jačanje konkurentnosti i poboljšanje poslovne klime; za bolji standard i veću socijalnu sigurnost građana; za poboljšanje učinkovitosti javnoga sektora; stvaramo obrazovanje za 21. stoljeće; gradimo suvremenu infrastrukturu za novi gospodarski rast i bolji standard građana; za očuvanje okoliša i održivi razvoj; za regionalni razvoj i decentralizaciju; za napredno i sigurno društvo. Primijetili ste, vjerujem, cjelinu „Stvaramo obrazovanje za 21. stoljeće” u kojoj na nešto više od dvije i pol novinarske kartice piše... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• AZOO: Promocija prosvjetnih djelatnika u zvanje mentora

«Svjetionici» u hrvatskom obrazovanju

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak,15. listopada, održana je svečana promocija odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u zvanje mentora. U to zvanje promaknuti su odgojno-obrazovni djelatnici čiji su prijedlozi za napredovanje zaprimljeni u Agenciji za odgoj i obrazovanje u drugoj polovici 2014. godine i to 27 odgojiteljica i stručnih suradnica iz dječjih vrtića, 208 učitelja i stručnih suradnika iz osnovnih i 118 nastavnika i stručnih suradnika iz srednjih škola i učeničkih domova...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

Odgoj na tradicionalnim vrijednostima

Mlade je potrebno odgajati više za biti nego za imati kao i za prenošenje istinskih ljudskih vrijednosti u svijet. Cilj nam je da učenicima otvorimo vidike i zato se trudimo da u njihovo obrazovanje unesemo sve istinske vrijednosti…

• Zagreb-Rijeka: Jedanaesti Sajam stipendija i visokog obrazovanja

Kako što lakše do školovanja u inozemstvu?

Republika Slovenija ove je godine bila zemlja partner, a njena su visoka učilišta predstavila studijske programe i programe stipendiranja te izložila atraktivne studentske proizvode poput bolida, bespilotne letjelice, 3D printera i skenera…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i ranjivost

Stvarati poticajnu okolinu

Topli odnosi s roditeljima ključni su u razdoblju između šest i osamnaest mjeseci, a bogata mentalna i intelektualna stimulacija igračkama, igrama, pričama i pjesmama ključna je između prve i četvrte godine…

• Zagreb: Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod

Članstvo odbilo Stipićevu ostavku

Na neposrednom i tajnom izjašnjavanju, provedenom od 7. do 14. listopada, o ponuđenoj ostavci predsjednika Sindikata Preporod zbog organizacije neuspješnoga štrajka koji se u školama održao od 25. rujna do 2. listopada, prema pristiglim podatcima iz 287 osnovnoškolske i srednjoškolske ustanova, od ukupno 330 ustanova u kojima djeluju podružnice Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, 1257 članova ili 25 posto složilo se s ponuđenom ostavkom, dok se 3633 člana ili 75 posto nije složilo s ponuđenom ostavkom predsjednika sindikata. U 37 škola, 23 osnovne i 14 srednjih, većina se članstva izjasnila za ostavku predsjednika, dok se u 250 škola članstvo izjasnilo protiv ostavke predsjednika Željka Stipić …

• Nadareni učenici i njihovi mentori

Oskar znanja za nadarenog Varaždinca

Zahvaljujući informatici varaždinski gimnazijalac Tomislav Gregurić dva je puta već bio u SAD-u, upoznao je, kaže, način funkcioniranja njihovih srednjih škola, ali i uživao tamo kao turist kada je natjecanje bilo završeno, upoznavši američki način života, uvelike različit od našega i nama u nekim dijelovima neshvatljiv…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Suvremena nastava: Neverbalna komunikacija u razredu

Važno je (i) ono što nije rečeno

Danas kada nastavni proces predstavlja organizirani i sustavni oblik prenošenja i izmjenjivanja informacija, u kojem je učenik (su)realizator nastave , nemoguće je zanemariti važnost neverbalne komunikacije, kojom se prenosi više od 60 posto sadržaja u međuljudskoj komunikaciji, od čega 55 posto informacija daje izraz lica, 38 posto glas, dok riječi sadrže samo sedam posto informacija… Piše Sanja Pavlović Šijanović, profesorica informatike, Gimnazija Vukovar

• Aktualno: Uz (najavljenu) kurikularnu reformu hrvatskoga školstva (2)

Teorijsko-metodička matrica kurikuluma za hrvatski jezik

U ovom trenutku nedostaju empirijska uporišta i razrađen – domišljen sustav kompetencija za svaki odgojno-obrazovni stupanj. Stručna povjerenstva za stvaranje predmetnog kurikuluma za hrvatski jezik moraju uskladiti metodološku matricu kako bi se oblikovao konzistentan predmetni kurikulum. Uzorke predmetnih kurikuluma za materinski jezik mogu pronaći na primjerima reprezentativnih europskih kurikuluma za materinski jezik, primjerice: finski, švedski, njemački, austrijski... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar hrvatskoga jezika i književnosti

• OŠ Luka, Sesvete: Projekt „Znamo li što je zeleni otok”

Učenici predvodnici ekološkoga osvješćivanja

Potaknuti spoznajom da njihovi sugrađani ne znaju gdje trebaju odlagati glomazni i opasni otpad za koji ne postoje spremnici u njihovoj blizini, učenici su osmislili projekt kojemu je bio cilj osvješćivanje sugrađana o važnosti pravilnoga zbrinjavanja otpada, aktivno uključivanje sugrađana u razvrstavanje eko-otpada te edukacija svih članova lokalne zajednice o gospodarenju otpadom... Piše Marija Raguž, profesorica kemije, OŠ Luka, Sesvete

• Suvremeni hrvatski jezik: Prinos istraživanju funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika

Postoji li crkveni stil hrvatskoga jezika?

U Hrvatskoj već odavno postoji bogata duhovno-kulturna baština koja ima crkvenu čakavsku, kajkavsku i štokavsku književnost, a također postoji i zaseban crkveni (crkveno-vjerski) stil kao funkcionalna podvrsta hrvatskoga jezika. Postoji dakako i hrvatski crkveni jezik i crkveno nazivlje kao podvrsta hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika, koji još nije stručno ni obrađen pa izgleda kao da ga i nema... Piše Artur Bagdasarov, ruski kroatist, Moskva

REGIJA

• BiH: Uručena priznanja najistaknutijim prosvjetnim djelatnicima

Poticaj boljemu radu

Prosvjetne radnike ne tretira se onako kako bi to trebalo i kako to oni i zaslužuju. Nezamislivo je da prosvjetni radnik u jednome od kantona ima veća primanja nego li njegov kolega za isti taj posao koji obavlja, možda i u lošijim uvjetima, u drugome kantonu. To će se neminovno uskoro morati riješiti – kazala je federalna ministrica obrazovanja Elvira Dilberović... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• UNESCO: Nagrade za istraživanje života i zaštitu zdravlja

Unatoč napretku, cilj nije ostvaren

UNESCO je objavio ovogodišnje dobitnike nagrade za istraživanje života i zaštite zdravlja. Nagrada se ove godine dodjeljuje treći put, a dobitnici su profesor Manoel Barral-Netto iz Brazila, profesor Balram Bhargava iz Indije i dr. Amadou Alpha Sall iz Senegala... Priredio Ivan Rodić

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Kvaliteta rada učitelja utječe na učenje učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Zapisnici u školama / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Mora li se u mirovinu u zakonskom roku? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Svoj muž / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Ključni preduvjeti za uporabu IKT-a u obrazovanju / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što je demencija? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Poreč: TUŠ Antona Štifanića | Uspješno gostovanje u Italiji

• Jastrebarsko: DV Radost | Ljubav djeci prije svega

• Banova Jaruga: Osnovna škola | Knjigom kontra računala

• Dubrovnik: Pomorsko-tehnička škola | Seminar za nastavnike brodostrojarstva

MEDIJI

• WEB | Jamče li nove tehnologije bolju naobrazbu? https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Publications

• KAZALIŠTE | Premijera Domaće zadaće u Gradskom kazalištu Trešnja Zagreb

• TV | Teatar? Pa još i filozofski? (Filozofski teatar: Vanessa Redgrave - HTV3)

• KNJIGE | „Šegrt Hlapić”od čudnovatog do čudesnog, zbornik radova, urednici Berislav Majhut, Smiljana Narančić Kovač i Sanja Lovrić Kralj, Zagreb – Slavonski Brod, 2015.

• ČASOPISI | Matka, ABC tehnike

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Moj prvi dan u školi / akademik Radoslav Katičić
[…] Pitate me za početak mojega školovanja. Slučilo se da dobro pamtim prvi dan u osnovnoj, kako se tada govorilo pučkoj školi. Doživljaji toga dana duboko su me prodrmali i u nekom smislu odredili sav moj daljnji životni tijek i radni vijek. Pošao sam sasvim uredno kao sedmogodišnjak u vježbaonicu Preparandije u Medulićevoj ulici. U sva četiri razreda bio mi je učitelj nezaboravni Franjo Filipović. On nas je na prvom satu posjeo u klupe. Bio sam duboko potresen i raspoloženje je bilo nekako jako svečano. A Franjo Filipović nam je počeo govoriti kako ćemo sada učiti čitati i pisati. I odmah je prešao na to kako ima jedan čovjek kojemu imamo zahvaliti što možemo čitati i pisati. Tomu je čovjeku, rekao je, ime Vuk […]
 

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Isusovci u uzgajanju i obučavanju [II.] / Gabriel Compayré (prev. Ivan Širola, 1909.)

REPORTAŽA | 60 GODINA OSNOVNE ŠKOLE DRAGANIĆI

Škola kao srce svakoga maloga mjesta

Sjećamo se da su uvjeti u školama nekad bili mnogo lošiji nego danas, pa su đaci svejedno završavali škole, fakultete, i što je najvažnije, bili su motivirani za učenje i upijanje znanja. Toga nam danas nedostaje više od svega – motivacije djece za školu, ističe ravnateljica Marica Jurčić… Piše Branko Nađ